TEMATSKA SJEDNICA O MARJANU Vijećnici prihatili zaključke u cilju očuvanja Marjana

Tematsku sjednicu splitskog Gradskog vijeća pratite UŽIVO na našem portalu

Danas se s početkom u 9 sati održava tematske sjednice splitskog Gradskog vijeća na temu Park šume Marjan.


Na 10. sjednici Gradskoga vijeća Grada Splita tako će se tematski raspravljati o Park-šumi Marjan, a dnevni red će uključivati:

– Dopis Zamjenice Gradonačelnika kojim prosljeđuje dokumentaciju upravnih tijela Gradske uprave Grada Splita, te dokumentacija Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan
– Dopis br. 2. Zamjenice Gradonačelnika kojim prosljeđuje dodatne materijale koji su prilog tematskoj raspravi o Park-šumi Marjan
– Dokumentaciju Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan
– Preventivno-operativni plan zaštite od požara Park-šume Marjan za 2017. godinu
– Dokumentaciju Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, redarstvo i mjesnu samoupravu vezano za Park-šumu Marjan
– Dokumentacija Službe za izgradnju i upravljanje razvojnim projektima vezano za Park-šumu Marjan
– Dopis Službe za izgradnju i upravljanje razvojnim projektima – dostava dokumentacije vezano za hidrantsku mrežu Park-šume Marjan
– Hidrantsku mrežu Park-šume Marjan
Dokumentaciju Službe za društvene djelatnosti vezano za Park-šumu Marjan
– Dokumentaciju Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša vezano za Park-šumu Marjan u odnosu na prostornoplansku dokumentaciju

Tematsku sjednicu splitskog Gradskog vijeća pratili smo uživona portalu.

17:00 – Nakon održanih konzulatacija nešto iza 17 sati Petar Škorić (HDZ) pročitao je prijedloge 7 zaključaka. Svi su, osim drugog prijedloga, prihvaćeni jednoglasno:

Radi očuvanja, zaštite i osiguranja Park Šume Marjan, kao izuzetno vrijednog i značajnog resursa za Grad Split koji se spominje i u prvom Statutu Grada Splita iz 1312. godine, a koji je i kroz dugu povijest bio u vlasništvu Splita, te proširivan darovnicama privatnih posjednika svome Gradu, Gradsko vijeće Grada Splita donosi sljedeće zaključke:
1. Grad Split dužan je poduzeti sve aktivnosti kako bi u skladu s Programom gospodarenja Park šumom Marjan očuvao, zaštitio o održavao Park šumu Marjan.
2. Tražimo uvođenje statusa lokalnih šuma, kao i u većini zemalja EU-a, što bi omogućilo poseban status za Park šumu Marjan u vlasništvu Grada Splita. Davanje gradskog vlasništva Republici Hrvatskoj predstavljalo bi centralizaciju, što je suprotno politici Ministarstva državne imovine koje lokalne resure prepušta na upravlajnje i korištenje jedinicama lokalne samoprave,.
Zadužuje se gradonačelnik i predsjenik Gradskog vijeća Grada Splita da od Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog saboru u postupku donošenja Zakona o šumama, koju bi pored državnog i privatnog vlasništva nad šumama, propiše i vlasništvo jedinica lokalne samouprave nad šumama, a što bi omogućilo Gradu Splitu nastavak gospodarenja Park šumom Marjan.
3. Zadužuje se gradonačelnik Grada Splita da u suradnji s nadležnim službama i JU Park šuma Marjan, da provedu utvrđivanje vlasništva svih čestica zemljišta te evidentiranje svih šuma i šumskog zemljišta unutar obuhvata zaštićenog područja Park šume Marjan, kao i da izvrše njihov preklop i usklađenje, odnosno pokretanje postupka cjelovite katastarske izmjere. Također, zadužuje se da putem nadležnih službi izvrši upis posebnog pravnog režima u zemljišne knjige za sve čestice zemljišta unutar obuhvata zaštićenog područja Park šume Marjan, u skladu s odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina.
4. Zadužuje se gradonačelnik Grada Splita da od nadležnih ministarstva zatraži donošenje podzakonskih propisa za poduzimanje mjera za spriječavana j širenja te suzbijanje štetnih organizama te provedbu dodatnih mjera za protupožarnu zaštitu Park šume Marjan.
5. Zadužuje se gradonačelnik da naloži JU Park šuma Marjan donošenje novih i izmjenu postojećih zakonom propisanih akata u cilju zaštite, održavanja i upravljanja Park šumom Marjan.
6. Zadužuje se gradonačelnik Grada Splita, da u suradnji nadležnim službama i JU Park šuma Marjan, da u daljnjim aktivnostima očuvanja i zaštite Park šume Marjan, te pri izradi novog Programa gospodarenja i Plana upravljanja Park šumom Marjan, posebno uvažavaju slijedeće smjernice:
– težište imati na mjerama i aktivnostima zaštite i očuvanja Park šume Marjan,
– planirati sustavno gospodarenje sukladno novom Programu gospodarenja Park šumom Marjan.
– analizirati mjere za smanjenje prometa unutar Park šume Marjan, kao i mogućnosti uvođenja ekološki prihvatljivog prijevoza.
– mapirati raznolikost drugih staništa i izrada karte tih staništa u obuhvatu park šume Marjan,
– obnoviti ekološko-rekreacijske staze na cjelokupnom području park šume Marjan
– preporuča se Skupštini društva Parkova i nasada uvrštenje djelatnosti koje će omogućiti radnje koje su potrebne za zaštitu Park šume Marjan.
– planirati rane edukativne projekte o Park šumi Marjan u suradnji sa školama


7. Zadužuje se Komisija za urbanizam Grasdskog vijeća Grada Splita da sa predstavnicima vlasnika održi radnu sjednicu na temu legalizacija bespravno izgrađenih objekata u Park šumi Marjan..
Komisija će na temelju tog sastanka pripremiti izviješće i prijedloge Gradskom vijeću.

Za MOST-ov prijedlog zaključka 11 vijećnika je bilo za, 15 je bilo protiv i 1 suzdržani.



16:15 – Predsjednici klubova povukli su se na usuglašavanje zaključaka tematske sjednice.

14:00 – Tematska sjednica nastavljena je nakon pauze:

Stranka Pametno predložila je tematsku sjednicu na temu katastarskih izmjera Marjana.

“Marjanske čestice neuredno su upisivane i za to razoputiti bilo bi najbolje napraviti novu katastarsku izmjeru za cijelu PŠ Marjan. Time ćemo izbjeći sve moguće sudske postupke jer se prihvaća vlasništvo koje jest, izmjera će utvrditi pravo stanje – šuma, voćnjak, golet i sl, i pomoći će parcelizaciji” – poručili su iz stranke Pametno.

Mirna Kovačić (HSS):

 – Predlazem nastavno na izlaganje g.Bozica koji je ustinu pravi ambasador u zaštiti prirode te u kontekstu izlaganja Cikotica koji je rekao kako su djeca sve više u slobodno vrijeme u shoping centru.
Predlazem da Grad Split u suradnji s osnovnim školama Grada Splita provedu edukativne radionice i projekti u okviru Budisinog izlaganja programa Marjan – brdo budućnosti, kako bi se djeca od najranije dobi “vratili” prirodi i pojačali ekološku osvještenost.

Sve programe i edukativne aktivnosti treba javno objaviti kroz gantagram aktivnosti na službenim stranicama grada te kroz medije.

Jednostavno djecu budućnosti aktivno uključiti u ocuvanje Marjana budućnost  – kazala je Kovačić.

Jure Šundov podupro je udrugu Medijan u smislu legalizacije objekata u kojima žive ljudi i nisu napravljeni radi komercijalizacije.

Predložio je Anti Čikotiću kao predsjedniku Komisije da urbanizam da se podupre cilj, pogotovo ako je Zagreb našao način, da se onda ta priča i u Splitu privede svrsi.

Čikotić je rekao da je za Marjan već opasnost čovjek od potkornjaka.

– 103 hektara južnih padina Marjana pretvori u građevinsko područje. Borit ćemo se za javni interes i pozivam da se Deklaracijom borimo za budućnost Marjana. Moramo znati tko je za gradnju, tko nije, ako je netko za gradnju neka to javno kaže.

Martin Pauk pozvao je na obnovu Marjanu, ali novim metodama.

Nakon višesatne rasprave vijećnicima se obratio Robert Koharević.

– Nadam se da mi ovdje nakon ove tematske sjednice izlazimo jači jer Marjanu je pomoć potrebna.

Cijelu prezentaciju

12:45Ante Zoričić (Popravi grad):

Fasicniran sam vijećnicim da uvodno kažu da nisu stručnjaci pa održe “stručno” predavanje. Sreća da među nama nema astronauta! Sada kada imamo plan revitalizacije sadržaja, a ne šume, opet nekim nešto smeta. Gospodinu Budiši treba čestitati kada za koji dan bude potpisivanje ugovora. On je ovo počeo prije tri godine, kada nije bio savjetinik. Kazao je istinu da je Marjan prije 100 godina imao više sadržaja nego danas. Treba mu zahvatili i reći da je to konačno dobar pravac.

Privatni vlasnici drže trećinu Marjana i zalažu se uzalud za svoj status već 8 godina. Dali su primjer rješenja kakvog je imao Zagreb. Neću prejudicirati, ali svi očekujemo de se rješenje donese konačno. Problem će se kad-tad riješiti, a na nama je da presječemo u našem mandatu jer to rješenje utječe na sudbinu ljudi.

Ne o obliku tornja “lansirne rampe”, ali uporno izbjegavamo odlučiti ono u čemu smo pozvani odlučiti. Ubacujemo u “kutijicu” naše osobne želje, čestitam MOST-u što je pokrenuo ovu tematsku sjedncu. Do sada sam o Marjanu zano samo ono što sam pročitao u medijima, no sada sam dobio bolji pregled i moje se mišljenje promijenilo.

Park šuma u Zagrebu ima 9 zapoislenih, ovdje je 50. Vodstvo Park šume nije spavalo nego se itekako uhvatilo rješavanja problema. Ravnatelj je u jednom trenutku rekao da smo mi pokusno polje. Rekao je i da ministarstvo nije htjelo odobriti stručnjaka, ali i da vatrogasci i kumunalci nemaju ovlasti ulaziti u Park šumu. To su problemi!

Ovdje beskrajno filozofiramo umjesto da donosimo odluke.

12:31Ante Bradarić Šljujo (MOST):

U materijalima nema plana upravljanja, nema mjera zaštita očuvanja, program zaštite šuma… Te dokumente nismo dobili pa mislim da ih Javna ustanova ni nema pa na taj način krši propise RH. Što se tiče odlike UV da se napravi plan upravljanja Park šumom Marjan, pitam g. Koharevića zašto nije došlo do donošenje tog dokumenta, čak nije objavljen ni poziv.

Što se tiče Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta, upražnjena su mjesta Stručni voditelj i voditelj stručne službe. Nadzor provodi osoba srednje stručne spreme. Samo 14 ih radi šumarske poslove. Od njih se može napraviti po 7 sjekačkih šuma, a oni dnevno mogu posjeći po 6 stabala. Ostale radne dane mogu raditi biološku obnovu šume. Ovo je neistina da PŠ nema dovoljan broj zaposlenika. Vjerujem da njima nitko nije rekao da to rade.

Drago mi je da se konačno kreće u izradu hidrantske mreže.

Dat ćemo zaključak da gradonačelnik od ministra zatraži proglašenje odluke o sprječavanju nametnika na Marjanu.

12:25Jakov Prkić (Pametno):

– Imam veliku primjedbu na pripremljene materijale, osobito na granice građevinskih područja. Kontakt zone će se stalno “grickati” ako tome ne stanemo na kraj, a bilo bi odlično da podvučemo crtu i da kažemo da se tamo više ništa neće graditi.

Problem je nebriga koja traje već 50 godina, vrijeme je da se pogledamo u ogledalo.

Jesu li sve staze na nespornom gradskom vlasništvu. Vjerojatno ste svjesni da će netko morati platiti naknadu ako će se koristiti u javne svrhe

11:45 – Riječ je uzeo Goran Kotur (SDP):

U ovom je trenutku pitanje od strateškog značaja koje je vezano za Marjan pitanje vlasništva i gospodarenja.

Prije nego prijeđem na tu temu naglasio bih, između ostalog i kao bivši predsjednik Upravnog vijeća Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan, da se temeljitim i upornim radom stanje na Marjanu može popraviti. To pokazuju mišljenja Državnog zavoda za zaštitu prirode i kasnije Hrvatske agencije za zaštitu okoliša i prirode, te nalazi šumarske inspekcije koje bilježe značajan napredak u radu. Tako Hrvatska agencija za zaštitu okoliša i prirode tvrdi da je Javna ustanova vidljivo napredovala u planiranju i provođenju aktivnosti upravljanja Park-šumom. Pozitivno je i to što je prihvaćen projekt “Marjan 2020 – brdo prošlosti, oaza budućnosti”. Upravno vijeće Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan pokrenulo je 23. srpnja 2015. proces pripreme projekta. Posebno bih naglasio značaj rekonstrukcije promatračnice na Sedlu, kako za protupožarnu zaštitu, tako i za unaprjeđenje iskustva posjećivanja Marjana za naše građane i turiste.

Na Marjanu treba napraviti još puno toga od donošenja i provedbe Plana upravljanja, koji je već trebao biti izrađen i usvojen, pa do izrade i provedbe Programa gospodarenja i transformacije šume iz monokulturne šume alepskog bora u mješovitu šumu.

Ali, od svih pitanja trenutno je najvažnije pitanje vlasništva i gospodarenja. Ministarstvo poljoprivrede nije u e-savjetovanju o nacrtu novog Zakona o šumama prihvatilo zahtjev Grada Splita da Javna ustanova za upravljanje park-šumom Marjan može kao šumoposjednik gospodariti šumom na području Park-šume Marjan. Javna ustanova za upravljanje Park-šumom Marjan i dalje bi upravljala Marjanom prema Zakonu o zaštiti prirode.

Splitu bi se oduzelo gospodarenje jednim od simbola našega grada i potencijalno bi se ozbiljno ugrozila zaštita Marjana od požara. Hrvatske šume bi za zaštitu Marjana od požara ulagale višestruko manje novca nego što sad ulaže Grad Split. Naime, Marjan je deset tisuća puta manji od šuma u državnom vlasništvu. Grad Split preko Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan izravno i neizravno za protupožarnu zaštitu Marjana godišnje troši oko tri milijuna kuna. U državnim šumama u Hrvatskoj, koje su deset tisuća puta veće od Marjana, Hrvatske šume tijekom protupožarne sezone od 1. lipnja do 15. rujna imaju 87 stalnih motrionica, 10 čvrstih objekata i 49 privremenih motrilačkih mjesta, a na Marjanu ih je četiri tijekom cijele godine, s pojačanim ljetnim dežurstvima i zaštitom.

Kad bi Hrvatske šume gospodarile Marjanom, da tamo izbije manji požar, pitanje je tko bi to odmah uočio. U sadašnjem sustavu vrijeme intervencije na Marjanu tijekom ljeta iznosi pet minuta a zimi deset minuta. Godišnje na Marjanu izbije u pravilu par manjih požara koji se vrlo brzo ugase a opožarena površine bude vrlo mala. U takvim situacijama brzina reakcije je ključna.

Novim zakonom o šumama, a konačni prijedlog će uskoro ići na drugo čitanje u Sabor, može se ispraviti situacija koja je nastala 1990. godine donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama po kojem su šume i šumska zemljišta, ako nisu u privatnom vlasništvu, u državnom vlasništvu. Na osnovu toga DORH u ime države postupa kad traži upisivanje šuma koje su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave na Republiku Hrvatsku.

Problem se može riješiti uvođenjem još jedne kategorije vlasništva nad šumama u Hrvatskoj. Radi se o, osim državnih i privatnih, o lokalnim šumama. Ta kategorija postoji u većini članica EU-a. U 18 članica EU-a šume mogu biti u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Takva je situacija u Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, Španjolskoj, i Velikoj Britaniji. Ukupno u 22 članice EU-a postoje druge kategorije šuma, osim državnih i privatnih, što omogućava jedinicama lokalne samouprave da budu vlasnice šuma. Kad je takav model usvojen u većini članica EU-a, nije nam poznato koji bi mogao biti razlognema razloga da se to ne usvoji i u Hrvatskoj.

Kotur je rekao da postupan donošenje plana upravljanja složen postupak koji podrazumijeva konzultacije sa stručnjacima i koji se provodio dok je bio predsjednik Upravnog vijeća.

Stoga Klub SDP-a predlaže slijedeći zaključak:

– Gradsko vijeće Grada Splita smatra da Zakon o šumama treba urediti pitanje vlasništva nad šumama i šumskim zemljištem i to na način da se uvede kategorija vlasništva „lokalne šume“ koje bi bile u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

– Ovaj zaključak upućuje se Vladi Republike Hrvatske kao predlagateljici Konačnog prijedloga Zakona o šumama i Hrvatskom saboru.

Ante Bradarić Šljujo odgovorio je Koturu da je bio predsjednik Upravnog vijeća Park šume Marjan.

– Trebali ste izvršiti presing na ravnatelja, pogotovo jer Statu govori da ako ravnatelj ne izvršava odluke Upravnog vijeća može biti smijenjen. Zašto to niste napravili?

– Trebali ste izvršiti presing na ravnatelja da se izradi plan upravljanja, pogotovo jer Statut govori da ako ravnatelj ne izvršava odluke Upravnog vijeća može biti smijenjen. Zašto to niste napravili?

Kotur je rekao da postupan donošenje plana upravljanja složen postupak koji podrazumijeva konzultacije sa stručnjacima i koji se velikim dijelom proveo dok je bio predsjednik Upravnog vijeća.

Nakon što je SDP otišao u oporbu, dao sam ostavku na tu funkciju.

Ante Čikotić je spomenuo izmjenu Zakona o šumama. 5 milijuna kuna Split uplaćuje Hrvatskim šumama, a one Gradu vraćaju 0 kuna. Nemam ništa protiv da se izglasa zakon, ali trebamo se onda zakona držati. Bojim se da bi lokalne šume bile motiv za dodatna uhljebljivanja. Ne znam što je svrha masovnog odricanja od vlasništva kada ćemo sredstva za održavanje šuma trošiti na plaće?

Kotur je odgovorio da će uskoro smanjiti naknada koje Hrvatske šume dobivaju na području Splita. HŠ nemaju obvezu ta sredstva u Splitu trošiti. Iz iskustva ću reći da su Hrvatske šume nezainteresirane doći na Marjan.

Tonći Blažević misli da se neće ništa katastrofično dogoditi ako se Grad izgubi parnicu, a smatram da bi u roku 15 dana Grad morao dovesti nekoga tko će stabla iznijeti iz šume.

Kotur je ponovio da je upitno na što bi Hrvatske šume trošile novce i da je bolje da Grad Split gospodari, a ne samo upravlja Marjanom.

Renato Čupić (Pametno):

Sva današnja izlaganja su dokaz kako je Marjan katastrofalno zapušten, u svakom smislu. Čuli smo: prestara šuma nije održavana, promet vozila prevelik s privremenim dozvolama, tek sad uvodimo hidrantsku mrežu, nisu usklađeni prostorni planovi, nemamo strojeve za održavanje, plan upravljanja je trebao biti donesen 2014.godine a sad znam da će tek biti gotov uz EU projekt, staze nisu označene, zakrčene su pa se pješke mapiralo za EU projekt, ne znaju se vlasničke čestice … Sadaśnja vlast ima veliku odgovornost sve ovo riješiti jer 59 ljudi “radi” u javnoj ustanovi a Maksimir iste površine održava 9. Ima puno zaposlenih, a uz to jako loše radimo. Osim ovoga velika je odgovornost i samog grada zbog neulaganja, a borimo se protiv Hrvatskih šuma koje imaju dobit veću od 400 milijuna kuna u zadnje 3 godine. Hrvatski zakon poznaje samo državne i privatne šume. I grad tu puno gubi. Naravno, ni Hrvatske šume ne žele gospodariti Marjanom jer moraju trošiti novce. Nitko neće Marjan odnijeti, on je tu naš, a najmanje će nam ga odnijeti naša Hrvatska. Naravno, radi se o zaštiti nerada.

U samoj najavi sam zatražio detaljne i precizne dokumente umjesto skeniranih crno bijelih karata na kojima su razlike u samoj debljini crte po 50 metara gdje i kuću možemo smjestiti. Uprava se mora otvoriti ne samo vijećnicima nego i građanima da vide jasno i jedvosmisleno sve. Zašto tome nije tako? Uvijek je sumnja na manipulacije. A to ne treba nikome. Vladajući to moraju riješiti. Mene je sram pokazivati na kameru tu kartu koju dobijem radi samog digniteta Grada Splita ipak je ovo 2018.godina. dakle nedoste gomila dokumenata i analiza: sanacije, nadzora i izvođe ja strucnih radova, nema prijedloga rješenja za Kaštelet, nema plana trajne zaštite Marjana, nema plana usklađivanja dokumenata, nema jasnihbgranica planova, nema UPU-a Bene iako je grad Split morao inzistirati da se dok se isti ne donose ne daje koncesija, nemamo komunikaciju s ministarstvima oko problematike, nemamo jasno objasnjenje sta radi 59 ljudi (imamo deklarativno, ali ne kako i zašto je vrlo malo toga napravljeno što smo vidjeli kroz uvod u sjednicu.

Koharević ne govori dosljedno. Govori da su napadnuta stabla 60-70 godina stara, ne ona najstarija da bi kasnije na slajdu imao da je šuma prestara. Navodi da potkornjak napada samo borove, što nije točno, napada i jelu i smreku. Govori da nemamo strojeve i da trebamo struku. Pa što radi Javna ustanova? I konačno, vidimo da nemamo stručnog voditelja godinama, čuva li se mjesto za gospodina Koharevića. Govori se da nema znanstvene rješenja za potkornjak a jasno se navodi na stručnim stranicama da je najučinkovitije rješenje mlada šuma koja se sama odupire potkornjaku, pravilo sađenje i prorjeđivanje. Sve ono što nismo radili. Osim ovoga u Južnoj Africi je suzbijen uvođenjem prirodnog neprijatelja u šumu. I treće rješenje su ekološka biolośka sredstva.

Što se tiče prometa, slikano je više vozila nego što ima dozvola. Treba zabraniti sve privremene dozvole a neka koncesionar i javna ustanova voze građane do Bena ekološkim vozilima.

 

11:26Ante Čikotić (MOST) prezentirao je video o Marjanu:

[fb_pe url=”https://www.facebook.com/mostnezavisnihlistasplit/videos/1983794881949254/” bottom=”30″]

– Potkornjak je problem koji nije došao jučer već je tu već duže. Pao je natječaj za sječu i na vidimo svjetlo na kraju tunela. Treba nam sva moguća raspoloživa pomoć, osobito stručnjaka. Pozivam sve da pročitaju predloženu Deklaraciju o Marjanu i predlažem vijećnicima da je prihvate. Predloženo je da inženjer građevine postane ravnatelj Javne ustanove, a to je smjer kojega mi ne podržavamo – kazao je Čikotić i dodao da je njihova vizija nešto drugačija od vizije gospodina Budiše.

Javila se Ivana Ninčević – Lesandrić:

Sredstava se mogu prenamijeniti. U postupcima javna nabave dolazi do smanjenja do 30 posto i događaju se viškovi. Tada ste prisiljeni raditi prenamjene sredstava. Postoje o unutarnjim troškovima, a postoje i prenamjene između različitih stavki troškova.

Gospodine Budiša nemojte pričati gluposti, nema potrebe da se na takav način komunicira niti da se vijećniku kaže da nema pojma – kazala je Ninčević – Lesandrić.

Martin Pauk je pohvalio multimedijalni video kojega je pripremio MOST.

– Izražavam kritiku na izjavu da inžinjer građevine ne bi trebao raditi u šumi. Sumnjam da bi on gradio zgrade ili hotele na Marjanu. Tamo treba održavati instrastrukturu i iskusan inžinjer građevine tu itekako ima posla.

Čikotić je rekao da nema ništa protiv građevinske struke. Zamjenica gradonačelnika je potpisala rješenje pa je to politička odluka i jedan smjer. Građevinska struka imat će posla na Marjanu. Nadam se da će budući ravnatelj raditi u korist park šume jer dosadašnja situacija nije sjajna,.

11:10Krešimir Budiša je rekao da je Grad Split dobio sredstva iz EU fondova za projekt “Marjan 2020 – brdo prošlosti, oaza budućnosti”.

Projekt je prijavljen prošle godine, za 20-ak dana bi trebao uslijediti potpis ugovora. Budžet projekta je oko 26 milijuna kuna, a u međuvremenu je malo smanjen. Najviše sredstava ide na posjetiteljsku infrastrukturu, više se dobiva na više sadržaja. Projekt je prošao i bio je ocijenjen među najboljima.

Cijelu Budišinu prezentaciju pogledajte ovdje:

marjan2020

Uslijedila je rasprava:

Branimir Urlić, vijećnik Pametno, kazao je da se plan gospodarenja šumom ne obavlja valjano.

– Imamo pregustu borovinu, što izaziva određenu štetu. Radovi gospodarenja nisu napravljeni kako treba. Ne ulazeći u ekspertizu Šumarskog instituta, s kojim se sažeo, smatrao da se plan nije provodio kako treba.

Već prije 50 godina govorilo se da je krajnje vrijeme da se spasi marjanska šuma. Što se tiče vlasnički odnosa, na svakoj zemljišnoj knjizi piše tko je vlasnik. Ako stvar nije čista zašto ne napravimo katastarsku izmjenu na cijeloj šumi i saznamo na čemu smo.

Na natječaj prije mjesec dana za uklanjanje stabala nitko se nije javio. Mislim da JU sa svojih 50 i nešto zaposlenika ima dovoljno ljudi za to napraviti. Iz prvog plana piše da 6 ljudi može održavati cijelu šumu, pa kako ne bi bilo moguće s preko 50?

Moramo kvalitetno izgospdoariti šumom, uz borbu protiv potkornjaka potrebno je pošumljavanje Marjana. Potrebno je zabraniti daljnju gradnju unutar granica Park šume i zabraniti promet Marjanom osim ljudima kojima je to potrebno.

10:10Robert Koharević, ravnatelj JU Park šume Marjan:

Što se tiče tvrdnje da nemamo stručnog šumara, to je točno. Ali imam dopis od strane ministra koji mi je napismeno kazao da ne moramo imati stručnog šumara. Upućena sam na Hrvatske šume, no Hrvatske šume nisu htjele doći na Marjan iz nekoga razloga. Kasnije sam u ministarstvu konačno potpisao ugovor o suradnji.

U jedinom nalazu Šumarske inspekcije zbog kojega sam platio prekršaj piše da nije utvrđena šteta u Park šumi da se sve odvija prema planu gospodarenja.

Vezano uz postojanje potkornjaka, istina je da je spomenut 2008. među ostalim štetnicima koji su karakteristični za ovakve šume. U samo jednom dijelu se spominje mediteranski potkornjak.

Što se tiče uključivanja znanosti, ministarstva u priču o Marjanu, smatrao sam da treba uključiti struku. Organizirali smo skup o mediteranskom potkornjaku. Na sastanku su sudjelovali brojni stručnjaci.

Zaključili su da je Javna ustanova prvodobno reagirala.

Prva aktivnost Šumarskog instituta počela je 2016. godine. Tada je postojao projekt gdje menatoda nije nađena. EU diktira suzbijanje takvih štetnika. Nažalost, tada smo utvrdili daje razlog sušenja uglavnom klimatske naravi. Kolege iz instituta su tražile dalje, nije bilo ni potkornjaka ni menatoda. 2017. je otkriven mediteranski potkornjak, onda se pokrenula lavina u Hrvatskoj. Javile su se Hrvatske šume da ga ima diljem Dalmacije, a razlog leži u klimatskim promjenama. Porasle su temperature, porasla je vlaga.

Znanost u Hrvatskoj nije zabilježila štete od mediteranskog potkornjaka jer mu je do sada bilo hladno. Metode suzbijanja zadane su akcijskim planom Hrvatskih šumarskog insituta, ali znanost i dalje nema rješenje. Ne znamo koliko generacija ima naš potkornjaka. Nažalost, pokusno smo polje!

Nažalost, tvrtke iz Splita i vatrogasci nemaju ovlaštenje sukladno zaklonu ulaziti u šumu. Mi te strojeve nemamo u Splitu, to su posebni šumarski strojevi. Moramo zvati firmu i unutrašnjosti Hrvatske koja se ne boji rada na Marjanu.

Koharević je potom vijećnicima pokazao prezentaciju o potkornjaku:

Sredinom 19. stoljeća nestalo je 2/3 mediteranskih šuma. Zasađen je alepski bor koji je pionirska vrsta i priprema tlo za ostatak vegetacije.

Počeci obnove šume na Marjanu počinju 1852. Od 1874. Marjan se sustavno pošumljava. Tadašnje Društvo Marjan uvelike je doprinijelo tome.

2016. godidne utvrđeno je da sušenje šume ne uzrokuje menatoda niti nemar Javna ustanove. 2016. sušenje nema simptome menatode, no 2017. godine događaju se grupimična sušenja, karakteristična za mediteranski potkornjak.

Potkornjak je krenuo s juga, prvo je zahvatio je Korčulu i druge otoke, a onda je krenuo prema srednjoj i sjevernoj Dalmaciji. Kretanje ovog nametnika uvjetovano je klimatskim promjenama.

Na Marjanu je sada oko 64 tisuće stabala. Najviše je stradao hrbat Marjana. Urađena je i pedološka analiza, ali dokazano je da tlo nema utjecaja na sušenje.

Postoji kvazitvrdnja da je potkornjak napao Marjan zbog starosti stabala. To nije istina, stradala su mlada stabla, bor može živjeti do 200 godina. Mogući uzroci sušenja su:

– monokultura
– klimatske promjene
– potkornjak sada kao primarni štetnik

Primjenjuje se nekoliko metoda zaštite od potkornjaka, a sljedeći korak je pomlađivanje šume i razbijanje monokulture.

Marjan neće ostati bez stabala. Kada se osuše borovi, druga vrsta će zamijeniti dominaciju bora. Buduća istraživanja predlažu menatodu i potkornjake. Marjan je jako značajan i bitan, svi novci koji će se potrošiti na Marjan nisu uzaludni jer Marjan moramo sačuvati na pretke.

10:40Damir Babić se kratko osvrnuo na prometnu regulaciju na Marjanu.

– Promet je reguliran na Marjanu po pitanju određenih ograničenja. Radi se o aktu starom 4 godine, smatram da je dosta dobro razrađena po pitanju prava.

9:20 – U tijeku je dogovor kako će ići tijek sjednice. Oporba je zatražila izmjenu dnevnog reda, a predsjednik Gradskog vijeća Jure Šundov zatražio je stanku od 10 minuta radi konzultacija.

9:40 – Prihvaćen je prijedlog Aide Baterelo da pravog izvještaja od 5 minuta dobije udruga.

Čikotićev prijedlog uvrštavanja podtočaka na dnevni red stavljen je na glasovanje, a s obzirom da je za prijedlog glasovalo samo 12 vijećnika, prijedlog nije prihvaćen.

9:50Srđan Marinić prvi je gost govornik. Kazao je da je do danas zaraženo već 13 tisuća stabala. Već je zadnjih desetak godina utvrđeno postojanje mediteranskog potkornjaka

Među 59 stalno zaposlenih u JU Park šume Marjan jedina upražnjena mjesta su ona koja se tiču stručnih službi. Plan gospodarenja se ne provodi jer je još 2008. upozoreno na potkornjaka. Klimatski elementi i starost stabala pogodovali su širenju potkornjaka i sada imamo alarmantnu situaciju. Potreban nam žuran dolazak stručnih osoba u šumu. Šumu treba sjeći i saditi novu šumu. Slična situacija je u Gorskom kotaru. Ugrožena je sva šuma, ne samo na Marjanu, nego u cijelom Splitu jer potkornjak leti. Zaražena stabla treba izdvojiti najmanje 10 kilometara od najbliže šume. Treba se proglasiti zaraza na marjanskom poluotoku, a tu odluku donosi ministar poljoprivrede. To je izvanredna situacija koja se može riješiti donošenjem te naredbe.

Dan danas nemamo prave podatke koje je vlasništvo privatno, ono od Grada Splita ili državno.

Goran Jugović:

Neki ljudi koji žive na Marjanu su se pobunili i pokušavamo riješiti neke probleme na Marjanu vezano uz imovinske odnose. Nismo riješili problem legalizacije. Stanje na Marjanu je loše, 130 obitelji i 70 objekata čeka legalizaciju. Želi je Grad imati 14 novih ugostiteljskih objekata na Marjanu? Imamo tri obvezujuće odluke Gradskih vijeća da se nađe rješenje za legalizaciju, ali nikako da se to riješi.

Drugi životni problem je što se ne zna dokle je čije vlasništvo. Svi posjetitelji misle da mogu doći na svaku parcelu na Marjanu, iako je kulturno dobro. Molio bih da se odijeli privatno od društvenog.

Privatni vlasnici su većinski vlasnici Marjana te bi ubuduće s Gradom trebali biti partner. Javnost dan danas ne zna čije je što i nadam se da će se to uskoro riješiti.

Riječ je uzeo Nino Vela, dogradonačelnik Splita. Iznio je kratku povijest Marjana zadnjih 150 godina, počevši od katastrofalnog požara u 19. stoljeću i početka sadnja alepskog bora na sjeverne straneu istom stoljeću.

– Cilj Javne ustanove je štiti Marjan. Neophodno je po planu gospodarenja raditi pomlađivanje šume. Zadnjih godina počelo je masovno sušenje alepskog bora, a radi se o stablima prosječne starosti oko 60 godina. Do sada se osušili 13 posto stabala, a zaraženo je još 7 do 8 posto. Potrebno je upotrijebiti sva raspoloživa sredstva za suzbijanje nametnika i obnovu šume na stručan način. Marjanska šuma je više puta kroz povijest bila opustošena požarima, nametnicima, ali ljudskim faktorom, prvenstveno nemarom.

 

 

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0