Centar za mirovne studije u suradnji sa inicijativom Za Zlatni Rat i Pokretom otoka danas u Splitu, u Kinoteci Zlatna vrata, s početkom u 16 sati organiziralo je javnu tribinu simboličnog naziva “Jesu li naše plaže i luke stvarno naše?“. Cilj tribine je na jednom mjestu okupiti sve one koji se suočavaju sa sličnim problemima proizašlih iz štetnosti Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te Zakona o koncesijama i stručnjake koji se ovom tematikom bave posljednjih nekoliko godina.
Županija na jesen, sat vremena prije sjednice, produžuje koncesiju s 10 na 20 godina
– Iako sam znao da će se dogoditi problem u Novalji. Lani smo donijeli odluku o donošenju UPU zbog zaštite plaže od devastiranja i sl. HDZ i SDP su bili protiv. Željeli smo pokrenuti široku javnu raspravu. Županija na jesen, sat vremena prije sjednice, produžuje koncesiju s 10 na 20 godina. Stručne službe su korektno pripremile natječaj, izjavio je gradonačelnik Novalje Ante Dabo.
– Danas imamo situaciju da je plaža raskopana, sudara se tu nekoliko zakonskih akata.
Što sada? Sezona je pred vratima. Prijavili smo svim inspekcijama, destinacija ne smije trpjeti. Željeli smo da Zrće ne bude predominantno, uveli smo red. Izmjena zakona je nužna. Najvrjedniji dio Novalje je Luka, a tu nemamo nikakvu nadležnost. Lučka uprava, u upravnom vijeću nema nijednog lokalnog čovjeka, to nema nikakvog smisla. Zar je bitno tko je dobio povjerenje građana? Lokalna zajednica nema nikakvog utjecaja na vlastito pomorsko dobro. Zar nije najbolje donijeti urbanistički plan? – zapitao se Dabo.
– Mišljenja sam da u mirnoj atmosferi, bez prikazivanja mišića, idemo sjesti i sve napraviti da senzibiliziramo stanovništvo da lokalno stanovništvo bude uključeno u dovođenje odluka poput pomorskog dobra, zaključio je Dabo.
– Želimo da promjene iniciraju svi ljudi kojih se tiče ova tema. Ovdje smo da bi predložili rješenja, a ne samo kritizirali, poručila je Maja Jurišić.
Ljudi koji su na utjecajnim pozicijama misle da plaže trebaju izgledati kao Dubai.
– UPU izglasan je od strane HDZ-ove većine. Na Rabu je 27 klasificiranih plaža. Do sada su sve plaže bile dostupne svima. Hoće li tako biti u budućnosti, pitanje je. Sto ležaljki, ograđivanje, sve to utječe na slobodu pristupa. Na Rabu u praksi nema pomorskog dobra. Sve su to šetnice i uništene plaže. Ljudi koji su na utjecajnim pozicijama misle da plaže trebaju izgledati kao Dubai, izjavio je Luka Grgurić iz NL Ostanak koji su dobili 2 Gradska vijećnika na Rabu.
– Radimo 3 ključne teme: nejednakost, uključujući po regijama, drugo se bavimo projektom “Javni interes nije na prodaju”. Tu analiziramo upravljanje državnom imovinom. Kada uočimo devijaciju, alarmiramo javnost, poručili su predstavnici Centra za mirovne studije iz Zagreba.
Vode nisu izuzete iz novog zakona o koncesijama
– Kada govorimo o najugroženijima govorimo o siromaštvu, ali i onima koji su najizoliraniji od centra moći, a takva je situacija na otocima. Zakon o komunalnom gospodarstvu, moći će ili privatizirati komunalne djelatnosti ili ih dati na koncesiju. To u konačnici znači puno skuplju uslugu građanima. U četvrtak je vlada usvojila konačan prijedlog zakona, koncesije od strateškog interesa. Ostavlja se mogućnost da se još neka dobra proglase strateškim dobrom. Jedino su šume izuzete iz koncesija. Vode nisu izuzete!, naglasili su.
Kako osigurati da lokalna zajednica od koncesija ima veću korist?
Postoji jedan način, a to je da se u javnoj nabavi ili u uvjetima koncesije stavi da prednost ima onaj tko ima bolji utjecaj na lokalnu zajednicu ili okoliš. Ključna stvar bi bila da lokalna zajednica ima svog predstavnika u tijelu koje daje koncesiju. Cijena kao kriterij nije dobra. Prioritet je zaustaviti donošenje ovakvog zakona jer nije provedena široka javna rasprava. Ne može koncesija biti opravdana ako to ne odobri lokalna zajednica. Treba onemogućiti koncesije vodnih usluga.
Nikome nikad nije oduzeta koncesija zbog nepridržavanja prihvaćenih uvjeta
– Bene su zaštićeno kulturno dobro na pomorskom dobru. Centralni objekt je narastao, napravljene su mnoge građevine a one su u zaštićenom dijelu prirode zabranjeno. Kontrolu mora vršiti nadležna inspekcija ministarstva. Nikome nikad nije oduzeta koncesija zbog nepridržavanja prihvaćenih uvjeta. Kazneni zakon članak 212. Predviđa kaznu zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. Komunalni redar ima ovlast podnijeti kaznenu prijavu. To se nikada nije dogodilo do danas, izjavio je Srđan Marinić iz društva Marjan.
Ministar je rekao da postoji 50 nelegalnih objekata na Žnjanu. Kako je to moguće uz sve propise koji postoje? Kako natjerati institucije da rade svoj posao?
Kazneni zakon članak 302 govori o odgovornosti službene osobe koja nije prijavila počinjene kaznenog djela. Nitko nikada nije sankcioniran zbog bespravne gradnje. Želimo za isti stol dovesti sve inspekcije i da ovo ludilo na obali pokušamo zaustaviti, zaključio je Marinić.
– Podigli smo sve prijave, zvali sve inspekcije. Sve plaže su devastirane. Zdrobljene su plaže, policija je zaustavljala radove više puta. Građevinska je izlazila, ali da oni nisu nadležni. I dalje se radi. Ne samo da su uništene koncesije nego državno vlasništvo. Usprkos svemu nema oduzimanja koncesije. Ne znamo kako prisiliti institucije da rade. Što će nam zabrana radova ako se ne može sprovest, naglasila je Vladimira Maskareli iz udruge Naš Supetar.
“Mislim da netko nas zafrkava”
– Novi prijedlog zakona o koncesijama stavljen je u hitnu proceduru, a kriminalan je. Studija opravdanosti davanja koncesije : gleda se prvo javni interes. Hoće li nešto ići na koncesiju trebalo bi ovisiti o javnom interesu tj. interesu lokalne zajednice, a ne treba li Županiji nešto.
Naknade su doslovno simbolične. Daje se najvrjedniji dio obale za minorne novce. Mislim da netko nas zafrkava, nastavila je Maskareli.
– Pravo založenja pomorskog dobra je ogroman problem. Na sličan način je Todorić dobio prava na poljoprivredna zemljišta u Slavoniji iz koje danas postoji masovno iseljavanje. Pomorsko dobro još nije založno i to je dobro. Hitno moramo prekinuti donošenje ovakvog zakona. Ne može zakon o koncesijama razrađivati prava na pomorskom dobru. Koncesija plaža i luka nije isto. Investitori koji nisu sposobni ni uz poklonjenu zemlju nešto investirati, nisu ni potrebni, zaključila je.
– Sreća u nesreći da se slučaj Bol dogodio uoči izbora. Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za RH, ima njenu osobitu zaštitu. Koncesija se daje za uslugu i po tome je različita o najmu. Mnoge uredbe uređuju koncesije na pomorskom dobru, izjavio je Marko Bertolino, bivši županijski vijećnik.
Zanemaruje se lokalno stanovništvo i mali čovik
– U zadnje vrijeme je pojačan interes za koncesijama na pomorskom dobru. Tamo gdje treba najmanje uložiti su plaže i sidrišta. Koncesije su počele poprimati osobine privatizacije umjesto davanja usluge. Ako netko nešto uživa bez ikakve kontrole to nije ništa drugo nego privatizacija. U svim koracima zanemaruje se lokalno stanovništvo i mali čovik, naglašava Bertolino.
– Sve kreće inicijativom. Potom mu se odobrava pravni interes. Inicijator izrađuje idejni projekt i ishodi lokacijsku dozvolu. No tu nemamo mehanizam s kojom ćemo ishoditi lokacijsku dozvolu. Onda ide natječaj o koncesiji koji ima fiksni dio, varijabilni dio i gospodarsku studiju, zaključio je.
