Američki predsjednik Donald Trump razmatra privremenu zabranu izvoza dizela iz SAD-a, što je izazvalo zabrinutost u Europskoj uniji.
Europa se posljednjih godina sve više oslanja na američke isporuke, a stručnjaci upozoravaju da bi njihovo zaustavljanje moglo dodatno podići ionako visoke cijene goriva.
Trump navodno razmatra zabranu izvoza u trajanju od 90 dana kako bi pokušao sniziti cijene dizela u SAD-u uoči izbora za Kongres u studenome, piše Guardian. Američki dizel dosegnuo je rekordnu prosječnu cijenu od 6,52 dolara po galonu.
Europska komisija poručila je da sa zabrinutošću prati najave iz Washingtona. Glasnogovornik Komisije Olof Gill upozorio je da bi poremećaj u trgovini mogao negativno utjecati i na Europu i na SAD te poručio da bi bliski partneri trebali razgovarati prije donošenja odluka koje utječu na zajedničko tržište, piše Dnevnik.hr.
Europa bi mogla biti posebno pogođena. Američki dizel ove je godine činio oko trećine europskog uvoza, a u kolovozu je iz SAD-a stizala približno polovica uvezenih količina. Cijene na crpkama već su dosegnule rekordne razine u Njemačkoj i Nizozemskoj.
Stručnjaci ipak ne očekuju da bi europske benzinske postaje odmah ostale bez dizela. Europa oko 70 posto svojih potreba pokriva vlastitim rafinerijama, a raspolaže i rezervama. Problem bi bio pronalazak zamjenskih količina na svjetskom tržištu, gdje bi se europski kupci morali natjecati s kupcima iz Azije. To bi moglo dodatno povećati cijene.
Sumnje u opravdanost potpune zabrane izrazio je i američki ministar energetike Chris Wright. Upozorio je da je zabrana izvoza grub instrument koji bi dugoročno mogao naštetiti i opskrbi gorivom u samom SAD-u.
Na Trumpovu najavu reagirao je i europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen. U razgovoru za Financial Times pozvao je Washington da zadrži slobodan protok energenata između SAD-a i Europe, istaknuvši da je to u interesu obje strane.
Jørgensen je upozorio da Europu i bez prekida američkih isporuka očekuje vrlo teška zima. Prema njegovim riječima, mogla bi biti najteža za cijene energije od 2022. godine.
Europljani već sada za spremnik dizela plaćaju više od 30 eura više nego prije početka američko-iranskog rata, prema podacima organizacije Transport & Environment. Povećana proizvodnja američkih i europskih rafinerija dosad je spriječila probleme s opskrbom, no analitičari upozoravaju da bi prekid američkog izvoza mogao izazvati novi snažan rast cijena na svjetskom tržištu.
Jørgensen smatra da nestašice nisu najizgledniji scenarij. Većim problemom smatra cijene.
"Najvjerojatniji scenarij je da ćemo imati vrlo, vrlo visoke cijene, ali ne i probleme sa sigurnošću opskrbe", rekao je.