Tek 20-tak minuta vožnje od Karlovca, u Dugom Dolu, iako još u izgradnji, otvoren je Centar za registraciju tražitelja međunarodne zaštite. Još u kolovozu prošle godine stanovnici su se protivili izgradnji. Najveći dio onih koji stižu u potrazi za boljim životom je iz Bliskog istoka ili Sjeverne Afrike.
U tišini, skriven od očiju javnosti i pod policijskim nadzorom, na prostoru bivše vojarne u Dugom Dolu otvoren je Centar za registraciju migranata. Još u kolovozu prošle godine stanovnici su se protivili izgradnji, piše N1.
“Prošle godine je dosta migranata išlo slobodno tu, a policija nije privela one koji su bili tu, ali u manjem broju. Sad je li to zbog zime ili zbog nekih drugih uvjeta to sad ne znam, ali neugodno je kad ih sretnete u dvorištu, na polju, bilo gdje.”
“Kraj moje kuće prolaze, prošlo ih je već oko 500, 600. Tog je bilo uvijek dok je vijeka i svijeta i tog će biti uvijek.”
“Znate što? Treba tim ljudima omogućiti da se negdje smire. Ima tu mnogo dobrih ljudi, dobre djece. A ima i onih drugih. Treba onemogućiti one koji bi radili neki kriminal ili nešto.”
Kako doznaje N1, u centru je postavljeno 100-tinjak kontejnera koje je iz strateških rezervi Vlada privremeno ustupila Ministarstvu unutarnjih poslova. Migranti koji se ovdje registriraju dolaze većinom iz Sjeverne Afrike i s Bliskog istoka.
Centar raspolaže smještajnim kapacitetima za 500-tinjak osoba te je sukladno tome postavljen i veći broj kontejnera. Kako je pritisak nezakonitih migracija na području PU karlovačke u posljednje vrijeme značajno smanjen, kapaciteti Centra nisu niti približno u ovom trenutku iskorišteni, već se koriste sukladno trenutačnom migrantskom pritisku, naveli su iz PU karlovačke.
Međutim, ovaj Centar nije osmišljen za dugotrajan smještaj migranata, već isključivo za njihovu registraciju. Odnosno, ovdje oni osim što se registriraju, uzimaju im se otisci prstiju i vrši se njihovo fotografiranje, a onda se oni službenim policijskim vozilima prevoze u neki od prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite u Hrvatskoj.
Od gotovo 70 tisuća migranata koji su prošle godine nezakonito ušli u Hrvatsku, na području Karlovačke županije više ih je od 22 tisuće. Ipak, velik je broj onih koji su ostali ovdje živjeti i raditi.
“Mi ove godine imamo u našoj županiji oko pet i pol tisuća zahtjeva za radnom dozvolom, to je duplo više nego što je bilo prethodne godine, a odobreno je nešto više od četiri tisuće radnih dozvola”, rekla je Martina Furdek-Hajdi, županica Karlovačke županije.
Kako bi se bolje uredila migracijska politika u Europskoj Uniji, Vijeće i Parlament sklopili su Pakt o azilu i migracijama. Eurozastupnik Karlo Ressler tvrdi da će se tako stati na kraj krijumčarima.
“Velika većina ljudi koji dolazi na europske granice nisu osobe koje imaju potrebu i koje zaslužuju dobiti međunarodnu zaštitu. Nego su to ekonomski migranti koji pokušavaju naći bolji život u Europi. Što mi s jedne ljudske strane možemo razumjeti, ali isto tako je jasno da Europska unija ne može i neće biti prema ovom migracijskom paktu rješenje za sve nepravde svijeta”, objasnio je Ressler.
Prikupljat će se više podataka pa i prikaz lica ljudi kako bi se spriječile nezakonite migracije. Sve je to predizborni trik uoči europskih izbora, tvrdi demograf Tado Jurić.
“Mi smo u pet godina izgubili 400 tisuća Hrvata, mladih, znači probranog stanovništva da bi se otvorilo useljavanje iz Azije i Afrike i uselili smo 250 tisuća stranih radnika. To je vrlo teško pojasniti prosječnom hrvatskom građaninu, naročito majci i ocu kojem je dijete otišlo”.
Dok jedni u useljavanju stranih državljana vide multikulturalizam, drugi vide prijetnju. U međuvremenu, potreba za uvozom radne snage u Hrvatskoj sve su veće.
