Radna skupina Hrvatskog pedijatrijskog društva objavila je preporuke za uvođenje zaštite od respiratornog sincicijskog virusa (RSV) za svu novorođenčad i dojenčad čije majke nisu pravodobno cijepljene protiv RSV-a. U HZJZ-u podržavaju preporuku, dok su za Večernji iz Ministarstva zdravstva potvrdili da će je pretočiti u praksu. U dogovoru s HZJZ-om i HZZO-om, a na temelju odluke ministrice Irene Hrstić, od ove će godine biti osigurana sredstva za zaštitu od RSV-a uoči početka sezonske pojave virusa. Provedbu će voditi HZJZ.
Respiratorni sincicijski virus (RSV) najaktivniji je od studenoga do travnja, s vrhuncem u siječnju i veljači; uzročnik je akutnih infekcija dišnog sustava, a najveći rizik za razvoj teške bolesti prisutan je u prvim mjesecima života djeteta, kada RSV može uzrokovati bronhiolitis, pneumoniju, respiratorno zatajenje i potrebu za liječenjem u jedinicama intenzivnog liječenja. Oko 90% djece prvu RSV infekciju preboli tijekom prve dvije godine života, a simptome bronhiolitisa i upale pluća razvije njih oko 40%. Osobito su ugrožena prijevremeno rođena djeca te ona sa srčanim i kroničnim bolestima dišnog sustava.
Posljednjih godina razvijena su dugodjelujuća monoklonska protutijela protiv ovog virusa, koja nakon primjene jedne doze osiguravaju zaštitu tijekom cijele sezone RSV-a. U EU trenutačno su odobrena dva takva pripravka, nirsevimab i clesrovimab, čime je omogućena provedba univerzalnih programa zaštite novorođenčadi. Radna skupina Hrvatskog pedijatrijskog društva temeljito je razmotrila dostupne znanstvene dokaze, rezultate kliničkih ispitivanja, podatke iz stvarne kliničke prakse, međunarodne stručne preporuke te iskustva europskih država koje su uvele univerzalne programe zaštite novorođenčadi od respiratornog sincicijskog virusa (RSV), a u konačnici je zaključila da bi Hrvatska trebala uvesti isto cjepivo.
U svojoj su preporuci predložili uvođenje nacionalnog, javno financiranog programa univerzalne profilakse RSV bolesti primjenom registriranoga dugodjelujućeg monoklonskog protutijela za svu novorođenčad i dojenčad, a za starije ovisno o indikaciji. Radna skupina Pedijatrijskog društva smatra da takav program predstavlja najučinkovitiju trenutačno dostupnu javnozdravstvenu mjeru za prevenciju teških oblika RSV bolesti u dojenčadi te da je njegovo uvođenje u skladu s aktualnim europskim stručnim preporukama i suvremenom kliničkom praksom. Ističu da bi se uvođenjem univerzalne profilakse omogućila pravodobna i jednaka zaštita sve novorođenčadi tijekom razdoblja najvećeg rizika za razvoj teške RSV bolesti. Osim toga znatno bi se smanjili pobol, hospitalizacije, komplikacije i smrtnost. Ujedno bi uvođenje ovog cjepiva pridonijelo racionalnijem korištenju zdravstvenih resursa, budući da ionako nedostatan broj pedijatrijskih ambulanti u zimskim mjesecima biva prekrcan djecom pogođenom respiratornim bolestima, a smanjilo bi se i trajanje bolovanja roditelja.
"Radna skupina stoga predlaže da Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje započnu aktivnosti potrebne za uvođenje nacionalnog programa univerzalne profilakse RSV bolesti", navode u svojoj preporuci članovi radne skupine, redom istaknuti pedijatrijski liječnici: prof. Ivan Pavić, predsjednik Hrvatskog društva za pedijatrijsku pulmologiju, prof. Iva Bilić Čače, predsjednica Stručnog povjerenstva za pedijatriju Ministarstva zdravstva, prim. Neven Čače, predsjednik Hrvatskog društva za pedijatrijsku kardiologiju, prof. Boris Filipović Grčić, predsjednik Sekcije za neonatologiju, prof. Blaženka Kljajić Bukvić, članica Radne skupine za izradu novog zakona o zaštiti pučanstva protiv zaraznih bolesti, prof. Joško Markić, predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog društva i prof. Goran Tešović, predsjednik Koalicije za imunizaciju.
U RH je trenutačno dostupna imunizacija monoklonskim protutijelom palivizumabom, no to se cjepivo zbog svoje visoke cijene preporučuje samo visokorizičnoj dojenčadi. Prima se jednom mjesečno tijekom petomjesečne sezone RSV-a. Pedijatri međutim upozoravaju da su brojna epidemiološka istraživanja pokazala kako više od dvije trećine hospitalizirane dojenčadi čine prethodno zdrava, terminski rođena djeca bez poznatih čimbenika rizika, što znači da programi usmjereni isključivo na visokorizične skupine ne mogu znatno smanjiti ukupan broj hospitalizacija ni javnozdravstveni teret RSV bolesti. Uvođenjem univerzalne profilakse omogućit će se pravodobna zaštita cjelokupne populacije novorođenčadi.
Osim toga, klinička ispitivanja potvrđuju visoku učinkovitost dugodjelujućih monoklonskih protutijela u sprečavanju težih oblika RSV bolesti, a to potvrđuju i podaci europskih država koje su uvele ovo cjepivo. Naime, u sezoni 2025./2026. većina država EU i EGP prostora uvela je ili uvodi nacionalne programe zaštite novorođenčadi od RSV bolesti primjenom dugodjelujućih monoklonskih protutijela ili kombinacijom imunizacije trudnica i pasivne zaštite novorođenčadi.