Kako bi se podigla svijest o značaju pčela i upozorilo na smanjenje njihovog broja u svijetu, Ujedinjeni narodi proglasili su 20. svibnja Svjetskim danom pčela. Ovu rezoluciju je predložila Slovenija, a podržale sve članice EU i mnoge druge zemlje svijeta.
Edukacijom do povećanja svijesti
Ovaj dan će biti obilježen i na našim otocima kroz edukaciju i aktivnosti usmjerene ka podizanju svijesti o značaju pčela i drugih oprašivača, na opasnosti s kojima se suočavaju, kao i njihov doprinos održivom razvoju. Slovenija namjerava osnovati međunarodnu školu pčelarstva u kojoj će se obrazovati pčelari iz cijelog svijeta.
Na Šolti dođite u posjet OPG Tvrdić koji će svoja vrata otvoriti svim zainteresiranima te održati dvije radionice u 10.30 i 17.30.
Na Korčuli posjetite OPG Komparak koji svoja vrata svima koji žele znati više o važnosti pčela otvara od 10 do 14 sati, javlja Pokret otoka.
Zašto su pčele važne i što im se događa
Broj stanovnika na planetu Zemlji neprekidno raste radi čega trebamo sve više raznovrsne hrane koja svima mora omogućiti uravnoteženu i visoko kvalitetnu prehranu. Pčele su poznate po svojim visokokvalitetnim i zdravim proizvodima: med, matična mliječ, pelud te ostalih ne manje važnih proizvoda koji imaju primjenu u zdravstvu i drugim industrijama – pčelinji vosak, propolis i pčelinji toksin (otrov). Najveći doprinos pčela i drugih kukaca oprašivača je oprašivanje gotovo tri četvrtine (3/4) svih biljaka koje čine 90 % svjetske hrane. Trećina globalne proizvodnje hrane ovisi o pčelama – ili svaka treća žlica hrane ovisi o oprašivanju.
U EU-u o oprašivanju ovisi oko 84 % poljoprivrednih kultura koje imaju značajnu ulogu u prehrani stanovništva. Pčele imaju golemu ulogu i u voćarstvu jer oprašuju 70 do 80 % cvjetova, osobito jabuke, kruške, breskve, jagode, trešnje i dr. U intenzivnom uzgoju jabuka za oprašivanje je potrebno 3 do 4 pčelinjih zajednicia po hektaru, a za kruške, višnje i trešnje od 6 do 8 pčelinjih zajednica po hektaru; za oprašivanje nekih poljoprivrednih kultura poput heljde, suncokreta, uljane repice i krastavaca potrebni je i do 10 pčelinjih zajednica po hektaru. U Austriji kao i u nekim drugim europskim državama te u SAD-u voćari plaćaju pčelarima za oprašivanje, piše Pokret otoka.
Pčele i drugi oprašivači danas su značajno ugroženi i broj im se kontinuirano smanjuje i to iz više razloga: promjene u poljoprivrednoj praksi i povećanje intenzivne agroindustrijske proizvodnje dovode do značajnih gubitaka pčelinjih staništa ili do degradacije staništa. Pčele i drugi oprašivači ugroženi su zbog goleme primjene agrokemijskih sredstava, prvenstveno insekticida i herbicida, te umjetnih gnojiva, koji zajedno doprinose nestajanju biljaka, osobito livadnog cvijeća kojima se pčele hrane. Klimatske promjene – suše, obilne oborine, valovi vrućine i sl. negativno djeluju na pčele i druge kukce oprašivače: procijenjuje se da je oko 25,8% europskih vrsta bumbara ugroženo te da im prijeti izumiranje. Na pčele i druge oprašivače negativno djeluju i učestali požari, urbanizacija itd.
