U organizaciji Hrvatskog doma Split predstavljen je mjuzikl "Galeb i ja", jedan od središnjih projekata ovogodišnjeg Splitskog festivala, koji će premijerno biti izveden 5. rujna 2026. godine na Prokurativama. Riječ je o novom autorskom glazbeno-scenskom djelu redatelja i autora libreta Ivana Lea Leme, inspiriranom stihovima Jakše Fiamenga, Tomislava Zuppe i Momčila Popadića, autora čiji su stihovi oblikovali identitet Splita, Dalmacije i povijest Splitskog festivala.
Njihovi tekstovi poslužili su kao polazište za novo kazališno djelo koje propituje suvremeni Split, njegov identitet, mentalitet i vrijednosti kroz vrijeme.
Dorčić: "Split kulturnu baštinu pretvara u novu umjetnost"
Zamjenica gradonačelnika Splita Matea Dorčić naglasila je kako ovakvi projekti pokazuju da Split svoju kulturnu baštinu ne čuva samo kroz sjećanje, nego je pretvara u novu umjetnost koja komunicira sa suvremenom publikom. "Grad Split s ponosom podržava projekte koji nastaju iz našeg kulturnog nasljeđa, ali istodobno stvaraju novu vrijednost. Upravo ovakve produkcije potvrđuju koliko je važno ulagati u umjetnost koja povezuje tradiciju i suvremenost te obogaćuje kulturni život grada", istaknula je Dorčić.
Lemo: "Ovo nije nostalgična priča o Splitu"
Govoreći o nastanku mjuzikla, redatelj i autor libreta Ivan Leo Lemo istaknuo je kako "Galeb i ja" nije priča o nostalgičnom pogledu na Split, nego promišljanje grada i društva danas. Kroz stihove Fiamenga, Zuppe i Popadića, predstava propituje što je ostalo od nekadašnjeg mentaliteta, što se promijenilo i za čim suvremeni čovjek čezne.
Lemo je naglasio kako živimo u vremenu u kojem dominiraju slike, dok se riječ sve više gubi. Upravo zato polazište mjuzikla čine tekstovi trojice velikih pjesnika jer, kako je istaknuto, bez riječi nema ni istinskog razgovora o identitetu, pripadnosti i samospoznaji.
Posebnu pozornost izazvala je najava praizvedbe dosad neuglazbljene pjesme "Kurva" Momčila Popadića. Glazbu za pjesmu napisao je Saša Antić iz TBF-a, koji će je i premijerno izvesti u sklopu mjuzikla. Uz Lemu, autorski tim mjuzikla čine koreograf Igor Barberić, autor novih glazbenih obrada Zvonimir Dusper Dus te kostimograf Slaven Krejačić.
Koreograf Igor Barberić predstavio je rezultate audicije održane u Splitu, nakon koje je odabran plesački ansambl mjuzikla. Istaknuo je zadovoljstvo kvalitetom prijavljenih kandidata i energijom koju su donijeli projektu.
Poznata imena u izvođačkom ansamblu
Predstavljen je i cjelokupan izvođački ansambl mjuzikla koji čine Ana Uršula Najev, Sandra Lončarić, Mia Roknić, Aneta Gotovac, Pere Eranović, Luka Nižetić, Nikolina Vujević, Nera Stipičević, Tarik Filipović, Marjan Nejašmić Banić i Goran Popović. Predstavljanju je osobno nazočio dio izvođačkog ansambla, dok su se ostali članovi obratili videoporukama.
Popis pjesama iz mjuzikla "Galeb i ja"
Mjuzikl "Galeb i ja" inspiriran je stihovima Jakše Fiamenga, Tomislava Zuppe i Momčila Popadića. U predstavi će, u novim glazbenim obradama Zvonimira Duspera Dusa, biti izvedene sljedeće pjesme:
- "Ne znam koji vjetar puše" – Momčilo Popadić / Rajko Dujmić
- "Sestrice" – Momčilo Popadić / Rajko Dujmić
- "Skitnica" – Momčilo Popadić / Rajko Dujmić
- "Marča funebra" – Momčilo Popadić / Rajko Dujmić
- "Ključ je ispod otirača" – Momčilo Popadić / Rajko Dujmić
- "U tebi raste lijepo dijete" – Momčilo Popadić / Zdenko Runjić
- "U tom grubom svijetu" – Momčilo Popadić / Rajko Dujmić
- "Blesavo i slatko" – Momčilo Popadić / Zdenko Runjić
- "Da mi je biti morski pas" – Momčilo Popadić / Mirko Krstičević
- "Tko zna s kim ti čekaš zoru" – Momčilo Popadić / Rajko Dujmić
- "Galeb i ja" – Tomislav Zuppa / Zdenko Runjić
- "Naše malo misto" – Tomislav Zuppa / Pero Gotovac
- "Ča smo na ovon svitu" – Tomislav Zuppa / Đelo Jusić
- "Cvijet čežnje" – Tomislav Zuppa / Zdenko Runjić
- "Romanca" – Tomislav Zuppa / Zdenko Runjić
- "Nadalina" – Jakša Fiamengo / Zdenko Runjić
- "Pisma iz hotela" – Jakša Fiamengo / Zdenko Runjić
- "Nina, nana" – Jakša Fiamengo / Zdenko Runjić
- "Noćas majko umiru princeze" – Jakša Fiamengo / Zdenko Runjić
- "Ništa nova" – Jakša Fiamengo / Zdenko Runjić
O autorima
Jakša Fiamengo
Akademik Jakša Fiamengo bio je hrvatski pjesnik, novinar i tekstopisac, jedan od najvažnijih predstavnika suvremene mediteranske lirike. Rođen je u Komiži na otoku Visu, a nakon završetka studija na Filozofskom fakultetu u Zadru veći dio radnog vijeka proveo je kao novinar Slobodne Dalmacije.
Bio je član Društva hrvatskih književnika, a 2014. godine izabran je za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Njegovo pjesništvo prepoznatljivo je po snažnoj povezanosti s morem, otocima, zavičajem i mediteranskim načinom života. Autor je više od trideset zbirki pjesama, a njegov poetski opus smatra se jednim od najznačajnijih doprinosa suvremenom hrvatskom pjesništvu.
Široj publici posebno je poznat kao autor stihova brojnih antologijskih pjesama koje su izvodili najveći hrvatski glazbenici, među kojima su Oliver Dragojević, Meri Cetinić, Tereza Kesovija, Gabi Novak, Radojka Šverko i mnogi drugi.
Za svoj književni i pjesnički rad primio je brojna priznanja, među kojima se ističu Nagrada "Vladimir Nazor" za književnost, Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića i Porin za životno djelo.
Tomislav Zuppa
Tomislav Zuppa bio je hrvatski pjesnik, tekstopisac i profesor talijanskog i engleskog jezika. Rođen je u Splitu, a tijekom života bavio se pisanjem poezije, novela i tekstova za brojne skladbe koje su obilježile hrvatsku glazbenu baštinu.
Njegovi stihovi ostali su trajno povezani sa Splitom, Dalmacijom i mediteranskim načinom života, a odlikuju ih jednostavnost, toplina i prepoznatljiv dalmatinski senzibilitet.
Široj publici posebno je poznat kao autor tekstova antologijskih pjesama "Galeb i ja", "Naše malo misto", "Romanca", "Četiri stađuna", "Pismo ćali", "Moja jube" i mnogih drugih.
Njegovi tekstovi obilježili su repertoar brojnih hrvatskih izvođača te ostavili snažan trag u povijesti Splitskog festivala, na kojem je nagrada za najbolji tekst godinama nosila njegovo ime. Tomislav Zuppa svojim je stvaralaštvom trajno zadužio hrvatsku glazbu, a njegovi stihovi i danas žive kroz nove interpretacije i generacije izvođača.
Momčilo Popadić
Momčilo Popadić bio je hrvatski pjesnik, novinar i tekstopisac, jedan od najprepoznatljivijih autora koji su obilježili dalmatinsku i hrvatsku zabavnu glazbu druge polovice 20. stoljeća. Rođen je u Blatu na otoku Korčuli, a najveći dio profesionalnog života proveo je u Splitu kao novinar Slobodne Dalmacije, gdje je ostvario zapažen opus reportaža, feljtona i eseja.
Uz novinarski rad, objavio je nekoliko zbirki poezije i proznih djela, a njegov književni izraz odlikuju snažna emocija, mediteranski senzibilitet, humor i osebujan pogled na svakodnevni život. Pisao je o ljudima, zavičaju, moru i Dalmaciji, stvarajući stihove koji su i danas jednako bliski publici.
Široj publici posebno je poznat kao autor tekstova brojnih antologijskih pjesama koje su, u suradnji sa skladateljima poput Zdenka Runjića i Rajka Dujmića, izvodili Oliver Dragojević, Novi fosili i brojni drugi umjetnici.
Među njegovim najpoznatijim pjesmama su "Ča je život vengo fantažija", "Oprosti mi, pape", "Skitnica", "Tonka", "Ne budi me mati", "Svoju zvizdu slidim" i "Mornareva žena".
Premda je preminuo u 44. godini života, Momčilo Popadić ostavio je opus koji zauzima posebno mjesto u hrvatskoj književnosti i glazbenoj baštini. Njegovi stihovi i danas nadahnjuju nove umjetničke interpretacije te ostaju trajno povezani sa Splitom, Dalmacijom i Splitskim festivalom.