U Hrvatskom narodnom kazalištu Split održan je 4. Susret klapa Hrvata izvan Republike Hrvatske, na kojem se predstavilo devet sastava iz Argentine, Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Mađarske, Njemačke, Srbije i Hrvatske.
Manifestaciju su organizirali Hrvatska matica iseljenika i Grad Split, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i uz potporu Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Partneri projekta bili su Splitsko-dalmatinska županija, Savez kulturno-umjetničkih društava Splitsko-dalmatinske županije i Hrvatsko narodno kazalište Split.
Ovogodišnje izdanje imalo je i posebnu simboliku jer se održalo u godini u kojoj Hrvatska matica iseljenika obilježava 75 godina djelovanja. Split, grad čiji je kulturni identitet snažno povezan s dalmatinskom pjesmom i klapskom tradicijom, pružio je prirodnu pozornicu za okupljanje hrvatskih pjevača iz domovine i inozemstva.
Poruke zajedništva
Svečani koncert započeo je prigodnim obraćanjima. Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Zdeslav Milas u emotivnom je govoru pozdravio svakoga sudionika koncerta te istaknuo kako je te večeri Hrvatska došla u Split iz cijeloga svijeta. Naglasio je koliko je vrijedno to što potomci treće i četvrte generacije, daleko od domovine, čuvaju jedinstveni glazbeni izričaj – klapsku pjesmu – te dodao kako Hrvatska matica iseljenika postoji zbog svih onih koji će tu tradiciju nastaviti njegovati.
„Neka večeras pjeva Split, neka pjeva Hrvatska i neka se hrvatska pjesma čuje svugdje gdje žive Hrvati“, poručio je ravnatelj Milas, zahvalivši Vladi Republike Hrvatske na pokroviteljstvu te ostalim suorganizatorima i partnerima Susreta.
Tomislav Šuta, gradonačelnik Splita, rekao je da će Grad Split i dalje podržavati ovakve manifestacije jer su Split i Dalmacija kolijevka klapske glazbe. Da je te večeri u Splitu „jedna duša i jedno srce“, naglasio je i Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije. Kroz županijski projekt „Povratak korijenima“ u Splitu tijekom cijele godine gostuju zajednice i društva Hrvata izvan Hrvatske, kazao je župan te s pozornice Hrvatima diljem svijeta poručio: „Nađite vremena i vratite se svojoj kući.“
Okupljene je pozdravio i posebni izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, istaknuvši kako je svaki od sudionika na pozornicu HNK-a u Splitu donio i dio iskustva hrvatske zajednice u kojoj djeluje. Magdić je istaknuo kako je klapska pjesma jedan od najsnažnijih simbola hrvatske kulture te da njezina vrijednost nije samo u činjenici da je uvrštena na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva nego i u tome što je Hrvatima izvan domovine često prvi susret s hrvatskim jezikom. Dodao je da će Vlada Republike Hrvatske nastaviti podupirati projekte od strateškog značenja za očuvanje hrvatskog identiteta među Hrvatima izvan domovine.
Među uglednim gostima bio je i Ante Sanader, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića i zastupnik u Hrvatskome saboru.
Klapska tradicija u izvedbama različitih generacija
Glazbeni dio večeri otvorili su najmlađi sudionici – članovi mješovite dječje klape Maestral iz Dugopolja. Izveli su skladbe Majko, igla i bičvica te Kod Lepanta, sunce moje, povezane s glazbenom ostavštinom Ljube Stipišića Delmate. Nastup mladih pjevača uz sastave s desetljećima iskustva još je jednom pokazao da klapska pjesma nije samo baština koju treba čuvati nego i živa tradicija koja svoju budućnost pronalazi u novim generacijama.
Iz Posušja je stigla klapa Grga, koja se predstavila pjesmama Ti si nestala tiho i Cvijet čežnje. Ženska klapa Bellezza iz Tivta donijela je spoj tradicijskoga i autorskog izričaja izvedbama Veselo srce kuđelju prede i Sama nasrid porta.
Na pozornici splitskoga HNK-a potom su zapjevali Dičaki iz Gradišća, čiji članovi dolaze iz Austrije i Mađarske. Njihov je nastup povezao klapsko pjevanje sa starom gradišćanskohrvatskom tradicijom kroz napjeve Ponoć je, mila moja majko te Gizdav sam da sam Hrvat / Tovaruši moji.
Hrvatsku zajednicu iz Vojvodine predstavila je mješovita klapa Jelačić izvedbama Moja jube i Vraćam ti se, more, ja. Iz Gorice-Sovića stigla je klapa Bratovština, koja je izvela imotski napjev U grobu su tamne noći i pjesmu Tanja.
Od Buenos Airesa do Münchena
Najdulji put do Splita prevalile su članice klape Valovi iz Buenos Airesa, pripadnice druge i treće generacije hrvatskih iseljenika u Argentini. Publici su se predstavile skladbama Zemlja i Umiri se, more. Iz Njemačke je doputovala klapa Croatia iz Münchena, jedan od sastava s najduljom tradicijom među ovogodišnjim sudionicima, koja je izvela Sine moj i Jubav moja. Gostujuća klapa Krunik iz Kučina nastupila je sa skladbama Gledaj na leroj i Dalmatino moja.
Različite glazbene priče i krajevi iz kojih su izvođači stigli spojili su se u zajedničkoj završnici koncerta. Svi sudionici programa zajedno su izveli skladbu Zvona zvone prijatelji Davida Kovačića, u obradi Joška Ćalete, zaključivši večer u znaku pjesme, emocija i zajedništva.
Umjetničko vodstvo 4. Susreta ponovno je potpisao Joško Ćaleta, istaknuti etnomuzikolog, dirigent i poznavatelj hrvatske tradicijske glazbe. Koncepcijom programa povezao je različite sredine, generacije i oblike klapskoga izričaja, pokazujući širinu tradicije koja se njeguje među hrvatskim zajednicama diljem svijeta.
Čuvarice niti i Večer prijateljstva
Program manifestacije započeo je već večer ranije, 27. rujna, kada je u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta Split predstavljeno hrvatsko digitalno izdanje knjige Čuvarice niti – 25 priča o hrvatskoj baštini ispričanih glasom žena iz Latinske Amerike. Publikacija donosi 25 životnih priča žena hrvatskoga podrijetla iz Latinske Amerike, a nastala je na inicijativu Mreže Hrvatica Latinske Amerike CroActivas. Uredile su je Diana Arias i Jelena Nadinić, a hrvatsko izdanje objavljuje Hrvatska matica iseljenika.
Nakon predstavljanja knjige održana je i Večer prijateljstva, čime je ovogodišnji program prerastao okvire jednoga koncertnog događaja i dodatno otvorio prostor za susrete, povezivanje i razmjenu iskustava među sudionicima.
Pjesma kao trajna veza s domovinom
Četvrto izdanje ove manifestacije još je jednom pokazalo koliko su raznolike priče hrvatskih zajednica izvan domovine, ali i koliko ih snažno povezuju jezik, glazba, tradicija i osjećaj pripadnosti. Od gradišćanskohrvatskih jački i tradicionalnih dalmatinskih napjeva do repertoara koji se desetljećima njeguje u Münchenu, Vojvodini, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Buenos Airesu, pozornica splitskoga HNK-a postala je mjesto na kojem su se susreli različiti putovi hrvatske glazbene baštine.
Susret tako nastavlja ostvarivati svoju temeljnu zadaću – povezivati Hrvate izvan Republike Hrvatske s domovinom, ali i međusobno. Poveznice pritom ne nastaju samo kroz klapsku pjesmu nego i kroz nova prijateljstva, suradnje te zajedničke nastupe koji se danas održavaju i daleko izvan hrvatskih granica. Klapska je pjesma putovala naraštajima i tisućama kilometara, mijenjala pozornice i krajeve u kojima se pjeva, ali nikada nije izgubila vezu s domovinom.