O omiškoj obilaznici, brzoj cesti prema Splitu i prometnom rasterećenju grada govori se desetljećima. Projekt se mijenjao, pojedini objekti su izgrađeni, drugi su ostali na papiru, potpisivani su i raskidani ugovori, a stanovnici Omiša i Poljica godinama upozoravaju da prometnica koja bi trebala riješiti jedan od najvećih prometnih problema ovog dijela Dalmacije mora biti rješenje za desetljeća koja dolaze.
Priča je tijekom 2026. dobila novi zaplet.
Hrvatske ceste izmijenile su dio trase Dugi Rat – Omiš i predvidjele ono čega u prethodnom rješenju nije bilo – spoj brze ceste s državnom cestom DC70, a time i bolju povezanost s Omišem i autocestom A1.
To više nije samo najava.
U Elaboratu zaštite okoliša iz kolovoza 2026. koji je za Hrvatske ceste izradio EKONERG navodi se da se izmjena trase provodi upravo radi poboljšanja prometne povezanosti formiranjem novog raskrižja na DC70. U istom dokumentu stoji da bi se time ostvarila bolja povezanost s autocestom A1 i gradom Omišem.
Još izravniji je dokument Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije od 25. kolovoza. U njemu stoji da prethodno predviđenom trasom nije bio omogućen spoj na DC70, dok je predmetnim izmjenama takav spoj planiran. Novi dio trase čine tuneli Ljut 2, duljine 480 metara, i Komorjak, duljine 675 metara, a već izgrađeni Komorjak sjever zadržao bi se u cijelosti u funkciji.
Za umirovljenog cestovnog inženjera Ivana Vulića iz Saveza za Poljica koji se ovom problematikom bavi godinama to je važan zaokret. Ali kaže tek pola posla.
S ing.Vulićem smo razgovarali o tome što je u projektu promijenjeno, zašto smatra da Hrvatske ceste još uvijek nisu riješile njegove ključne nedostatke te o alternativnoj trasi koju Savez za Poljica godinama predlaže.
A na stolu pred nama nisu bile samo karte.
Ing.Vulić nam je pokazao dokumentaciju kojom Savez za Poljica pokušava dokazati da na problem prometne povezanosti nisu upozorili jučer.
Na problem upozoravali još 2023. godine
Jedan od dokumenata nosi datum 8. lipnja 2023. godine. Riječ je o primjedbama Saveza za Poljica na prijedlog VII. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Omiša i Strateške studije njegova utjecaja na okoliš.
SZP je tada, među ostalim, tražio promjene vezane uz koridore državnih cesta D8 i D70, a u obrazloženju tvrdio da je projekt omiške zaobilaznice prometno pogrešno koncipiran jer će izostati odgovarajuća povezanost Omiša i Poljica, uključujući vezu prema autocesti A1.
Odgovor Grada Omiša na tu primjedbu nosi datum 14. srpnja 2026., više od tri godine poslije.
"Primjedba se ne prihvaća", stoji u odgovoru, uz obrazloženje da su prometna rješenja VII. izmjena i dopuna PPU-a Omiša usklađena sa zahtjevima i mišljenjem Hrvatskih cesta te Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije.
Savez za Poljica, zajedno s mjesnim odborima Priko, Zakučac, Naklice i Punta–Stari grad, ponovno je reagirao i 5. siječnja 2026. na nove izmjene Prostornog plana, ponovno stavljajući cestovni promet među pitanja za koja smatraju da će odrediti budući razvoj Omiša i Poljica.
A onda je tijekom 2026. godine došlo do izmjene projekta Hrvatskih cesta.
Službeni Elaborat sada izričito navodi da se trasa mijenja radi novog raskrižja na DC70 i bolje povezanosti Omiša s autocestom A1.
Ing.Vulić zato nema dvojbe kako tumači posljednji razvoj događaja.
"Apsolutno, ovo je priznanje da su bili u krivu", kaže nam.
Vulić: "Na sastanku u Hrvatskim cestama rekli su da projekt nije dobro koncipiran"
Ing.Vulić pritom iznosi i tvrdnju koju ćemo poslati Hrvatskim cestama na očitovanje.
Kaže da je 25. svibnja 2025. u prostorijama Hrvatskih cesta u Splitu održan sastanak kojem je prisustvovao njihov stručni tim na čelu s tadašnjim v.d. predsjednikom Uprave Ivicom Budimirom.
"Na sastanku je bio cijeli stručni tim Hrvatskih cesta na čelu s v.d. predsjednikom Uprave Ivicom Budimirom koji se sa svojom strukom plebiscitarno složio i izjavio da aktualni projekt IPZ-a nije dobro projektno koncipiran te kao takav ne rješava probleme, odnosno prometno rasterećenje Grada Omiša. Priopćeno nam je da oni pripremaju poboljšanja postojećeg projektnog rješenja IPZ-a Zagreb", tvrdi ing.Vulić.
Prema njegovim riječima, predstavnici SZP-a tada su zatražili da im se dostave planirane izmjene kako bi ih mogli usporediti s rješenjima koja predlažu lokalni stručnjaci.
Tražili su, kaže, i Prometno-prostornu i građevinsku studiju Grada Omiša koju je za Hrvatske ceste izradio TraffiCon.
"Obećanje, ludom radovanje. Ni do dana današnjeg to nije izvršeno, niti se zna njena sudbina. Do dan-danas nismo dobili ništa, komunikacija je između nas ugašena", kaže Vulić.
U međuvremenu je zanimljiv podatak pronađen upravo u najnovijem Elaboratu zaštite okoliša: kao podloga za izmjenu trase Dugi Rat – Omiš navedeno je Idejno rješenje TraffiCona iz prosinca 2025. godine.
Je li riječ o dokumentaciji povezanoj sa studijom koju je SZP tražio i kakvi su bili njezini zaključci, jedno je od pitanja koje smo uputili Hrvatskim cestama.
Dvije trase na stolu: "Čvor Zakučac je samo jedan dio rješenja"
Kada ing.Vulić pred nama raširi karte, pokazuje razliku između službene trase i koridora koji predlaže Savez za Poljica.
"Naša varijanta je narančasta, ovo drugo je prijedlog IPZ-a Zagreb, važeći projekt koji su izveli, ovaj tunel Komorjak sjever – zelenom bojom"..., pokazuje nam.
Alternativno rješenje Saveza za Poljica podrazumijeva pomicanje trase sjevernije i novi tunel Komorjak duljine oko 1,4 kilometra prema području Zakučca.
Upravo je Zakučac sada jedna od ključnih točaka jer izmijenjeno rješenje Hrvatskih cesta završava spojem na DC70.
Ing.Vulić priznaje da je time prometno rješenje poboljšano, ali smatra da su ostali problemi zbog kojih se protivio prvotnoj trasi.
"Jer su sada rekli da čvor Zakučac treba biti i to je sada samo jedan dio rješenja. Oni s time poboljšavaju prometne uvjete, ali što se tiče ambijenta, Trorogog vrha koji je sinonim Omiša u prirodnim uvjetima, što se tiče obrušavanja kamenja, naša dionica je na povoljnijem položaju. Nalazi se skroz uzbrdo i udaljava se od tih kritičkih dionica", pojašnjava ing.Vulić.
Drugim riječima, ne spori korist novog spoja na DC70. Spori to što se izmjena, prema njegovu mišljenju, zaustavila prerano.
Babnjača, Trorogi vrh i kuće ispod trase
Posebno upozorava na područje Babnjače i radove iznad naseljenog dijela Omiša.
Njegove tvrdnje o riziku od odrona i načinu izvođenja radova također smo odlučili poslati Hrvatskim cestama na stručno očitovanje.
"Kod miniranja u tunelu, ako su objekti i kuće udaljeni 100 metara, uslijed trešnje i svega potrebno je specijalno miniranje i drugi tehnološki pristup, a koji je puno skuplji da bi se to odradilo kako treba. A najveći problem je što idemo u prodor Lisičine, prodor Trorogog vrha i mijenjamo vizualnu sliku Omiša, nagrđujemo ga", kaže Vulić.
Najnoviji Elaborat i sam opisuje zahtjevnost terena. Navodi velike poprečne nagibe, teren izbrazdan erozijom i pretežno izgrađen od naslaga fliša te napominje da su blizina naselja i izgrađenost utjecale na izbor trase.
Ing.Vulić smatra da upravo zbog takvih okolnosti trasu treba pomaknuti dalje od naseljenog područja.
Ing.Vulić govori i o terenu i klizištu Mlija
U razgovoru ing.Vulić posebno pokazuje i Mliju, poznato klizište na području Omiša, koristeći ga kao još jedan argument zašto geološke i geotehničke karakteristike područja smatra iznimno važnima pri određivanju trase.
Njegove tvrdnje o rizicima od odrona, miniranju i sigurnosti postojećih objekata poslali smo Hrvatskim cestama kako bi se očitovale o provedenim geološkim i geotehničkim analizama te predviđenim mjerama zaštite.
"Odgovorno tvrdim da su potkapacitirani"
Upravo na pitanju prostornog planiranja ing.Vulić iznosi jednu od najoštrijih ocjena u našem razgovoru.
Smatra da se postojeća rješenja godinama opravdavaju činjenicom da su unesena u prostorne planove, dok se, po njegovu mišljenju, nedovoljno propituje jesu li ta rješenja dugoročno dobra.
"Oni mogu sve napraviti. Izmijeniti dio projekta. Sve što su radili je bez veze i bez pravne osnove; jedino što je ovo u Prostornom planu Županije. A to što to ne valja, oni se vade na to: „Mi radimo po zakonu“. A oni u Županiji koji vode tu prostorno-plansku dokumentaciju su potkapacitirani i ne slušaju! Slobodno napiši da Ivo Vulić odgovorno tvrdi kao inženjer da su potkapacitirani!", govori Vulić za Dalmacija Danas.
Riječ je, naglasimo, o njegovoj ocjeni rada nadležnih stručnih službi.
Ing.Vulić je kritičan i prema dijelu stručnjaka koji su sudjelovali u razradi prometnog rješenja.
"To su sve ljudi koji su bili moji pripravnici kada sam ja bušio tunel Sveti Rok i radio prave stvari, ali izgleda da se ne daju kovati, oni imaju svoju viziju, oni neće da uče, oni samo provode ono što im slijepa politika nameće", kaže.
"Vulićev" Komorjak nije zamišljen samo kao cestovni tunel
Alternativna trasa Saveza za Poljica, objašnjava ing.Vulić, nije zamišljena isključivo kao prometni projekt.
Njihov prijedlog uključuje novi tunel Komorjak duljine približno 1.400 do 1.450 metara, čija bi se servisna cijev mogla koristiti i za komunalnu infrastrukturu.
"Mi opet tražimo da ta dionica ne koristi samo taj servisni tunel, već da to bude višenamjenski tunel: tunel za snabdijevanje vodom jer je u servisnu cijev istog, kao i izmještene trase ceste, moguće polaganje odvodnje i vodovodnog raspleta za naselja gornje razine Poljičkog primorja i ostalih komunalnih instalacija, s postojeće vodospreme u Zagradu", objašnjava.
U dokumentaciji SZP-a navodi se i mogućnost dogradnje dodatnog vodovoda za Brač, Hvar, Šoltu i Vis, a dugoročno i za Split, kao i korištenje koridora za protupožarnu zaštitu.
Vulić pritom povezuje nekoliko infrastrukturnih problema u jedno rješenje.
"Infrastruktura je osnova svega i ako ti nemaš infrastrukturu, gotovo je. Ako nema komunikacije, pristupa, nemaš ništa, a to ljudi ne shvaćaju", govori.
Savez za Poljica iznosi i procjenu da bi se iskopom novog tunela dobilo oko 150 tisuća kubičnih metara materijala koji bi se mogao iskoristiti za dovršetak druge faze županijske luke Omiš i velikog lukobrana.
To su procjene i prijedlozi SZP-a, ali ne i sastavni dio trenutačnog projekta Hrvatskih cesta.
"Oslobađamo ogroman prostor za razvoj naselja"
Jedan od argumenata Saveza za Poljica odnosi se i na prostor između Omiša i Dugog Rata.
Ing.Vulić smatra da je koridor koji je desetljećima postojao u prostornim planovima u međuvremenu okružen izgradnjom i da se prometna infrastruktura mora planirati prema potrebama koje će ovo područje imati za nekoliko desetljeća, a ne prema stanju u trenutku kada su prve trase ucrtavane.
"Oslobađamo ogroman prostor za razvoj naselja", sažima.
Prema materijalima SZP-a njihov bi koridor trebao zahtijevati manje troškove otkupa zemljišta, izbjegavati objekte koji se nalaze na postojećem koridoru te omogućiti jednostavniju organizaciju gradnje.
Ing.Vulić tvrdi i da bi ukupni investicijski troškovi njihove varijante bili manji od sada ugovorenih.
Za tu tvrdnju međutim SZP u materijalima koje smo dobili ne prilaže cjelovit troškovnik usporediv s ugovorenim projektom pa je i pitanje troškova jedno od onih na koja smo zatražili odgovor Hrvatskih cesta.
A što s tvrdnjom da bi promjena sve odgodila deset godina?
Jedan od glavnih argumenata koji se proteklih mjeseci mogao čuti protiv većeg zadiranja u trasu bio je da bi promjena značila novu dokumentaciju, izmjene prostornih planova, dozvole i dugogodišnju odgodu projekta.
Ing.Vulić takvu argumentaciju odbacuje.
Sada mu dodatni argument daje činjenica da se projekt u međuvremenu doista mijenja.
Elaborat iz kolovoza navodi da se korekcija ili izmještanje dijela ceste koje proizlazi iz studija i razrade projektne dokumentacije ne smatra izmjenom Prostornog plana, a upravo se na toj osnovi provodi aktualna korekcija radi spoja s DC70.
To naravno samo po sebi ne znači da bi se na isti način mogla provesti znatno veća promjena kakvu predlaže SZP. Upravo zato od Hrvatskih cesta tražili smo precizan odgovor što bi Vulićev prijedlog proceduralno zahtijevao i koliku bi odgodu doista prouzročio.
Ing.Vulić pak tvrdi da bi se vrijeme potrebno za gradnju tunela moglo paralelno koristiti za projektiranje nastavka prema Dugom Ratu.
"Dok mi bušimo ovaj tunel u više faza izrade koji će trajati dvije godine mi moramo u te dvije godine isprojektirati dalje prema Dugom Ratu jer mi tražimo sada i primjenu trase prema Dugom Ratu. Jer oni su projektirali tu trasu neprirodno, dolje, a mi je dižemo prema gore, koja ima sve uvjete da može lijepo funkcionirati", kaže.
Priča traje desetljećima - 50 milijuna eura je koštao cirkus iz 2011. godine
Ing.Vulić cijelu priču promatra kroz mnogo dulje razdoblje od aktualnog ugovora.
Podsjeća da su se projekti i planovi za prometnicu od Splita prema Omišu godinama mijenjali, a radovi pokretali i zaustavljali.
Navodi i primjer iz 2011. godine kada su Hrvatske ceste tadašnjeg izvođača Konstruktor obavijestile o pripremi raskida ugovora za radove na dionici Stobreč – Dugi Rat zbog nedostatka sredstava nakon prekida kreditiranja Europske investicijske banke.
"Ovaj cirkus je koštao 50 milijuna kuna jer oni su nešto radili, Konstruktor kao izvođač, Hrvatske ceste su bile investitor i mi smo stalno govorili da nastave raditi, ali nikada nisu nastavili – govori Vulić.
Upravo zbog takve povijesti smatra da argument kako se sada više ništa ne smije preispitivati zbog mogućeg gubitka vremena nije dovoljan.
Ugovor postoji, ali izvođač još nije uveden u posao
Za dionicu Dugi Rat – Omiš ugovor s izvođačem već je potpisan. Prema posljednjim informacijama koje su Hrvatske ceste dostavile našem portalu još se čekalo ishođenje preostalih građevinskih dozvola, a izvođač nije bio uveden u posao.
Hrvatske ceste tada su nam odgovorile da će izvođač biti uveden čim se za to ostvare preduvjeti.
Upravo zbog toga Ing.Vulić smatra da još postoji prostor za reakciju.
"Tako je, potpisujemo glupost. Ako je ovo potpisano i ovo izvodimo, što je problem? Sada su se sjetili reći: 'Ovo ne valja, napravit ćemo čvor Zakučac'", govori.
No njegova kritika ne završava na Hrvatskim cestama.
Savez za Poljica, kaže, pokušavao je svoje prometno rješenje ugraditi i kroz prostorne planove, ali se ponovno vraćao na problem neusklađenosti s planom više razine.
"Mi iz SZP kada smo predložili i napravili izmjenu prostornog plana Omiša, mi smo napravili i prometne prijedloge i u plan je bila uvrštena i obilaznica koju mi predlažemo, međutim iz Ministarstva dolazi odgovor da se uskladimo s prostornim planom Županije, a u prostornom planu Županije toga rješenja nema", govori.
Obratili se i Europskoj komisiji
Ing.Vulić kaže da su Savez za Poljica, mjesni odbori Zakučac, Omiš, Priko i Duće, Udruga Volim Omiš i Inicijativa Spasimo ušće Cetine otišli i korak dalje.
"Uputili smo žalbu Europskoj uniji, njihovoj komisiji. Htjeli smo ih upozoriti da se sredstva troše bez veze, koliko će to uspjeti ne znam", kaže.
Navodi i da su reagirali prilikom izmjene lokacijske dozvole, ali da su od Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dobili odgovor prema kojem nisu stranka u postupku.
Sve se međutim na kraju vraća na njegov osnovni zahtjev: stručnu raspravu prije početka radova.
"Još jednom ponavljam: dovedite sve svjetske stručnjake u Omiš, stavimo argumente na stol i opredijelimo se za prava rješenja", poručuje ing.Ivan Vulić.
EKSKLUZIVNO ZA DALMACIJU DANAS
Ing. Vulić ima ideju i za dugoratsku šljaku
Naš razgovor o obilaznici i infrastrukturi Poljica u jednom se trenutku proširio na još jedan dugogodišnji problem – industrijsku trosku, među stanovnicima poznatiju kao šljaka, na prostoru nekadašnje tvornice ferolegura u Dugom Ratu.
Ing.Vulić nam je tada iznio prijedlog za koji naglašava da ga ekskluzivno govori za Dalmaciju Danas.
"Oni sada govore o ovom materijalu šljake u Dugom Ratu, a ovo za Dalmacija Danas ekskluzivno govorim. Ovdje postoji obala, staviš dvije klapete,... To je najisplativija i najsvrsishodnija sanacija – predlaže Vulić.
I sam anticipira pitanje koje bi takav prijedlog otvorio.
"Netko će reći: 'Pa di opet materijal stavljamo u more?' A odakle ti ovaj materijal tu nego si ga kopao i stavljao u more?" – kaže.
Video: Vulić ekskluzivno za Dalmaciju Danas iznosi svoju ideju sanacije dugoratske šljake
Riječ je o Vulićevu prijedlogu, a ne službenom modelu sanacije. Prostor nekadašnje tvornice ferolegura u Dugom Ratu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost vodi među lokacijama opterećenima industrijskim otpadom, odnosno takozvanim crnim točkama.
Zbog toga mogućnost ponovnog odlaganja tog materijala u more nije nešto što se može smatrati prihvatljivim samo na temelju činjenice da se troska u prošlosti odlagala u more. Takav bi zahvat zahtijevao odgovarajuće stručne analize i postupke zaštite okoliša.
Vulićev prijedlog ovdje donosimo upravo kao ono što jest: ideju koju je naš sugovornik iznio tijekom razgovora o infrastrukturi Omiša, Dugog Rata i Poljica.
Sada su opet na redu Hrvatske ceste
Omiška obilaznica projekt je koji se neće graditi za jednu turističku sezonu niti za jedan mandat. Upravo zato rasprava koja traje godinama sada ulazi u posebno zanimljivu fazu.
S jedne strane, službena dokumentacija pokazuje da je projekt već promijenjen kako bi se ostvario spoj s DC70 i bolja povezanost s A1 i Omišem – problem na koji je Savez za Poljica upozoravao godinama.
S druge, ing.Vulić tvrdi da je time riješen samo prometni dio problema dok pitanja položaja trase, Trorogog vrha, područja Babnjače, sigurnosti, budućeg razvoja prostora i mogućnosti višenamjenskog tunela ostaju otvorena.
Hoće li aktualna izmjena biti posljednja ili još postoji prostor za daljnje intervencije prije početka gradnje, sada smo pitali i Hrvatske ceste. Po primitku njihovog odgovora isti ćemo i objaviti.
Povezani sadržaj:
Zatvorena omiška obilaznica, promet obustavljen za sva vozila!
Hrvatske ceste: Omiška obilaznica zatvorena zbog ozbiljnog sigurnosnog problema!