Vraća Andrija Kolić svoje blago s ispaše. Sunce prži, a krave su žedne. Treba ih dobro napojiti.
- Krave piju po 150 litara vode dnevno. Znači, treba ih tri puta napojiti, vrućina je samo da su na suncu, ništa drugo, rekao je Andrija Kolić iz Dugopolja.
Teško je u Dalmatinskoj zagori stočarima, ali ih žilava narav tjera naprijed - i po žezi.
- To vam je dobrovoljan rad. Inače sam plovio 10 godina, došao bih iz Miamija, ujutro bih opet pustio krave i koze i nisam nikad imao slobodan dan. Nemate se kad posvadit sa ženom jer je ne vidite nikako, iskren je Andrija.
Nije lako ni poljoprivrednicima. Paze na svaku kap vode i ne samo zato što je kubni metar - dva eura.
- Ako bi svi zalijevali i ne vodili računa o toj vodi koliko je potroše, mnogi se ne bi uspeli okupat jer je zna nestat više puta, a dobro je kad nestane kad ste čisti, al kad niste čisti, a morate se tuširat. Onda znate kako to ide, rekao je Cvitko Kolić iz Dugopolja, piše HRT.
Dnevni boravak građana i turista
Na splitskoj rivi je druga pjesma. Prska se na sve strane. Voda se, barem zasad - ne štedi.
- To je dnevni boravak građana i turista, tako da to moramo održavat da to bude ogledalo grada. I svaki dan se riva zalijeva, održava, osim nedjelje, objasnila je Zorana Džaja, Parkovi i nasadi Split.
Grmi na izvoru Jadra, snaga rijeke čiju vodu pije 200 000 ljudi - ne slabi. Elektroenergetski sustav je stabilan, nema govora o redukciji, ali građani se ipak pozivaju da se vodom koriste racionalno.
- To znači da bi vodu trebalo koristit isključivo za ljudske potrebe; higijenu, piće. To ne znači da se ne može zaliti sezonsko povrće i cvijeće i tako dalje, ali izbjegavati pranje okućnica, parkirnih mjesta, automobila, čestu izmjenu bazena, istaknuo je Ivica Perić, direktor Vodovoda i kanalizacije Split.
Jedno je reći, drugo učiniti. Plus 40 je, zemlja je izrazito suha, i koliko god vode pustiš - sve popije.
- Zemlja je žedna ove godine više nego ikada. Temperature su toliko strašne da ni "beštija" neće van, nego se skriva, rekao je Cvitko.
Ako "beštije" ne napojiš, a vrt ne zaliješ, nećeš ništa ni imati, ističe Cvitko; ključ je preživljavanja tijekom toplinskog vala - balansiranje.