Pet godina nakon što su ponovno preuzeli vlast u Afganistanu, talibani upravljaju zemljom u kojoj su žene gotovo potpuno potisnute iz javnog života, dok su nekadašnji vojni zapovjednici i organizatori samoubilačkih napada zauzeli visoke položaje u državnoj administraciji. BBC je tijekom dvije godine dobio rijedak pristup nekima od najutjecajnijih ljudi režima i zabilježio kako danas izgleda život pod njihovom vlašću.
Jedan od njih je Abdullah Sarhadi, bivši talibanski zapovjednik i guverner na sjeveru zemlje. U njegov ured dolaze stanovnici sa svojim svakodnevnim problemima - od roditelja koji traže novac za liječenje djeteta do predstavnika lokalne džamije. No pred njim se pojavila i 18-godišnjakinja koja je tražila razvod od supruga za kojeg tvrdi da ju je mjesecima zlostavljao i tukao.
Mlada žena bila je odlučna. Sarhadiju je rekla da ne vidi nikakvu mogućnost nastavka zajedničkog života, no guverner ju je pokušao odgovoriti od razvoda. Upozorio ju je da će nakon razvoda teško ponovno pronaći supruga te da bi mogla izgubiti "dostojanstvo i čast".
Ona mu je odgovorila da su njezina čast i dostojanstvo već uništeni.
Sarhadi je kao rješenje predložio da žena dobije vlastitu sobu te da njezina supruga upozore kako je više ne smije tući jer će završiti u zatvoru. Njezin otac takvim rješenjem nije zadovoljan i najavio je da će razvod pokušati ishoditi sudskim putem. To neće biti jednostavno jer je ženama u talibanskom pravosudnom sustavu iznimno teško dobiti razvod bez pristanka muža.
Nakon razgovora Sarhadi je pred svojim suradnicima žene nazvao "nerazumnima" i "intelektualno zakinutima", što je izazvalo smijeh prisutnih.
Žene gotovo nestale iz javnog života
Slučaj pokazuje koliko se položaj žena promijenio od povratka talibana na vlast 2021. Djevojčicama je zabranjeno srednjoškolsko obrazovanje, žene ne mogu studirati, isključene su iz većine zanimanja, a ne smiju ni same putovati niti posjećivati parkove i rekreacijske centre.
Talibani su nakon osvajanja Kabula tvrdili da će njihov novi režim biti drukčiji od onoga kojim su upravljali 1990-ih. Pet godina kasnije brojna pravila ponovno se temelje na njihovom izrazito strogom tumačenju šerijatskog prava.
Sarhadi je dobar primjer kontinuiteta između stare i nove talibanske vlasti. Zapovjednik je bio još 1990-ih, a nakon američke intervencije 2001. završio je u Guantanamu, gdje je proveo nekoliko godina.
Nakon povratka talibana postao je guverner Bamiyana, potom Sheberghana, a nedavno je imenovan zamjenikom zapovjednika vojnog korpusa u Kunduzu.
Sarhadi je bio zapovjednik u Bamiyanu i u vrijeme kada su talibani 2001. uništili monumentalne, stoljećima stare kipove Bude. BBC-ju je sada rekao da je osobno sudjelovao u njihovu uništavanju i da zbog toga ne žali.
"Uništio sam ih vlastitim rukama. Sve što smo radili i što radimo u skladu je s Božjim zakonom", rekao je.
Nekada organizirao bombaše samoubojice, poslije vodio zatvore
BBC je u Kabulu razgovarao i s Habibullahom Badrom, još jednim visokopozicioniranim talibanom s nasilnom prošlošću.
Badr kaže da je tijekom rata bio zadužen za operacije bombaša samoubojica u Kabulu. Dobro je poznavao gradske ulice i sudjelovao u dugotrajnom planiranju napada.
Talibanski samoubilački napadi tijekom rata ubili su tisuće ljudi, uključujući brojne civile. Badr danas izbjegava govoriti o pojedinačnim napadima i tvrdi da ne želi ponovno otvarati stare rane.
Nakon dolaska talibana na vlast postao je zamjenik čelnika zatvorskog sustava. Ironično, upravo je u zatvoru pod prethodnom vlašću svojedobno čekao izvršenje smrtne kazne.
Oduzeli mu mikrofon kada je spomenuo djevojčice
Koliko je kritika vlasti osjetljiva tema pokazao je događaj na kojem je Badru trebala biti uručena medalja.
Voditelj jedne dobrotvorne zaklade Sultan Mohammad Talaee pohvalio je Badra kao borca, a zatim javno zatražio da obrazovanje ponovno bude dostupno svima.
U dvorani je zavladala neugodna tišina, a Talaeeju je ubrzo oduzet mikrofon. Kasnije je objasnio da je želio izravno zatražiti ponovno otvaranje škola za djevojčice.
"Stjecanje znanja je obveza i za muškarce i za žene u islamu. Htio sam reći još toga, ali mi nisu dopustili", kazao je.
Posljedice za one koji otvoreno prosvjeduju mogu biti znatno ozbiljnije. Žene s kojima je BBC razgovarao opisivale su očaj zbog izgubljenih mogućnosti obrazovanja, dok su neke njihove prijateljice zbog prosvjeda završile u zatvoru.
Obećavali da će žene moći raditi i studirati
BBC je odgovore zatražio i od Zabihullaha Mujahida, glasnogovornika talibanske vlade i jednog od najprepoznatljivijih lica režima. Mujahid je novinarima prvi put otkrio da je njegovo pravo ime Tahir Shah Seddiqi.
Nakon preuzimanja vlasti 2021. tvrdio je da će ženama biti omogućeno obrazovanje i rad unutar okvira koje talibani smatraju prihvatljivima.
Pet godina kasnije ta obećanja nisu ostvarena.
Mujahid sada tvrdi da su talibani posvećeni pravima žena, ali isključivo "unutar šerijata". Prema njegovu objašnjenju, kada bi žene radile u uredima poput njegova, to bi moglo dovesti do "nemorala". O povratku djevojaka i žena u škole i na fakultete kaže da se još raspravlja i traži rješenje koje će biti u skladu sa šerijatom.
Pritisak nije ograničen samo na žene. Većina novinara s kojima je BBC razgovarao tvrdi da ih je ispitivala talibanska obavještajna služba. Mujahid otvoreno kaže da vlast neće dopustiti medijima objavljivanje sadržaja koji smatra protivnim islamskim zakonima.
U Kandaharu još stroža pravila
Posebno stroga pravila vrijede u Kandaharu, povijesnom središtu talibanskog pokreta i svojevrsnom de facto glavnom gradu režima.
Muškarci ondje moraju nositi brade, radijskim postajama zabranjeno je emitiranje glazbe i ženskih glasova, a BBC-jevoj ekipi nije bilo dopušteno ni snimanje u gradu.
Istodobno se stanovništvo suočava s teškim ekonomskim problemima. U nekim od najsiromašnijih područja koja je BBC posjetio ljudima nedostaju voda, ceste i zdravstvene ustanove, a prema podacima UN-a tri od četiri stanovnika ne mogu zadovoljiti osnovne životne potrebe.
Siromaštvo, nezaposlenost i gospodarska nestabilnost tako ostaju među najvećim problemima Afganistana i pet godina nakon promjene vlasti.
"Talibani se boje obrazovanih žena"
Među onima koji vjeruju da sadašnje stanje ne može trajati zauvijek je Hoda, Afganistanka koja je izašla na ulice prosvjedovati nakon povratka talibana.
Smatra da upravo obrazovane žene predstavljaju jednu od najvećih prijetnji režimu.
"Mogu uvoditi nova ograničenja, ali to neće trajati zauvijek. Mislim da se talibani boje obrazovanih žena. Zato ih ograničavaju", rekla je.
Prema njezinu mišljenju, talibani žele generaciju neobrazovanih žena jer obrazovane majke mogu odgojiti generaciju koja će preispitivati njihovu vlast.
"Žele neobrazovane žene kako one ne bi mogle odgojiti mudre muškarce. Jer to bi bio kraj talibana", zaključila je.