Ministar obrane potvrdio je da su u krateru pronađeni tragovi eksploziva te dijelovi aviobombe koji govore da nije riječ o izviđačkoj letjelici. Slijedi istraga koja bi trebala otkriti sve detalje nezapamćenog incidenta koji samo pukom srećom nije završio velikom tragedijom. Iz visokih izvora u MORH-u HRT doznaje da je bomba pronađena u letjelici bila težine do 120 kilograma. No, kako je letjelica udarila u meko tlo, eksplozija se dogodila ispod zemlje. Da je udarila, primjerice u asfalt ili beton, posljedice bi bile katastrofalne.
Nakon duge pripreme glavni dio letjelice izvučen je iz dubokog kratera.
Akcija izvlačenja letjelice započela je u 9.40 i trajala je 20-ak minuta. Nakon što je izvučena postavljena je uz sami krater, pregledali su je policijski i vojni službenici.
Zatim je 6 tona teška, djelomično uništena letjelica na kamionu je odvezena u vojarnu gdje će se istraga nastaviti.
- Na ovoj letjelici smo našli dijelove aviobombe. Aviobomba, na osnovi ovih fragmenata što možemo zaključiti, je sovjetske proizvodnje. Ona je isto tako kao svi ostali elementi odvezena s ovoga područja i nakon dublje analize i rekonstrukcije moći ćemo točno reći koji tip i u koju svrhu. Za sada možemo potvrditi da je riječ o aviobombi, rekao je Mario Banožić, ministar obrane.
Da su na letjelici pronađeni fragmenti eksploziva otkriveno je još jučer, potvrdio je ministar.
- Pri samom početku radova primijećeni su određeni elementi koji se dobivaju kroz iskapanje. Isto tako kroz promjenu boje, mirisa i tako dalje. Dečki su ovdje prisutni konstantno, sa svim analizama koje su radili, isto tako detekcija je pokazala da uz određene mirise, boje i promjene koje su se pojavljivale u zemlji su ukazivale da je bilo i nečeg takvog, rekao je Banožić.
Ministar dodaje i kako postoje određeni elementi koji bi mogli ukazivati da je letjelica došla i s ruske i s ukrajinske strane. No, mnogo je još nepoznanica.
Usporedbom informacija iz crne kutije te radarskih slika trebalo bi doći do odgovora - tko ju je lansirao?
- Treba nastaviti s punom i neovisnom istragom svih elemenata kako bi se utvrdilo što je dovelo do ove neželjene situacije, odnosno ozbiljnog sigurnosnog incidenta. S jedne strane naše institucije i saveznici iz NATO saveza trebaju utvrditi tko je letio, zašto je letio, tko je uputio letjelicu, s kojim ciljem i kakvom opremom. Preklapanjem radarskih slika, analizom elektroničkih podataka koji se nalaze sustavu doći do one točke odakle je ona krenula slobodnim pravcem prema RH. Naime, ja sam i dalje uvjeren da letjelici nije bio cilj niti namjera onoga tko je uputio letjelicu da se napadne Zagreba ili Hrvatsku, rekao je Gordan Akrap, Institut za istraživanje hibridnih sukoba.
Dodaje i da je ovo opomena za sve članice NATO saveza uz samu granicu ratnog područja, da se svaka prijetnja koja dolazi s tog teritorija shvati ozbiljno.
- Svi procesi koji se događaju u zračnom i kopnenom području Ukrajine i koji prelaze na teritorij saveznica trebaju izazvati njihovu punu pozornost. Ono što je Mađarska napravila kasnije u sljedeća dva slučaja u suradnji s Rumunjskom - dizati zrakoplovstvo, vizualno utvrditi i provjeriti o kakvoj se vrsti letjelice radi jer nemojmo zaboraviti da to vojska zna, nažalost vi u zračnom prostoru vrlo često nailazite na objekte za koje ne možete utvrditi njegovu stvarni identitet, ali to se provjerava s vizualnim kontaktom, rekao je Akrap.
U idućim danima, detaljno će se pregledati i ostatak terena. A u srijedu je sazvan i izvanredni sastanak ministara obrane u NATO savezu.
