Kolika je plaća za radno mjesto na koje se prijavljujete? To pitanje više ne bi trebalo ostati bez odgovora sve do potpisivanja ugovora o radu. Ministarstvo rada predstavilo je izmjene Zakona o radu koje donose nova pravila o transparentnosti plaća, dodatno uređuju rad putem digitalnih platformi te mijenjaju pojedine odredbe o godišnjim odmorima.
Jedna od najvažnijih novosti odnosi se upravo na razgovore za posao. Poslodavci će kandidatima morati otkriti početnu plaću ili raspon plaće za radno mjesto na koje se prijavljuju, i to prije razgovora ili tijekom njega.
Time bi se trebale izbjeći situacije u kojima kandidati tek na kraju selekcijskog postupka doznaju koliko će biti plaćeni, nakon što su možda već odbili neku drugu poslovnu ponudu.
Plaća više neće biti nepoznanica do potpisivanja ugovora
Ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu Anita Zirdum objasnila je da je cilj novih pravila omogućiti kandidatima da na vrijeme raspolažu ključnim informacijama o uvjetima zaposlenja.
„Neće se moći dogoditi da dođete na razgovor, obavite razgovor, dođete do potpisivanja ugovora o radu i onda vam netko kaže kolika vam je plaća, a možda ste odbili neki drugi posao i sad ispada da ćete imati manju plaću”, poručila je Zirdum.
Predložene izmjene proizlaze iz obveze usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim pravilima o transparentnosti plaća.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić naglasio je da se pritom nastojalo izbjeći dodatno administrativno opterećenje poslodavaca, osobito u dijelu koji se odnosi na prikupljanje podataka o plaćama.
Radnici će moći zatražiti podatke o prosječnim plaćama
Promjene se neće odnositi samo na one koji traže posao, nego i na već zaposlene radnike.
Prema predstavljenim pravilima, radnici će imati pravo dobiti informacije o prosječnim plaćama zaposlenih koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti.
Podaci će biti razvrstani i prema spolu, kako bi se moglo utvrditi postoje li neopravdane razlike u primanjima žena i muškaraca.
To, međutim, ne znači da će svaki zaposlenik imati pravo doznati točan iznos plaće pojedinog kolege.
„Nije poanta u tome da ćete znati plaću svojeg kolege, ali ćete znati kolika je prosječna plaća na radnim mjestima koja su u vašoj kategoriji i to podijeljeno na oba spola”, pojasnila je Zirdum.
Takve informacije trebale bi radnicima olakšati prepoznavanje mogućih nepravilnosti i pružiti osnovu za pokretanje sudskog postupka ako smatraju da su za jednak rad plaćeni manje od drugih.
Poslodavci će na zahtjev radnika morati dostaviti propisane podatke, a za neispunjavanje te obveze predviđene su prekršajne sankcije.
Poslodavci će morati imati jasne kriterije za određivanje plaća
Novim pravilima predviđa se i obveza vrednovanja radnih mjesta prema objektivnim kriterijima.
Pri određivanju vrijednosti pojedinog posla uzimat će se u obzir potrebne vještine, odgovornost, radni napor i uvjeti rada.
Cilj je osigurati da zaposlenici koji obavljaju jednak rad ili rad jednake vrijednosti budu plaćeni prema usporedivim i rodno neutralnim kriterijima.
Razlike u primanjima i dalje će biti moguće, primjerice zbog iskustva, duljine radnog staža, posebnih vještina ili bonusa, ali poslodavci će za njih morati imati objektivno opravdanje.
Za prilagodbu novim obvezama poslodavcima je predviđeno najmanje šest mjeseci od stupanja zakona na snagu.
Iako bi veća transparentnost trebala olakšati položaj zaposlenika, dio radnika smatra da se ključni problemi hrvatskog tržišta rada time neće riješiti.
Jedna od sugovornica, koja je zbog prirode svojeg posla željela ostati anonimna, upozorava da su plaće i dalje preniske u odnosu na životne troškove.
„Bilo bi pametnije da izjednače plaće s plaćama u Europskoj uniji. Ova povećanja sada samo 'mažu oči'. Bruto povećanje plaće je nikakvo, ja sad imam 1.270 eura bruto plaću. Ovo su mrvice sa stola”, kazala je.
Sličnog je mišljenja i radnik u ugostiteljstvu, koji upozorava na rad vikendima, blagdanima i praznicima te smatra da se postojeća radnička prava često ne poštuju.
„Bez bruto plaće od najmanje 1500 eura nema života”, poručuje.
Njihove izjave pokazuju da, uz transparentnost primanja, važna pitanja ostaju i visina plaća te provedba radnog zakonodavstva u praksi.
Promjene i kod godišnjih odmora, platformskog rada i HGSS-a
Izmjene Zakona o radu obuhvaćaju i druga područja.
Predviđeno je dodatno usklađivanje pravila o prijenosu godišnjeg odmora s presudama Suda Europske unije, kao i uređivanje rada putem digitalnih platformi.
Zakon će se uskladiti i s propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama, obrani i temeljnom vojnom osposobljavanju.
Dio izmjena odnosi se i na sustav civilne zaštite, uključujući mogućnost da pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja pod određenim uvjetima izostanu s posla radi obavljanja svojih zadaća.
Predstavljene promjene zasad su dio zakonodavnih izmjena, a njihova primjena ovisit će o donošenju i stupanju na snagu novih odredbi.

