Svake godine 5. kolovoza oči hrvatske javnosti uprte su u Knin, gdje se obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja. Dok se najveća pozornost tradicionalno usmjerava na Kninsku tvrđavu, važan dio obilježavanja odvija se i u Crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta, jednom od najprepoznatljivijih sakralnih zdanja izgrađenih u Hrvatskoj u novijoj povijesti.
Crkva je posvećena 4. kolovoza 2015., uoči 20. obljetnice Oluje. Time je Knin, prvi put nakon više od dva stoljeća, dobio novu veliku katoličku crkvu. Projekt su zajednički pokrenuli Šibenska biskupija, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja, Župa sv. Ante Padovanskog i Grad Knin, a financiran je sredstvima Vlade RH, Hrvatske biskupske konferencije, lokalne zajednice i brojnih donatora. Procijenjena vrijednost projekta iznosila je oko 40 milijuna kuna, od čega je država sudjelovala s približno deset milijuna kuna.
Dva poznata arhitekta
Arhitektonsko rješenje potpisuje poznati splitski arhitekt Jerko Rošin, dok je za interijer bio zadužen dizajner i arhitekt Ante Vrban. Crkva raspolaže s oko 1.100 sjedećih mjesta, što je svrstava među najveće u Hrvatskoj.
Vrban je od početka želio izbjeći raskošne ukrase karakteristične za mnoge suvremene sakralne prostore. Kasnije je otkrio kako je inspiraciju pronašao tijekom boravka u Londonu, kada je, kako kaže, otvorio Bibliju i naišao na Isusove riječi: "Ja sam svjetlost svijeta".
Svjetlost je postala središnji motiv cijelog interijera – prostor je oblikovan minimalistički, s naglašenom igrom prirodnog svjetla, čistim linijama i gotovo potpunim izostankom ornamentike.
Takav pristup nije prošao nezapaženo. Već 2016. godine interijer je osvojio regionalnu nagradu International Property Awards u kategoriji javnih prostora, a stručnjaci su posebno isticali suvremeni izraz i sklad između arhitekture, liturgije i svjetla.
Ante Vrban se oglasio na Facebooku na Dan pobjede i poručio da će zauvijek biti ponosan na svoje djelo.
Crkvu su uspoređivali sa kockarnicom
Od samog početka projekt je izazivao podijeljene reakcije.
Jedan dio javnosti smatrao je da Knin, kao simbol hrvatske pobjede u Domovinskom ratu, zaslužuje reprezentativnu crkvu koja će odgovarati njegovoj povijesnoj ulozi. Pohvale su stizale na račun suvremenog dizajna, odvažnog odmaka od tradicionalne sakralne arhitekture i činjenice da je riječ o jednoj od rijetkih novih velikih crkava izgrađenih u Hrvatskoj nakon osamostaljenja.
No, u javnosti su kritike na račun unutrašnjosti crkve puno jače odjekivale.
Kontroverze oko interijera kninske Crkve Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta izbile su već u proljeće 2015. godine, nakon predstavljanja projekta arhitekta Ante Vrbana. Povjesničar umjetnosti Zvonko Maković tada je u izjavi za Jutarnji list, koju je prenijela i Nova TV, rekao da ga interijer "podsjeća na kockarnicu, na prostor zabave", ocijenivši da su "jeftini arhitektonski efekti iluminacije" podredili sakralni prostor.
Umjetnik Željko Badurina nekoliko dana poslije na svom je Facebooku objavio fotomontaže kojima je crkvu pretvorio u kasino, noćni klub i spa centar te je u razgovoru za Index izjavio kako je Maković rekao da crkva izgleda poput kasina, a da po njemu "nedostaje samo disko kugla na stropu". U kolumni za Jutarnji list novinar i književnik Jurica Pavičić cijelu je polemiku dodatno zaoštrio nazivajući crkvu "disko-crkvom" i "Las Vegas crkvom", ustvrdivši da interijer više nalikuje luksuznom hotelu ili kasinu nego sakralnom prostoru.
Simbol Knina
Bez obzira na različita mišljenja, Crkva Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta tijekom posljednjeg desetljeća postala je nezaobilazan dio obilježavanja Dana pobjede. Svake godine upravo ondje započinje službeni program državne proslave, a njezina moderna arhitektura i simbolika svjetla danas su sastavni dio vizure suvremenog Knina.
"Naša crkva je predivna, kao predokus raja", kažu nam sretni vjernici koji su Dan pobjede započeli svetom misom u crkvi.
