Hitna ORL ambulanta OHBP-a KBC-a Split ubraja se među najopterećenije hitne ORL ambulante u Hrvatskoj. Upravo tamo se liječnici i medicinsko osoblje svakodnevno susreću s velikim brojem djece koju roditelji dovode zbog bolova u uhu, sumnje na upalu, ali i zbog stranih tijela u nosu i ušima.
Riječ je o problemima koji su česti u dječjoj dobi, a nerijetko izazivaju zabrinutost roditelja i zahtijevaju brz i stručan pregled.
O tome koliko su takvi slučajevi učestali, što roditelji najčešće primijete i kako izgleda postupak zbrinjavanja razgovarali smo s predstojnikom Klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Split, Izv.prof.dr.sc.Mirkom Kontićem, dr.med.
“Hitna ORL ambulanta OHBP-a KBC Split ubraja se među najopterećenije hitne ORL ambulante u Hrvatskoj. Razlog je svakako veličina regije i broj stanovnika od oko 400, 500 tisuća stanovnika koji gravitira našem KBC-u. Regiju čine stanovnici županija Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Dubrovačko-neretvanske i Zadarske, osobito kad su u pitanju hitna stanja koja zahtijevaju intervencije zdravstvene ustanove najvišeg ranga u koju spada naš KBC Split.
Moramo napomenuti i susjednu BiH te povećan priljev hitnih slučajeva koji se odnose na turiste u ljetnoj sezoni, a koja počinje već nakon Uskrsa i traje gotovo do kraja listopada”, pojašnjava dr. Kontić.
Klinika za bolesti uha, nosa i grla s kirurgijom glave i vrata važna je sastavnica Kliničkog bolničkog centra Split. Splitski otorinolaringolozi rade dijagnostiku i liječenje štitnjače, dobroćudnih i zloćudnih promjena glave i vrata, bolesti nosa, poremećaje sluha i ravnoteže, te poremećaje spavanja.
Vrsni su u dječjoj otorinolaringološkoj problematici, ali i kirurškom liječenju.
Kroz tri operacijske dvorane godišnje se obavi oko 2.300 zahvata pod općom te oko 2.000 zahvata pod lokalnom anestezijom, a Poliklinika i Dnevna bolnica otorinolaringologije među najprometnijima su u splitskoj bolnici te u nju dolaze pacijenti iz cijele Dalmacije.
U Poliklinici djeluju tri opće ambulante, jedna pedijatrijska otorinolaringološka ambulanta, ambulante za audiologiju i fonijatriju, male kirurške zahvate te logopediju.
Oko četiri tisuće djece godišnje posjeti Hitnu ORL ambulantu
Prema evidenciji dječjih hitnih stanja, godišnje se u ovoj ambulanti obradi oko 4000 djece. Najčešći razlog dolaska su sumnje (roditelja) na upalu uha najčešće zbog iznenadne boli koja se javlja navečer.
“Najčešći je razlog dolaska djece u HORL ambulantu sumnja na upalu uha na koju roditelji posumnjaju zbog pojave iznenadne otalgije - bola u uhu, najčešće u večernjim satima.
U otorinolaringologiji postoji nepisano pravilo da svaka otalgija ne mora odmah značiti akutnu upalu uha i obratno, pogotovo ako nije nastala u sklopu akutnog virusnog infekta gornjeg aero-digestivnog trakta (upala ždrijela s grloboljom, vodenasta nazalna sekrecija, zaglušenost i slično)“, objašnjava.
Upale srednjeg uha, dodaje, najčešće pogađaju djecu do treće godine života i češće su u zimskom razdoblju (periodu ekstremnijih temperaturnih razlika), dok su upale vanjskog uha tipične za ljeto i sezonu kupanja.
"Takve se upale nazivaju i plivačkim uhom. One nastaju isključivo zbog manipulacije raznim predmetima na koži zvukovoda kod svrbeža ili zbog prerevne toalete zvukovoda najčešće pamučnim štapićima kojima se oštećuje već vodom narušena obrambena barijera kože”, kazuje nam dr. Kontić.
Odrasli guraju komadiće češnjaka, čuvarkuća, a djeca perlice, kamenčiće, lego kockice,...
Posebnu skupinu čine strana tijela u nosu i uhu, s kojima se najčešće susreću kod male djece, osobito u prve tri godine života.
“Strana tijela u nosne hodnike i uha (zvukovode) češće no odrasli uguravaju mala djeca, također u prve 3 godine života. Djeca to rade iz radoznalosti ili nepažnje, a odrasli uglavnom namjerno zbog primjene alternativnih metoda liječenja (komadići češnjaka, divlji krastavac, čuvarkuća i sl.).
Od gore navedenih četiri tisuće hitnih slučajeva djece obrađenih u HORL ambulanti, na strana tijela otpada oko 4,5-5 %. Djeca u nos guraju najčešće perlice, kamenčiće, sjemenke, manje dijelove igračkica (lego kockice, točkići), komadiće papira, spužvice i drugo”, navodi dr. Kontić.
Ponekad simptomi izostanu, a problem ostane neprepoznat sve dok se ne razvije lokalna upala. Najčešći znakovi su jednostrana sekrecija i neugodan miris iz nosa.
“Ponekad uopće nema eklatantnih simptoma ili se ipak češće javlja otežano nazalno disanje koje je inače češće prisutno u djece te dobi. To je uglavnom glavni uzrok ranog neprepoznavanja od strane roditelja u koliko sami nisu bili nazočni u momentu kad je dijete uguravalo strano tijelo.
Dominantni simptomi nastaju razvojem lokalne upale koja je karakterizirana jednostranom sekrecijom patološkog, obojenog sekreta neugodnog mirisa.”
Baterije u nosu ili grlu – hitno liječniku
Posebno opasne mogu biti diskoidne baterije koje se nalaze u brojnim uređajima, poput satova, daljinskih upravljača, igračaka, elektroničkih pomagala,…
Opasne su jer djeca mogu lako doći do njih i gurnuti ih u nos ili uho, a ako ih progutaju, mogu se zaglaviti u jednjaku i vrlo brzo izazvati ozbiljna oštećenja tkiva. Kod zaglavljivanja baterije u sluznici može doći do kemijske reakcije, curenja sadržaja i električnog djelovanja, što može dovesti do opeklina, krvarenja i perforacije.
Ako baterija završi u nosu, može oštetiti sluznicu, izazvati krvarenje i upalu, a kod dužeg zadržavanja i trajna oštećenja nosne pregrade. Zato se kod sumnje na diskoidnu bateriju ne treba čekati ni pokušavati vađenje kod kuće, nego dijete treba odmah liječniku.
"U kontaktu s vlažnom i toplom nazalnom sluznicom mogu izazvati korozivna oštećenja anatomskih struktura nosnih šupljina sa posljedičnim krvarenjem. U vrlo kratkom vremenu iz baterijice može iscuriti alkalna tekućina koja svojim korozivnim djelovanjem često izazove perforaciju hrskavičnog dijela nosne pregrade. Navedena perforacija u visokom postotku slučajeva ostaje doživotno i konstantno bude uzrok spontanih krvarenja iz nosa”, upozorava splitski liječnik.
Opasnost koju roditelji podcjenjuju: Jedna pogreška može završiti operacijom
Ističe i da roditelji ne bi trebali sami pokušavati vaditi strano tijelo. Neispravan pokušaj može ga gurnuti dublje u nos ili dovesti do toga da završi u dišnim putevima. Tada nastaje iznimno opasno stanje koje se rješava u općoj anesteziji i uz posebne instrumente, kaže.
“Jako je bitno naglasiti da roditelji sami ne pokušavaju odstraniti strano tijelo jer ga neadekvatnim postupkom bez odgovarajućih instrumenata mogu samo dublje gurnuti u nos. Opisani su slučajevi da se strana tijela nosa doslovno skotrljaju niz stražnju stijenku ždrijela pa se udahom – aspiracijom unesu u donje dišne puteve (dušnik i dušnice).
Tada nastaje iznimno opasno hitno stanje koje se jedino može uspješno riješiti primjenom rigidne ventilacijske traheobronhoskopije u općoj anesteziji koju izvode multidisciplinarni ORL timovi u zdravstvenim ustanovama najvišeg ranga.
Diskoidne baterijice se nestručnim pokušajem odstranjivanja mogu skotrljati u donji digestivni trakt te tako zaostati u jednjaku, želudcu ili crijevima s posljedičnim korozivnim oštećenjima sluznica navedenih organa.
Svojim korozivnim djelovanjem, alkalni sadržaj iz baterijice u vrlo kratkom vremenu može izazvati perforaciju stijenke organa u kojem je zaostalo sa razvojem po život ugrožavajućih komplikacija”, dodatno nam dr.Kontić pojašnjava zašto ni u kom slučaju roditelji (ili bilo koja druga nestručna osoba) ne bi trebali sami pokušati vaditi strano tijelo.
Strano tijelo u uhu? Porast slučajeva zaostalih dijelova od bežičnih slušalica
Sličan oprez potreban je i kod stranih tijela u uhu. Ona mogu biti neživa, organska ili živa, a kod odraslih se često radi o pamučnim ostacima ili drugim predmetima koji zaostanu u zvukovodu.
"Strana tijela uha – zvukovoda mogu biti anorganska i organska te živa (kukci) i neživa. Najčešće se viđaju u djece koja iz radoznalosti guraju strani predmet u vanjsko uho dok kod odraslih u zvukovodu najčešće znaju zaostati pamučni bumbaci koji su otpali pri čišćenju zvukovoda pamučnim štapićima”, govori nam dr.Kontić te dodaje kako je zadnjih godina primjetan porast slučajeva zaostalih stranih predmeta zvukovoda od bežičnih slušalica kojima se dosta često služe mladi, nerijetko kao pomagalo za prepisivanje na pismenim ispitima.
“Odstranjivanje stranih tijela iz nosa izvodi se brzo i efektno posebnim instrumentima najčešće ambulantno ili u kratkoj općoj anesteziji u koliko je dijete apsolutno nesuradljivo. Kod odstranjivanja stranih tijela iz zvukovoda treba paziti da se ne ozlijedi koža zvukovoda i/ili bubnjić nakon čega obično nastaju infekcije uha”, objašnjava.
Savjeti roditeljima
Najvažnije je, kaže, da roditelji ostanu mirni i ne pokušavaju sami uklanjati predmet.
"Nestručno odstranjivanje stranih tijela može dovesti do veoma teških posljedica i komplikacija pa se stoga uopće ne preporučava niti pokušaj nestručnog odstranjivanja. Potrebno je bez panike umiriti i dovesti dijete u ORL ambulantu u kojoj se strana tijela u pravilu brzo i sigurno odstranjuju”, savjetuje.
Prevencija je, dodaje, najbolji način smanjenja rizika. Potrebna je stalna edukacija roditelja kao i odgajatelja te veći oprez pri davanju hrane maloj djeci. Posebno treba izbjegavati hranu poput kikirikija i drugih orašastih plodova kod djece koja za to nisu dovoljno zrela. Ali, ponavljamo, ključna u svemu tome jest i edukacija.
“Najbolji način smanjivanja morbiditeta i mortaliteta uzrokovanih komplikacijama nastalim stranim tijelima kod djece jest prevencija. Potrebno je staviti veći naglasak na edukaciju i podizanje razine svijesti o ovom problemu.
Rizik se može smanjiti edukacijom roditelja i odgajatelja da hranu kao što je kikiriki i ostale orašaste plodove drže podalje od male djece dok nisu dovoljno zreli.
U svijetu i kod nas donose se zakoni i pravilnici koji reguliraju dostupnost igračaka djeci određene dobi.
Naglasak je na opetovanim edukacijama roditelje o uzrocima i komplikacijama aspiracije stranog tijela. To se prvenstveno odnosi na izbor hrane primjeren životnoj dobi te izbjegavanje hrane koja najčešće uzrokuje aspiraciju”, za kraj našeg razgovora zaključuje dr.Kontić.