UDRUGA COLLEGIUM SPLIT KROZ POVIJEST “Spriječili smo da Karaman i Morpurgo postanu ugostiteljski objekti, ali tu nismo stali”

"Ova sad, a i buduća vlast moraju voditi računa o tome da štekati ne zauzmu cijele trgove. S tim grad ne dobiva ništa. Te cifre koje se dobivaju nisu tolike da bi Grad na njima profitirao"

Udruga “Collegium Split kroz povijest” osnovana je 21. ožujka ove godine na inicijativu administratora Facebook grupa “Split kroz povijest” i “Split i oko Splita”. Nakon izrade temeljnih dokumenata i provođenja administrativnih poslova oko reguliranja zakonskog statusa, udruga je registrirana 17. srpnja 2018. godine.


Inače, spomenute Facebook grupe na internetu broje gotovo 50 tisuća članova, a sudeći prema prvim reakcijama i novonastalu udrugu čeka uspješna budućnost. Svrha udruge je doprinos očuvanju povijesne i kulturne baštine, poticanje senzibiliteta, znanja i svijesti naših sugrađana, kao i svih zainteresiranih, putem različitih aktivnosti i programa.

Udruga ima svoj klub i to u srcu Dioklecijanove palače, na adresi Arhiđakonova 3.

Predsjednik udruge je Davor Pelaić, a dopredsjednica Adela Roudi. Oboje su administratori prethodno spomenutih Facebook grupa.

Tijekom četvrtka spontano smo posjetili klub ove mlade splitske udruge gdje smo zatekli dopredsjednicu Adelu Roudi koja nam je uvodno pojasnila kako je udruga formalno nastala.

– Ova Udruga nije tako mlada jer je put do osnivanja dugo trajao. Osnivačka skupština ove udruge je bila u trećem mjesecu ove godine, a onda smo počeli s papirologijom. Htjeli smo biti temeljiti, posebno da Statutom obuhvatimo sve aktivnosti koje želimo raditi. Statut ide na dorade, pa ga odgovorni vraćaju tako da smo upis u registar udruga dobili tek 17. srpnja. To je ovaj “splitski dio” gdje smo mi registrirani kao gradska udruga, a nakon toga ide dodatna papirologija radi upisa u hrvatski registar udruga, a to je završeno početkom kolovoza, tako da nam je ovo praktički tek treći radni tjedan.



Uredili smo prostor, otvorili prostorije i počeli upisivati članove.

Kakav je odaziv ljudi?



– Odaziv je više nego dobar. Udruga je potaknuta dvjema facebook grupama, a to su “Split kroz povijest” te “Split i oko Splita”. Događa se da ljudi koji su čuli od prijatelja, a nisu niti na Fejsu niti na internetu, da dođu i kažu kako će ovo biti udruga koja će se baviti Splitom. Nekidan su nam došle tri gospođe koje nisu aktivne na fejsu, ali vole Split i učlanile su se u našu udrugu.

Koliko imate članova do danas?

– Do sada smo učlanili 138 članova.

Kako financirate ovaj pogon na vrlo atraktivnoj lokaciji kod Sv. Duje, s obzirom da ste vrlo mlada udruga?

– Do sada smo od donatora dobili klimu i laptop. Ovo su sve privatna sredstva koja su uložena iz velike ljubavi. Vjerojatno će se netko pitati zbog čega nismo tražili prostor od Grada, a kao udruga smo imali pravo na to. Prostor u kojem se nalazimo u skladu je s ciljevima i aktivnostima nove udruge.

Što član u ovim prostorijama može dobiti?

– Može pročitati jako zanimljive članke iz zanimljivih vremena i naravno popiti kavu. Svakodnevno imamo prezentacije gdje se mogu vidjeti razne stare fotografije koje imamo na Splitu kroz povijest uredno složene. Predavanja će biti svako petnaest dana, uz koje idu tematski panoi.

Mi se ne bi htjeli baviti samo Dioklecijanovom palačom, niti samo Splitom u nastajanju. Htjeli bi se baviti Splitom kroz sve faze povijesti.

Sljedeće predavanje će biti jako zanimljivo, a radi se o vili Ridulin. Vila Ridulin je jedna mala varoška potleušica koja je do danas zadržala svoj autentični oblik. Ona je zanimljiva zbog toga što je Splitski akvarel temeljen na priči iz Vile Ridulin. Nekada davno je tu bilo jako puno djece. Stari Varoš je živio u dvoru Vile Ridulin. Više-manje su svi otišli iz Splita. Tamo više nikoga nema. Ja sam pronaša neke njihove nasljednike u Americi, kuća je iza toga pet puta prodana, a naš šjor Vinko Jelaska je kao mali živio u Varošu i poznavao je posljednje stanovnike Vile Ridulin i održat će nam predavanje o Kući maloj.

Pratite li situaciju koja se događa u Getu? I vi ste dio stare splitske jezgre.

– Da. I to je krenulo preko Fejsa i grupe “Get Getanima”. Njihovi članovi su upisani i kao naši članovi, a i sam kotar se budi. Ovdje na Peristilu je bila jedna njihova sjednica gdje sam mogla čuti sve njihove probleme. Dogodit će nam se Dubrovnik, a to bi bilo tragično.

Gradski oci kažu kako ne možemo spriječiti 21. stoljeće i da je u svim svjetskim povijesnim jezgrama sličan trend. Je li to ispravan odgovor?

– Što se njih tiče, to je odgovor. Ne može netko odlukom Gradskog vijeća zabraniti nekome da proda kuću ili didovinu.

Gdje je suština problema? Je li problem taj što novci koji se beru u gradskoj jezgri značajnije ne idu za poboljšanje uvjeta u kojima ljudi žive?

– To je problem, a još veći je problem što ovaj grad u niti u jednom segmentu nije organiziran. Svi koji imaju poslovne prostore plaćaju jako skupu spomeničku naknadu, a kada bi se skupila cijela ta naknada, mislim da bi se mogla obnoviti jedna cijela palača.

Mi imamo najljepšu gradsku palaču, a to je palača koja je nasuprot staroga Bonačića. Tu ljudi prolaze, a ne vide kolika je to ljepota. Ona je stjecajem okolnosti kao privatno vlasništvo vraćena vlasnicima. Oni su je prodali drugim privatnicima, tu sad imamo kockarnicu i restoran i to su situacije na kojima bi Grad trebao reagirati. Neke stvari bi se trebale i zabraniti. Mi već dvije godine na Carrarinoj poljani nemamo predstave Splitskog ljeta zbog toga što su je zaposjeli ugostitelji. Tu vodič nema kako dovesti turiste jer ih nema gdje staviti, osim u štekate. Logičnije bi bilo da razna društva koja primaju novac od Grada tu jednom tjedno održe predstavu ili nešto slično. Ovako se Carrarina poljana ne uklapa u srednjovjekovno srce Splita.

Što ste sve do sada napravili?

– Još kao Facebook grupa, mi smo uspjeli zaustaviti da kino Karaman ne postane restoran. Uspjeli smo zaustaviti otvaranje fast fooda u Morpurga. Ovog ljeta smo uspjeli zaustaviti štekatizaciju Matejuške, gdje su već bile postavljene kućice, bez javnih prosvjeda i sve preko Facebooka gdje se glas danas može jako čuti.

Najlakše je urlati na Grad i gradonačelnika. Za sve što događa na Matejuški, Grad nema nikakve veze. Matejuška je pomorsko dobro u nadležnosti Županije, a koncesiju ima Lubin. Ljudi to ne znaju i nisu upućeni.

Kako gradska vlast reagira na problematiku koju spominjete?

– Zaista se reagiralo na neke stvari. Ne sviđaju mi se priče kako imamo Žnjan, pa ga nemamo, kruže priče o nekim interesima. Meni se osobno sada sviđa Žnjan. Vidim i pomake na štekatima u gradu i neki veći red. Ova sad, a i buduća vlast moraju voditi računa o tome da štekati ne zauzmu cijele trgove. S tim Grad ne dobiva ništa. Te cifre koje se dobivaju nisu tolike da bi Grad na njima profitirao.

Treba li Pazar ostati ovakav kakav je sada?

– Bila bi živa tragedija da se uništi onaj dio Pazara gdje se prodaju voće, povrće i meso, jer je to duša Splita. Neke promjene se događaju, samo treba uvesti više reda i čistoće. Tu opet ne možemo okriviti Grad, nego “Hippos” koji je zadužen za Pazar, a ne radi svoj posao.

Mi smo očistili istočni zid palače, a polako sređujemo i zapadni dio. Istočni zid je praktički jedini kojeg možemo pokazati turistima. Moramo imati zajedničku platformu za očuvanje grada. Treba poći od sebe i samo tako ćemo prosperirati u korist grada.

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime