Kako nam je rekao jedan od najcjenjenijih odvjetnika, Veljko Miljević, u slučajevima ubojstava, pogotovo obiteljskih, koji odjeknu u javnosti, veliku ulogu igra sudski vještak. Upravo zato zvali smo legendu u tom polju – prof. dr. sc. Antu Bagarića, specijalista psihijatrije, subspecijalista adiktologa i psihoterapeuta.
Prof. Bagarić osnivač je i voditelj prvog programa za liječenje ovisnika o kockanju i internetu, autor oko 200 znanstvenih i stručnih radova iz područja psihijatrije, autor ili koautor 18 knjiga te tri priručnika iz područja psihijatrije. Sudjelovao je s oko 50 izlaganja na međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima, popraćenim sažecima objavljenima u knjigama sažetaka. Stalni je sudski vještak iz psihijatrije. Izradio je više od tisuću psihijatrijskih vještačenja te više od stotinu psihijatrijskih ekspertiza – nadvještačenja. Mentor je specijalizantima psihijatrije u izradi više od stotinu ekspertiza. Psihijatrijski je vještak u najkompliciranijim vještačenjima za Europski sud za ljudska prava.

Prošle godine hrvatska je Vlada uz potporu oporbe (SDP i Možemo) napravila izmjene Kaznenog zakona te uvela femicid kao posebno kazneno djelo. Uvođenje članka 111.a KZ-a – Teško ubojstvo ženske osobe – izazvalo je dosta rasprava među kaznenopravnim stručnjacima, s obzirom na to da čl. 111. također označava ubojstvo bliske osobe. Koji su, po Vama, argumenti za, a koji protiv toga da sud utvrđuje radi li se o rodno uvjetovanom nasilju?
– Ovo je prvenstveno pravno pitanje. Ali sa strane zaštite mentalnog zdravlja moglo bi biti povoljno da sud ipak utvrđuje ovu činjenicu.
U Europi postoje tri modela regulacije femicida; Hrvatska je jedina koja ga ima istaknutog, uz Cipar i Maltu. Španjolska pak ima rodno nasilje kao posebnu kategoriju, dok Njemačka, Francuska i Austrija ubojstvo ženske osobe tretiraju kao obično ubojstvo. Kako gledate na to, mislite li da je zaista bilo potrebno normativno prepoznati femicid te ga dodati u čl. 111.a KZ-a?
– Nema razloga da femicid ne bude označen kao takav u svim područjima, pa tako i u sudskom.
Koliko je na sudu teško dokazati femicid?
– Ne, nije teško dokazati femicid na sudu.
Smatrate li da bi se odredbom zabrane pristupa mogao spriječiti femicid, tj. bi li osoba koja ima takav mentalni sklop da je do zabrane uopće došlo mogla poštovati istu?
– Odredba zabrane pristupa iznimno je važna i iznimno učinkovita. Ali samo pod jednim uvjetom: da se provodi upravo onako kako ju je sud odredio. Npr. ako je sud odredio zabranu prilaska, onda svaki prilazak znači zatvor. Bez ponovnog dogovaranja, uvjeravanja, opravdavanja. Najgora moguća opcija je donošenje mjera koje se neadekvatno provode, što baš i nije rijedak slučaj.

Psihopati nisu „babaroge” kakvima ih ljudi obično zamišljaju, okruženi smo njima. Ljudi koji gaze preko drugih da bi došli do pozicije moći, prosječni direktor je u dosta slučajeva prosječni psihopat, nema osjećaja za druge ni grižnju savjesti. Koliko posto psihopata počini femicid jer bivaju odbijeni te koliko njih zlostavlja ili čak ubija vlastite majke ili ženske osobe koje ne žele imati vezu s njima?
– Točno je da su femicidi posljedica isključivo psihopatskog ponašanja. Dominantna osobina psihopata je da uživaju u patnji druge osobe. A maligni psihopati ne mogu uživati u bilo čemu drugome osim u velikoj patnji drugih osoba. I femicidi su direktna posljedica ovoga. Sve drugo (nezadovoljena želja, odbijanje i sl.) pokušaji su da se psihopate opravda, abolira, prihvati.
Poznato je da psihopati kao djeca svoj razvojni put počinju mučenjem malih životinja i podmetanjem požara. Vidi li se već s 13 – 14 godina nasilje prema ženskom rodu?
– Psihopatija se razvija u različitoj dobi. I točno je, kako psihopati uživaju u patnji drugih osoba (isključivo onih koji se ne mogu braniti), tako uživaju i u patnji životinja koje se ne mogu braniti.
Šef ste i Odjela ovisnosti u Vrapču – ima li veze ovisnost s femicidom? Primjerice, par ovisnika o istoj supstanci ili, kad žena nije ovisnik, u koliko je većoj opasnosti kada su ovisnosti u pitanju?
– Kako smo rekli da su femicidi djelo psihopata, psihopati su skloni uzimanju različitih psihoaktivnih tvari te nekada postaju i ovisnici. Dakle, česta je pojava komorbiditeta (ovisnost i psihopatija).
Vještačili ste u više od tisuću slučajeva kao sudski vještak. Sada kada sagledate ono što zovu femicidom, koliko je otprilike bilo takvih slučajeva?
– Možda oko 30 – 40.
Kako izgleda Vaše vještačenje za femicid?
– Psihijatrijsko vještačenje kompleksan je psihijatrijski posao. Psihijatar nastoji u vještačenju odgovoriti na pitanja suda (najčešća su: psihičko stanje ispitanika, raspravna sposobnost, smanjena ubrojivost ili neubrojivost, kapacitet za davanje vjerodostojnog iskaza, preporučivanje izricanja mjere obveznog psihijatrijskog liječenja i dr.).
Što je zajedničko, po Vašem iskustvu, u vještačenju svih femicida?
a. počinitelji – psihopati
b. žrtve – nezaštićene žene
c. nefunkcioniranje sustava – socijalna skrb, policija, sudstvo
d. nebriga zajednice
Nakon toliko godina iskustva, možete li odrediti osjeća li ubojica iskreno kajanje i kako?
– Psihopati se ne kaju, a i kada se kaju, pokušavaju izvući nekakvu korist od toga. Ali promjene su moguće. Pod utjecajem drugih osoba (snažnih i dobrih) psihopati mogu smanjiti vlastitu razinu psihopatije ili se potpuno promijeniti. Tada je kajanje iskreno. Psihoterapija je jedan od dobrih putova promjene.
Koliki je otprilike postotak neubrojivih pri počinjenju femicida, i tu ne mislim na osobe koje su bile intoksicirane samo u trenutku nedjela?
– Rijetko se radi o neubrojivosti (psihotični proces, nemogućnost testiranja realiteta). Intoksikacija nikad ne dovodi do neubrojivosti.

Stručnjak ste za sve vrste ovisnosti, prvi ste kod nas specijalizirali kocku i internet. Znamo da u obitelji ovisnika pate svi, i uža i šira obitelj i prijatelji. Jeste li imali slučajeva da, kada se osobi uskrati sredstvo ovisnosti (primjerice, majka ne da sinu novac za heroin), on u trenutku mahnitosti ubije majku?
– Događa se da i ovisnik ubije člana obitelji (majku, suprugu), ali je u podlozi uvijek psihopatija.
Ima li tada pravo na „lakšu kaznu” – bio je izvan sebe – i, ako ima, koliko to smatrate pravednim?
– Sud može odrediti manju kaznu ako se utvrdi da je osoba tijekom počinjenja kaznenog djela bila smanjeno ubrojiva.
Koji su Vam se slučajevi ubojstava žena posebno urezali u pamćenje, i zbog vještačenja i zbog načina izvršenja?
– Psihopati su vrlo vješti u obmanjivanju, nagovaranju, uvjeravanju, zavođenju. I vrlo su tužne situacije kada žene padnu u ruke predatora, a okolina im nikako ne pomaže.
Žene u Hrvatskoj prijavljuju nasilje, alarmi postoje, a onda se dogodi najgore


