Usprkos sve većoj zagađenosti mora i sve učestalijim ljudskim aktivnostima, osobito u vrijeme turističke sezone, u Jadranu i dalje možemo susresti mnoge zanimljive životinjske vrste. Među njima je i kornjača glavata želva. Nekoliko jedinski snimljeno je posljednjih dana u blizini Trogira i u Šoltanskom kanalu.
Kuda su se uputili nije poznato, no njihovo uznemiravanje i ugrožavanje strogo je zabranjeno.
Pogledajte video.
Glavata želva (lat. Caretta caretta) vrsta je morske kornjače koja pripada porodici Chelonia, a najčešće naseljava Sredozemno i Jadransko more. Također je možemo pronaći na priobalnim područjima tropskih i suptropskih mora.
Ime je dobila zahvaljujući velikoj glavi s jakom čeljusti i snažnim čeljusnim mišićima.Jednako kao i kod svih ostalih kornjača, i glavata želva karakteristična je po oklopu čvrste strukture koja joj prekriva gotovo cijelo tijelo. Kod odraslih želvi oklop je ovalnog oblika.Ova kornjača vrlo je velika, a u prosjeku teži do nevjerojatnih 115 kilograma.
obzirom na to da živi u moru, glavata želva razvila je snažne prednje i stražnje peraje zahvaljujući kojima lakše putuje i održava smjer u kojem se kreće. Prosječna brzina njezinog kretanja iznosi oko pet kilometara na sat.
Glavata želva najčešće živi 60-ak godina, a spolno sazrijeva vrlo rano, već sa 15 do 20 godina. Što se tiče samog razmnožavanja, tijekom sezone ženke putuju prema pješčanim plažama polažu jaja. Glavata želva u jednoj sezoni razmnožavanja zna imati i do četiri različita gnijezda, ali važno je naglasiti da jaja polaže tek svakih nekoliko godina. Kornjačice iz svojeg jajeta izlaze u roku od 55 do 60 dana, a kakav će njihov spol biti isključivo ovisi o uvjetima okoliša u kojima se nalaze.
Najveći dio svoga života glavate želve provode u pelagičkom staništu. Na obalu izlaze samo ženke radi polaganja jaja, dok mužjaci ostaju u moru cijeli život.
Glavata želva zapravo je mesojed, što znači da redovito jede raznolike vrste morskih životinja kao što su meduze, mekušci, ježinci, rakovi, školjkaši i sitnije ribe.
Iako je ova životinja predivna i posebna, već se godinama nalazi na svjetskom popisu ugroženih životinjskih vrsta. Jedini grabežljivci odraslih glavatih želvi su morski psi (ponekad i kit ubojica) i čovjek. Uglavnom su glavni razlozi za to sve češće uzimanje jaja iz gnijezda, gubitak gnjezdišta, masovni turizam, hvatanje za prehrambenu industriju te ilegalna prodaja oklopa kao suvenira. Sve to ugrožava glavatu želvu, a jedini i najveći krivac za to je upravo čovjek. Kada se uz to pribroji zagađivanje i nerazumno iskorištavanje mora, morske su kornjače dovedene na rub opstanka.
Kornjače često stradavaju u ribarskim stajaćim mrežama. S obzirom da se radi o životinjama koje dišu plućima, kornjače moraju izlaziti na površinu mora da bi udahnule zrak. Iako su razmaci između dvaju udisaja zraka u normalnim uvjetima kod kornjača relativno dugi, kada se pod morem zapletu u mreže, zbog stresa vrlo brzo ostaju bez zraka i utapaju se. Njihove su populacije u opadanju i zbog slučajnog ulova u koće.
Procijenjeno je da se godišnje u Jadranskom moru slučajno ulovi oko 2 500 glavatih želvi. Od ukupnog broja jedinki uhvaćenih u ribarske mreže 85% je ulovljeno koćarenjem. Morske kornjače u Hrvatskoj su zaštićene zakonom kao i brojnim međunarodnim konvencijama. Strogo je zabranjen svaki namjerni izlov, uništavanje, uznemiravanje ili trgovina ovim vrstama. Za ubijanje glavatih želvi predviđene su visoke novčane kazne.
