Završilo je još jedno prvenstvo Hrvatske u vaterpolu i titula prvaka ove godine odlazi u Zagreb.
Vaterpolisti nakon 11 mjeseci sezone idu na kratki odmor, a plivališta diljem Jadrana u ljetnim će mjesecima ugostiti druge i treće lige vaterpola, te razne turnire i amaterska prvenstva (poput Divlje lige u Dubrovniku) koji privlače veliki broj gledatelja.
Pun Zvončac na dvije utakmice
Posljednju splitsku utakmicu prvenstva Jadran je odigrao na punom Zvončacu, a gledalište je bilo puno i na finalnoj utakmici Eurokupa protiv Marseillea.
Kada se uzme u obzir za da je na dvije utakmice na Zvončacu u publici bilo po 1000 ljudi, dok je prosjek na utakmicama prvenstva na zatvorenim bazenima tek stotinjak, jasno je da vaterpolo na otvorenom u Splitu privlači publiku. Zašto se onda vrhunski vaterpolo ne igra upravo u vrijeme kada bi ga publika najradije gledala?
Odgovor se, dijelom, krije u međunarodnom rasporedu natjecanja, odnosno natjecanjima u svjetskim i europskim razmjerima i načinu na koji se sport razvijao u posljednjih 40-tak godina. Ideja da se vaterpolo najviše razine igra u ljetnim mjesecima na otvorenom oduvijek je privlačna bivšim vatepolistima i stručnjacima za ovaj sport.
Ipak, izgleda da je neizvediva. Barem ne u potpunosti.
Zoran Kačić: "Bilo bi sjajno da se završnice prvenstva igraju ljeti"
Zoran Kačić, legendarni vaterpolo vratar i autor knjige Vratar u vaterpolu i brojnih priručnika i monografija, svoju je veliku karijeru počeo u vrijeme dok se vaterpolo igrao u moru. Slaže se da bi bilo sjajno barem dio prvenstva prebaciti u ljetnu sezonu zbog tradicije i činjenice da je vaterpolo na otvorenom puno atraktivniji publici od onog na zatvorenim bazenima.
Kačić se prisjeća kako je izgledlo jugoslavensko prvenstvo početkom sedamdesetih. Utakmice su se, priča nam, igrale na otvorenom, u moru, a kada bi se prvenstvo prekinulo zbog europskog natjecanja, nastavljalo se u jesen.
"Na samim počecima vaterpola sve je bilo drukčije nego danas. Sport je nastao krajem 19. stoljeća, a prve utakmice igrale su se tijekom ljetne sezone na kupalištima i otvorenim plivalištima. Prva utakmica u povijesti, između Engleske i Škotske, odigrana je u rijeci. Kada je sport došao u Split, naši momci su igrali u moru, na Bačvicama. Tada je bilo sasvim prirodno da se vaterpolo igra ljeti. Već na Olimpijskim igrama 1908. na stadionu je postojao otvoreni bazen, a gotovo cijeli razvoj sporta u tim prvim desetljećima bio je vezan uz ljetnu sezonu", govori nam Zoran Kačić.
"I ja sam tako počeo igrati. Kad sam ulazio u seniorski vaterpolo, prvenstva su počinjala početkom lipnja. Sudjelovalo je desetak klubova, igrala su se takozvana "dvokola", a znalo se odigrati i po dvije utakmice u jednom vikendu. Prvenstva su često bila organizirana u obliku turnira sa šest do osam momčadi, tako da je bilo sasvim izvedivo završiti cijelo natjecanje tijekom ljeta. Beograd i Zagreb imali su svoja plivališta, dok se na Jadranu uglavnom igralo u moru.
"Igrao sam u moru od 15 stupnjeva, polijevali su me čajem"
Vaterpolo je u Kačićevo vrijeme bio znatno popularniji nego danas, ali paradoksalno - bilo je puno manje natjecanja. Svjetsko prvenstvo, primjerice, prvi put se igralo u Beogradu 1973. godine. Do tada su se reprezentacije natjecale samo na Olimpijskim igrama i Europskim prvenstvima.
"Kako se kalendar natjecanja širio, više nije bilo moguće cijelo prvenstvo odigrati tijekom ljeta. Prvenstva bi počela početkom lipnja, zatim bi se prekinula preko ljeta i nastavila u rujnu. Tada bi more već bilo znatno hladnije. Jednu utakmicu igrao sam u moru koje je imalo svega 15 stupnjeva. Završila je 4:4, a kad sam izašao iz vode, polijevali su me čajem da se ugrijem. Raspalili smo grijanje u autu iz Rijeke prema Splitu, tek sam negdje na Karlobagu osjetio da su mi se vene proširile", prisjeća se Kačić.
Malta cijelo ljeto živi za vaterpolo, ali...
Na Mediteranu ipak postoji zemlja u kojoj se vaterpolo igra cijelo ljeto, a gledališta na utakmicama su prepuna.
Malta je jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj se klupski vaterpolo i danas igra tijekom ljeta. Utakmice na otvorenim bazenima igraju se u večernjim satima i privlače velik broj gledatelja, a zbog toga što se malteška sezona održava nakon završetka većine europskih prvenstava, klubovi često angažiraju i vrhunske strane vaterpoliste. Posljednjih godina ondje su nastupala neka od najvećih imena svjetskog vaterpola.
"Na Malti je nekad vaterpolo bio opća ludnica. Igralo se u morskim bazenima, a cijela Valletta dolazila je gledati utakmice. To je bio događaj dana, puno više od obične sportske priredbe. Međutim, Malta nikad nije izrasla u velesilu poput Hrvatske, Srbije, Italije ili Mađarske. Njezini klubovi nisu konkurirali europskom vrhu, a reprezentacija je tek posljednjih godina počela ostvarivati ozbiljnije rezultate. Tamo je vaterpolo oduvijek imao snažnu društvenu dimenziju - ljudi su dolazili zbog atmosfere, druženja i tradicije jednako kao i zbog same utakmice", kaže nam Zoran Kačić.
Amaterska natjecanja privlače više gledatelja jer se igraju ljeti
I Andrija Martić, jedan od najboljih poznavatelja vaterpola u Hrvatskoj i vlasnik specijaliziranog portala Danče.hr. slaže se da bi prvenstvo trebalo igrati ljeti.
Smatra da je današnji kalendar natjecanja potpuno okrenuo prirodnu logiku sporta.
"Naravno da bi se prvenstva trebala igrati ljeti, vaterpolo je ljetni vodeni sport. Upravo zato u Hrvatskoj dolazimo do paradoksa da finale amaterske Divlje lige u Dubrovniku privlači više gledatelja i stvara bolju atmosferu od finala državnog prvenstva. Vaterpolo bi se trebao vratiti na otvorene bazene i morska plivališta. Uz dobru organizaciju i promociju, to bi bio spektakl. Tada bi se domaća prvenstva igrala ljeti, a velika reprezentativna natjecanja mogla bi se preseliti u zimski dio godine", smatra Martić.
Paradoks je očit: malo koji sport toliko pripada ljetu kao vaterpolo, a malo koji je toliko udaljen od njega. Razlozi su praktični, organizacijski i financijski, no činjenica ostaje ista – sport koji je rođen na otvorenim kupalištima danas najveći dio godine živi pod krovom.