Hrvtaska radi na planu razvoja nuklearne energije i već raspolaže ranije istraženim lokacijama za moguću gradnju nuklearne elektrane, izjavio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar na HRT-u.
Dodao je da bi u budući projekt mogle biti uključene i susjedne države kao suinvestitori.
"Nuklearna energija jedan je od ključnih stupova"
Šušnjar je rekao da je među najvećim zagovornicima nuklearne energije te podsjetio da je donesen Zakon o primjeni nuklearne energije u civilne svrhe.
"Mislim da je ona jedan od ključnih stupova energetske sigurnosti Republike Hrvatske, pogotovo zato što proizvodi baznu energiju potrebnu za očuvanje sustava i stabilizaciju mreže", rekao je ministar. Naglasio je da Hrvatska zahvaljujući dugogodišnjem sudjelovanju u radu Nuklearne elektrane Krško ima stručni kadar te da se u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva obnavlja studij nuklearnog inženjerstva.
"Studenti će se moći upisati već u rujnu", rekao je.
"Postoje istražene lokacije"
Govoreći o mogućim nuklearnim projektima, Šušnjar je rekao da Hrvatska već ima određene prednosti.
"Imamo određene studije, određene lokacije i određene potencijale koji su već istraženi. To nam može ubrzati proces za osam do deset godina", rekao je. Dodao je da je Vlada zakonski obvezna u roku od šest mjeseci donijeti akcijski plan razvoja nuklearne energije te da se na tom dokumentu već radi.
Prema njegovim riječima, budućnost vidi u malim modularnim nuklearnim reaktorima, ali smatra da Hrvatska neće biti među prvim državama koje će ih pustiti u rad.
Mogući regionalni projekt
Šušnjar smatra da bi Hrvatska mogla postati regionalno središte budućeg nuklearnog projekta.
"Hrvatska ima i lokacijske potencijale tako da bi mogla pozvati i okolne zemlje da budu suinvestitori u takvim projektima", rekao je. Nije želio otkrivati o kojim se lokacijama radi, istaknuvši da će konačnu procjenu dati stručnjaci nakon analize postojećih studija.
"Sigurnost opskrbe nije bila ugrožena"
Ministar je ocijenio da Hrvatska tijekom posljednjih energetskih kriza nije imala problema sa sigurnošću opskrbe.
"Sigurnost opskrbe ni u jednom trenutku, čak ni tijekom ovih kriza, nije bila dovedena u pitanje", rekao je.
Kao ključne elemente naveo je LNG terminal, plinsku infrastrukturu i završetak modernizacije rafinerije.
"Tako gotovo nećemo imati potrebu za uvozom dijela dizela koji se dosad kupovao na Mediteranu jer će se proizvoditi 30 posto više dizela", rekao je.
O NIS-u: Problem je budućnost rafinerije
Šušnjar se osvrnuo i na pregovore oko preuzimanja Naftne industrije Srbije (NIS).
"Koliko je meni poznato, najveći prijepor je oko potencijalnog mogućeg gašenja rafinerije. Tu, koliko znam, zapinju razgovori", rekao je. Dodao je da su prema njegovim informacijama predložena rješenja prema kojima bi rafinerija nastavila raditi još nekoliko godina, dok za razdoblje nakon toga još nema konačnog dogovora.
