Hrvatski sustav socijalne skrbi trebao bi dobiti novi mehanizam za ranije otkrivanje rizičnih slučajeva i sprječavanje tragedija. Nacionalni sustav kvalitete i sigurnosti u socijalnoj skrbi, čije se pilot-predstavljanje očekuje za otprilike dva mjeseca, donosi niz novih pravila za praćenje predmeta i postupanje stručnih službi.
Novi model temelji se na iskustvima drugih europskih zemalja, a trebao bi omogućiti bolje povezivanje informacija, pravodobnije reakcije te veću zaštitu djece, žrtava nasilja i drugih ranjivih korisnika.
Ministar rada Alen Ružić poručio je da je naglasak stavljen na rano otkrivanje opasnosti i sprječavanje neželjenih događaja.
„Želimo potaknuti sve dionike u sustavu na što bolju suradnju jer žrtve nasilja u prvom redu, ali i svi naši korisnici, ne smiju prolaziti same kroz svoj život i kroz svoje tragedije, već im sustav mora biti snažna podrška i posebno prevenirati događaje“, rekao je Ružić.
Novi sustav predstavljen je nakon objave rezultata izvanrednih nadzora povezanih sa slučajevima femicida u Slatini i teškog stradavanja djeteta u požaru u Zadru. U tim su slučajevima, prema Ministarstvu, utvrđeni propusti u radu nadležnih službi.
Uvodi se deset „crvenih zastavica“
Za razliku od postojećeg modela, u kojem je jedan od glavnih pokazatelja bio broj provedenih nadzora, novi pristup trebao bi pratiti stvarne rizike i ishode za korisnike.
Sustav će imati šest osnovnih elemenata i pratiti 20 pokazatelja kvalitete. Posebno važan dio bit će deset takozvanih crvenih zastavica koje će automatski upozoravati da određeni predmet zahtijeva dodatni stručni pregled.
Među njima su ponovljene prijave koje uključuju dijete i nasilje, tri ili više prijava povezanih s istom obitelji unutar godinu dana te situacije u kojima s djetetom ili drugom visokorizičnom osobom predugo nije ostvaren evidentirani kontakt.
Alarm će se uključivati i ako su se na jednom predmetu najmanje tri puta mijenjali zaduženi stručni radnici, ako sud ili drugostupanjsko tijelo više puta vraćaju isti predmet zbog jednakog tipa propusta ili ako je prekoračen rok za postupanje u visokorizičnom slučaju.
Posebno će se pratiti i teško nasilje koje se dogodi nakon prethodne intervencije Hrvatskog zavoda za socijalni rad, više uzastopnih hitnih intervencija te ponavljane pritužbe povezane s istim predmetom.
Najozbiljnija upozorenja odnosit će se na smrt, teško ozljeđivanje, pokušaj suicida ili drugi težak događaj kod osobe koja je već bila aktivno praćena kao visokorizični korisnik.
Sama „crvena zastavica“, međutim, neće automatski značiti da je netko napravio propust niti da je odgovoran za određeni događaj. Njezina je svrha pokrenuti dodatnu provjeru koju će obaviti hijerarhijski ili stručno neovisna osoba.
Najteže slučajeve provjeravat će stručnjaci iz druge županije
Jedna od većih novosti bit će i uvođenje takozvanog peer review sustava.
U najkompleksnijim predmetima socijalni radnik moći će slučaj poslati u drugi županijski centar. Tamo će ga neovisno pregledati dva stručna radnika, nakon čega će se uspoređivati njihovi zaključci i procjene.
Cilj je smanjiti mogućnost pogreške kod slučajeva u kojima posljedice pogrešne procjene mogu biti posebno ozbiljne.
Predmeti će istodobno biti razvrstavani prema težini kako se stručni kapaciteti ne bi nepotrebno trošili na slučajeve koji nemaju elemente rizika, poput pojedinih postupaka povezanih s novčanim naknadama.
Četiri razine alarma i vremenska upozorenja
Novi sustav predviđa i vremenske alarme koji bi trebali upozoravati kada se približavaju ili prekoračuju rokovi za postupanje.
Postojat će četiri razine upozorenja. Ovisno o ozbiljnosti slučaja, one će označavati uredno postupanje ili potrebu da predmet pregleda voditelj, viša stručna razina ili, u najtežim situacijama, da se odmah pokrene centralna kontrola.
Preciznije se određuje i što službe moraju napraviti nakon posebno ozbiljnog događaja.
U prvih 24 sata potrebno je evidentirati slučaj, zaštititi ugrožene osobe, prikupiti dokumentaciju i poslati potrebne obavijesti.
Unutar 72 sata slijede preliminarni stručni pregled i procjena neposrednog rizika.
Najkasnije u roku od 30 dana trebala bi biti provedena multidisciplinarna analiza, definirane potrebne mjere, osobe odgovorne za njihovo provođenje i rokovi.
Postupak nadzora neće završavati samim utvrđivanjem problema, nego tek nakon provjere da su uočeni nedostaci doista otklonjeni.
Cilj je povezati policiju, pravosuđe i socijalnu skrb prije tragedije
Promjene bi trebale zahvatiti i područje obiteljsko-pravne zaštite. Ministar Ružić naglašava potrebu snažnijeg povezivanja socijalne skrbi s policijom i pravosuđem.
„Ne da ih povezuje žrtva nasilja ili bilo kojeg drugog neželjenog događaja, već da ih mi povezujemo intenzivnom prevencijom prije događaja“, poručio je.
Namjera je, dakle, da informacije kojima raspolažu različite institucije budu povezane dovoljno rano da sustav može reagirati prije nego što se dogodi nasilje ili druga teška posljedica.
Pilot bi trebao biti predstavljen 11. prosinca
Nacionalni sustav kvalitete i sigurnosti u socijalnoj skrbi dostavljen je ravnateljici Hrvatskog zavoda za socijalni rad 15. rujna, a za njegovu implementaciju predviđeno je razdoblje od 90 dana.
Kao krajnji rok za predstavljanje aktivnog pilot-projekta određen je 11. prosinca.
Dokument još nije konačan. Slijedi njegova dodatna razrada, a u proces bi trebale biti uključene organizacije civilnog društva i drugi relevantni dionici.
Konačni cilj promjena je da se sustav manje oslanja na administrativno brojanje nadzora, a više na pravodobno prepoznavanje opasnosti i konkretne ishode za ljude kojima je pomoć potrebna.