Trećina Hrvata ne može si priuštiti ni tjedan dana odmora izvan kuće, pokazuju podaci Eurostata. No, je li zaista sve tako sivo?
"Mislim da je bilo priuštivije prije 10 godina, jako je skupo, cijene su skupe u kafićima, restoranima, u stvari je euro narastao kao kuna, a plaće nisu tako rasle u tom nekom rangu", rekla je Romana, Bjelovar.
"Može se osjetiti, čak po stranim turistima, da su cijene otišle u nebesa i to je tako mislim", rekao je Toma, Split.
Na prvi pogled, podaci su baš kao i povratak s godišnjeg odmora, deprimirajući. Po udjelu onih koji si ne mogu priuštiti odmor, Hrvatska je iznad europskog prosjeka. Ipak, još je teže Rumunjima, Grcima, Talijanima i nekolicini susjeda, dok je Slovenija kao i uvijek u nešto boljoj situaciji. Najlakše do koktela s kišobrančićem i plaže će stanovništvo Luksemburga, piše Dnevnik.
Ekonomski standard je porastao, ali to nije dovoljno.
"Kupovna moć i dalje nije na onoj željenoj razini Europske unije, što znači da hrvatskom građaninu nakon što plati osnovne troškove života jako malo raspoloživog dohotka ostane da bi mogao platiti godišnji odmor", rekao je Petar Vušković, ekonomski analitičar.
Mnogi tvrde da je Hrvatima po pitanju financijskih mogućnosti, sve gore. Ipak, podaci pokazuju da im je sve bolje. Prije samo 10 godina, čak dvije trećine Hrvata nije si moglo priuštiti godišnji odmor od tjedan dana. Danas si ga ne može priuštiti jedna trećina. To znači da smo u zadnjih 10 godina po tom pitanju rasli najbrže u cijeloj Europskoj uniji, odnosno da se taj postotak u našem slučaju najviše smanjio.
U prvih sedam mjeseci domaći gosti su ostvarili dva milijuna dolazaka i 7,6 milijuna noćenja. To je pet posto više nego lani. Ipak, mnogi ne osjete da im je bolje.
"Svi nas uvjeravaju da nam je bolje, jedino se mi sami ne možemo uvjeriti, ili nas naše plaće ne uvjeravaju, ja ne znam", rekla je Romana, Bjelovar.
Dok statistika kaže da su sve bogatiji, na plaži se i dalje dobro računa.