Ulazimo u posljednje sate predizbone kampanje za parlamentarne izbore u Hrvatskoj. U nastavku donosimo razgovor s Klementom Bašićem, predsjednikom regionalnog saveza HNS-a koji se nalazi na 14. mjestu liste HNS-a u X. izbornoj jedinici.
Gdje biste smjestili vašu političku opciju u standardnoj podjeli lijevo, desno i centar? Gdje je jedan krajnje lijevo, a deset krajnje desno.
- Hrvatska narodna stranka je od osnutka bila stranka građanskog centra i nismo ni milimetar odstupili od svojih političkih ciljeva. Tijekom posljednja tri desetljeća HNS je bio stranka prepoznatljiva po zalaganju za konkretne političke, društvene i ekonomske projekte, mjerljive ciljeve, rokove i postignuća, a uz to za stalno širenje prostora slobode u svim sferama društva, građanske ravnopravnosti, inkluzivnog i otvorenog društva i gospodarstva. Za razliku od političke konkurencije, iza rada naših ministara, ravnatelja i predsjednika uprava javnih poduzeća ostajali su mjerljivi i konkretni rezultati, pozitivna salda u bilancama tvrtki, izgrađena mreža autocesta, uspješan završetak procesa ulaska RH u NATO i EU, projekt poticane stanogradnje (POS), projekt rješavanja stambenog pitanja za mlade obitelji, pa sve do po važnosti i dubini zahvata do danas u Hrvatskoj nezabilježene obrazovne reforme.
Kakvom rezultatu se nadate na predstojećim parlamentarnim izborima? Koliko očekujete mandata u Saboru?
- Očekujemo tri mandata i smatram da je to realno. Posljednje tri godine bile su vrlo turbulentne na hrvatskoj političkoj sceni, a u HNS-u pogotovo. Donijeli smo, za hrvatske birače, radikalnu odluku o napuštanju oporbe i ulasku u Vladu. Treba naglasiti, da je jedini i isključivi smisao postojanja stranaka vladanje. Jer, kako bi inače provele svoje ideje i programe ako ne sudjeluju u odlučivanju. HNS je vođenjem svoja dva resora: graditeljstva i obrazovanja, pokazao da zna i može, da se ne skriva iza velikog brata već hrabro ide u realizaciju svojih programa. To je pokazao i bivši predsjednik Vrdoljak i sadašnji Predrag Štromar, kao i nestranačka ministrica Divjak koja je odradila lavovski posao u resoru koji je 30 godina stajao na mjestu.
Tko je po programskim, ali i ideološkim, načelima blizak vašoj stranci, odnosno s kime ste voljni ući u postizbornu koaliciju?
- Naše je načelo: ni lijevo, ni desno samo naprijed. Dakle, nismo opterećeni smjerovima, osim ako su oni radikalni, zakidaju ljudska prava, ili europsko pravno naslijeđe vezano uz prava žena, manjina, nacija. Dakle, samo ekstremistima govorimo NE.
Reforma pravosuđa je često spominjana, a pogotovo su kritički tonovi dolazili iz EU. Što je po vašem mišljenju najveći problem u pravosuđu te kako ga mislite riješiti. Da li je potrebna cjelovita reforma pravosuđa (uključujući zemljišnik i katastar), djelomična ili je stanje zadovoljavajuće?
- Tu smo u nekim općinama još u 19. stoljeću, i to nikako nije zadovoljavajuće. Treba se uhvatiti posla i digitalnu reformu provesti u svim segmentima uprave, onda nećemo ovisiti o raspoloženju tete za šalterom već ćemo imati brzo i kvalitetnu uslugu.
U vrijeme korone, zdravstveni sustavi mnogih zemalja su bili izloženi posebnim naporima. U manjoj mjeri se situacija odigravala u RH, no svejedno su brojni zahvati te liječenja (osim onih hitnih, neophodnih) odgođeni zbog pandemije. Smatrate li takvu organizaciju dobrom, u slučaju drugog vala ili pojave bilo koje slične zarazne bolesti?
- Hrvatski zdravstveni sustav se u vrijeme ove pandemije pokazao učinkovit. Sustav javnog zdravstva je naslijeđe iz bivše države, ali se očito pokazao kao dobar model postupanja u kriznim vremenima.
Kako ocjenjujete trenutno stanje u hrvatskom zdravstvenom sustavu brojčano (jedan najgore, deset najbolje) te što je potrebno mijenjati?
- Nije jednostavno dati samo jednu ocjenu. Negdje je stanje jedan, a negdje 10. Ipak, trebamo osnažiti primarnu zdravstvenu zaštitu, mrežu domova zdravlja, dostupnosti, tada ćemo imati bolju uslugu za građane i manji pritisak na bolničke sustave. Naravno, za sve to je preduvjet ulaganje u nove kadrove i zadržavanje istih u Hrvatskoj stipendijama, plaćama i boljim uvjetima rada u zdravstvu.
Teritorijalni ustroj je jedna od tema koja izaziva kontroverze. Prema programu vaše stranke, držite li potrebnim obaviti izmjene u tom segmentu te na koji način i zašto, odnosno smatrate li da je postojeća podjela na županije, gradove i općine dobra i zašto?
- Svijet se mijenja, Europa se mijenja, treba se mijenjati i Hrvatska. Zagovaram model racionalizacije administracije na svim razinama, uz prethodnu stručnu analizu, ali uzimajući u obzir i povijest i tradiciju. Imamo primjer Švedske sa oko 280 jedinica lokalne samouprave, gdje najmanja općina ima 3000 stanovnika. U Hrvatskoj imamo preko 540 gradova i općina, a najmanje imaju 150 – 200 stanovnika. Dakle, tu ima prostora za preustroj. Međutim, cilj uvijek mora biti korisnost za građane, brz i jednostavan javni servis.
Namjeravate li osigurati i kako, bolju zaštitu novinara u medijima – iako su u vrijeme korone novinari radili možda i više nego inače (portali su objavljivali vijesti, tiskana izdanja su izlazila uobičajeno), u težim okolnostima, neki poslodavci su se odlučili na drastično smanjivanje plaća.
- Kao privatni poduzetnik, uvijek sam nastojao brinuti za svoje radnike maksimalno i nikada nisam podcjenjivao njihov rad u svoju korist. To smatram ispravnim u svim djelatnostima. Struke koje su u koronakrizi bile posebno izložene, zaslužuju i naš naklon i poštovanje. Što se tiče bolje zaštite prava radnika, zdravo tržište rada najbolje to regulira. Radnik će otići gdje mu je bolje ako ga se negdje loše tretira ili potplaćuje. Država je ta koja može utjecati na povoljniju klimu među poslodavcima i radnika.
Pitanje se može proširiti na većinu zaposlenih (poslodavaca) u RH, kako kvalitetnije regulirati da rizik poslovanja, ali i profit, ostane u domeni vlasnika, a pošteno zarađena plaća bude sigurna za radnika?
- Zadnjih dana su aktualne izjave nekih radikalno lijevih političara kako bi se bogatima trebao oduzimati nepošteno zarađen novac. To su jako opasne izjave, koje nas vraćaju u neka ne tako davna vremena kad nam je bilo diktirano što, kada i kako ćemo govoriti, misliti, kupovati i slično. Mišljenja sam da država što manje treba uplitati svoje prste u privatni sektor, dapače, treba ga maksimalno rasteretiti, pritom mislim i na plaće. Na taj način stvara se prostor i financijska mogućnost za podizanje minimalnih plaća, za reguliranje davanja na plaću i slično.
Kako planirate nadoknaditi gubitke u proračunu izazvane pandemijom koronavirusa i posljedičnim izostankom očekivane zarade od turizma te drugih sektora, kakve su vam dugoročne mjere za poticanje gospodarstva, zapošljavanja?
- Cijeli svijet se nedavno promijenio preko noći i HNS je odmah kao dio Vlade aktivno poticao hitne gospodarske mjere vodeći se mišlju – maksimalni otpis poduzetnicima, minimalna birokracija. U težnji za stabilnom i sigurnom budućnošću te nastojanjima da Hrvatska ostvari gospodarski rast, potrebno je voditi se spoznajom da najveći teret pritom nosi realni sektor. Jedna od hitnih mjera koja će biti nužna u nadolazećem razdoblju je osiguravanje likvidnosti poduzetnicima kako bi zadržali postojeću zaposlenost te osiguravanje financiranja novih investicija u prehrambenoj, prerađivačkoj i poljoprivrednoj industriji, kao alat za nova zapošljavanja. Paralelno je nužno, što je jedan od naših prioriteta, poticati poduzetništvo, koje je uz obrazovanje te investicije temelj i ključ uspješnog, konkurentnog hrvatskog gospodarstva.
Jesu li rasprave o ustašama i partizanima potrebne, da li danas neka politička (ili društvena) opcija po vašem mišljenju radi protiv RH te da li je potrebno provesti lustraciju 30 godina od samostalnosti?
- Iako te rasprave smatram potpuno promašenima u vremenu kojemu živimo, pobjede u dva zadnja rata trebamo ponosno isticati, slaviti svakog poginulog heroja i poštovati svakog direktnog sudionika. Isto tako, ljuti me pretplaćenost na domoljublje nekih desnih stranaka i pojedinaca. Što ako sam liberal nisam dovoljno Hrvat? Premalo sam dao domovini jer imam dvije kćeri? Hrvatska se voli radom, poštenim radom i otvorenim srcem i mirnim suživotom sa svim građnkama i građanima.
Što smatrate najvećim problemom u današnjem društvu u Hrvatskoj, čemu se potrebno posvetiti bez zadrške?
- Krenuli smo dobrim smjerom posljednjih nekoliko godina, trebamo nastaviti svoj rast, naći svoje mjesto unutar europske obitelji i čuvati ovu prekrasnu zemlju. Kao najveći problem vidim stalni pesimizam kod ljudi, nepovjerenje jedni u druge i u glavi moramo promijeniti takav negativni set i više cijeniti sebe da bismo krenuli snažnije naprijed.