Tijekom srpnja i kolovoza ove godine u Hrvatskoj su zabilježene tri osobe oboljele od zaraze virusom Zapadnog Nila, potvrdili su za 24sata iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Riječ je o uobičajenom obrascu pojavljivanja ove bolesti na našem području, s obzirom na to da je infekcija sezonskog karaktera i najizraženija tijekom ljetnih mjeseci i rane jeseni, u razdoblju najveće aktivnosti komaraca. Prema dosadašnjim podacima sustava zaraznih bolesti i Registra, najviše oboljelih u Hrvatskoj tradicionalno se bilježi u područjima istočne, središnje i sjeverozapadne Hrvatske, uključujući Brodsko-posavsku, Zagrebačku, Varaždinsku, Karlovačku te Vukovarsko-srijemsku županiju.
Dok je situacija u Hrvatskoj pod kontrolom, stanje u široj regiji poziva na oprez. U Grčkoj je od početka godine od posljedica zaraze preminulo 13 ljudi. Istovremeno, u Sjevernoj Makedoniji registrirana su najmanje 43 slučaja zaraze, uz pet zabilježenih smrtnih slučajeva povezanih s virusom Zapadnog Nila, a većina je otkrivena u posljednja tri tjedna. Zbog širenja zaraze Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) uputila je poziv na pojačan oprez.
Virus se prenosi ubodom zaraženog komarca, koji se prethodno zarazio u kontaktu s pticama. Ne prenosi se uobičajenim međuljudskim kontaktom. Gotovo 80% zaraženih nema nikakve simptome niti zna da je bilo u kontaktu s virusom. Ante Cvitković, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, istaknuo je za 24sata kako većina zaraženih neće razviti nikakve simptome. Kod manjeg dijela ljudi javljaju se blagi simptomi poput glavobolje, povišene temperature i znakova akutne febrilne bolesti.
Ipak, nakon inkubacije, koja traje od 3 do 14 dana, kod osjetljivijih osoba mogu se pojaviti teže komplikacije. U rijetkim, težim slučajevima razvijaju se neurološki simptomi, uključujući upalu mozga (encefalitis) ili upalu moždanih ovojnica (meningitis). Posebno su rizične osobe oslabljenog imuniteta, poput onih na imunosupresivnoj terapiji, a u najtežim slučajevima bolest može završiti smrtnim ishodom. Specifičnog lijeka nema, već se provodi simptomatsko liječenje.
Iz HZJZ-a naglašavaju da je najbolja obrana kombinacija osobne zaštite i uništavanja legla komaraca. Građanima se preporučuje korištenje provjerenih repelenata protiv komaraca te nošenje odjeće dugih rukava i nogavica tijekom razdoblja najveće aktivnosti insekata. Savjetuje se i postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata te redovito uklanjanje stajaće vode iz kućanstva (iz posuda za cvijeće, vaza, kanti, bačvi i starih guma) barem jednom do dva puta tjedno kako bi se spriječilo razmnožavanje komaraca.
Nadležne službe provode preventivne larvicidne tretmane uništavanjem ličinki u vodi prije nego što se razviju u odrasle jedinke. Adulticidni tretmani (zaprašivanje) primjenjuju se selektivno jer se nastoji sačuvati populacija pčela, leptira i drugih korisnih kukaca. Liječnici apeliraju da se sve osobe koje nakon uboda komarca razviju visoku temperaturu, jaku glavobolju ili neurološke tegobe obavezno jave svom izabranom liječniku obiteljske medicine.