Ravnatelj DHMZ-a, Ivan Güttler za N1 je komentirao ekstremno ljeto, temperaturne rekorde i sustav upozoravanja o mogućim opasnostima.
"Možemo reći da je zadnji toplinski val na području Hrvatske završen. Nemamo aktivnih upozorenja. Samo za jedan dio istočne Hrvatske imamo jedno nisko upozorenje, ali ono će biti vrlo kratkotrajno, na razini jednog dana", govori Güttler i dodaje da je ovo ljeto zaista ekstremno.
Analize DHMZ-a pritom pokazuju da su na nekoliko lokacija ove godine srušeni rekordi, a posebno se ističe Rijeka.
"Ono što je analiza pokazala je da smo ove godine na nekoliko lokacija probili rekorde. Tako, na primjer, na području grada Rijeke imamo niz od neprekinutih 20 dana kada smo imali upozorenja na toplinski val bilo koje razine i jedan novi rekord, niz od 10 dana s upozorenjem najviše razine kontinuirano", rekao je Güttler.
Ipak, apsolutni temperaturni rekord za Hrvatsku nije srušen. Najviša izmjerena temperatura u zemlji je iznosila 42,8 stupnjeva, a zabilježena je u Pločama 80-ih godina.
"Taj rekord nismo prešli, ali bilježimo nove apsolutne rekorde na razini mjeseca, sezone", kaže.
"Nije za isključiti mogućnost još jednog toplinskog vala"
Güttler pritom naglašava da je duljina toplinskih opterećenja znatno veća nego prije.
"Do kraja osmog mjeseca imamo još dva tjedna i nije za isključiti mogućnost još jednog toplinskog vala, da li u cijeloj Europi ili dijelu", dodao je.
Ovogodišnje ljeto u Hrvatskoj, ali i općenito u središnjoj Europi, prema Güttleru su istodobno obilježila tri problema – toplinski valovi, suša i rizik od požara otvorenog tipa.
"Kombinacija toplih i suhih ljeta je nešto gdje ćemo tek očekivati veću učestalost u budućnosti", kaže Güttler te dodaje da promjena u hidrološkom ciklusu nije trajna i da će se oborine vratiti.
Aktivacija SRUUK upozorenja
Ekstremni vremenski uvjeti ponovno su u fokus stavili i način na koji građani dobivaju upozorenja o mogućim opasnostima.
Državni hidrometeorološki zavod nekoliko je puta aktivirao sustav SRUUK, a Güttler je objasnio kada se taj komunikacijski kanal koristi.
"Mi imamo dva glavna kanala. Naš primarni kanal je tzv. Meteoalarm i taj pojam je postao dio neke opće kulture. Sustav SRUUK je jedan dodatan komunikacijski kanal.
Taj sustav aktiviramo jedan do dva puta tijekom godine za sada i zaduženi smo za taj dio vremenskih nepogoda", govori i dodaje da je DHMZ od 2023. samo u pet situacija dao nalog za aktiviranje tog sustava.
"Bitno je naglasiti da je to nama dodatan kanal komunikacije", ponovio je Güttler te objasnio kako izgleda sam proces aktiviranja sustava.
"U slučajevima kada zaista postoje opravdani elementi da kroz dan, dva nastaju uvjeti za aktiviranje SRUUK-a otvaramo komunikaciju s Ravnateljstvom civilne zaštite, pripremamo nacrt te poruke i sadržaj i u komunikaciji s glavnim ravnateljem, odnosno sa mnom, donosimo odluke dajemo li nalog ili ne Ravnateljstvu civilne zaštite da šalje poruku tog i tog sadržaja", kaže Güttler.
Na kraju se osvrnuo i na pitanje koliko je Hrvatska posljednjih godina unaprijedila sustav zaštite od ekstremnih vremenskih pojava. Iako su ulaganja bila velika, upozorava na problem koji bi u budućnosti mogao postati sve izraženiji – nedostatak stručnjaka.
"Zadnjih 10-ak godina ogromna sredstva su uložena, ali moja zabrinutost je da nam polako nedostaje stručnog kadra", zaključio je Güttler.