Kako su nastali kemijski elementi od kojih su izgrađeni Zemlja, ljudsko tijelo i sve što nas okružuje? Odgovore na ta pitanja donosi znanstveno-popularno predavanje prof. dr. sc. Nikole Godinovića "Kozmička baština - kako su nastali elementi", koje će se održati u utorak, 11. kolovoza, u Ljetnikovcu Hanibala Lucića u Hvaru. Predavanje u organizaciji Muzeja hvarske baštine počinje u 21 sat, a posjetitelje će povesti na putovanje kroz povijest svemira - od Velikog praska pa sve do suvremenih znanstvenih laboratorija.
U najranijim trenucima svemira nastali su uglavnom vodik i helij, dok su teži elementi, poput ugljika i kisika, nastajali procesima nuklearne fuzije u zvijezdama. Najmasivniji elementi, među kojima su zlato i platina, stvaraju se tijekom nekih od najsilovitijih događaja u svemiru - eksplozija supernova i sudara neutronskih zvijezda.
Posebno zanimljivo zvuči činjenica da je zlato koje danas možemo pronaći, primjerice, u nakitu starije i od samoga Sunca. Nastalo je mnogo prije nego što se Sunčev sustav počeo oblikovati. I ljudsko tijelo svojevrsni je zapis kozmičke povijesti. Gotovo svi atomi od kojih smo izgrađeni nekada su bili dio zvijezda. Kalcij u kostima, željezo u krvi i ugljik u svakoj stanici nastali su u nuklearnim reakcijama unutar zvijezda, a nakon njihovih eksplozija raspršeni su svemirom milijardama godina prije nastanka Zemlje. Drugim riječima, tvrdnja da smo "izgrađeni od zvjezdane prašine" nije samo pjesnička metafora, nego znanstvena činjenica. Prof. dr. sc. Nikola Godinović govorit će i o suvremenoj proizvodnji umjetnih izotopa i elemenata u laboratorijima te njihovoj primjeni u medicini, industriji i svemirskoj tehnologiji.
Predavanje će trajati oko 60 minuta, nakon čega je predviđen razgovor s publikom. Ulaz je slobodan.