Close Menu
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • SPLITSKI OSOBENJACI
    • Splitski portuni
    • Na današnji dan
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
Facebook Instagram YouTube WhatsApp
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter) RSS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Naši ljudi
    • Štorije
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • SPLITSKI OSOBENJACI
    • Splitski portuni
    • Na današnji dan
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS

Suša mijenja lice Europe: Velike rijeke na razinama kakve desetljećima nisu viđene

Rajna, Temza i Dunav na rekordno niskim razinama
D.D. / Foto: Pixabay11. kolovoza 2026. 19:20
Podijeli
Facebook Twitter Telegram WhatsApp Email

Europske rijeke ovog su ljeta pale na zabrinjavajuće niske razine. Rajna i Temza na velikom dijelu svojih tokova, kao i približno dvije trećine Dunava, tijekom srpnja zabilježile su protoke kakvi nisu viđeni u više od tri desetljeća praćenja.

Na ozbiljan manjak vode upozoravaju podaci europske službe Copernicus, prema kojima su izrazito pogođene i Rona te talijanski Po. Takvo stanje povezuje se s dugotrajnom sušom, iznimno visokim temperaturama i nedostatkom oborina koji su obilježili početak ljeta u zapadnoj Europi.

Rajna, Temza i Dunav na rekordno niskim razinama

Analiza podataka pokazala je da je oko 95 posto promatranih dijelova Temze tijekom srpnja imalo najniži protok barem od 1992. godine. Slična situacija zabilježena je na približno 85 posto Rajne.

Dunav, druga najduža europska rijeka, također je snažno pogođen. Rekordno niski srpanjski protoci zabilježeni su na oko 65 posto promatranih dijelova njegova toka.

Problemi nisu zaobišli ni druge velike europske rijeke. Rona je rekordno niske vrijednosti dosegnula na približno 30 posto toka, dok je kod talijanskog Poa takvo stanje zabilježeno na oko 40 posto promatranih dijelova.

Usporedba se temelji na podacima Europskog sustava za upozorenje na poplave (EFAS), čije procjene sežu do 1992. godine. Sustav koristi meteorološke i hidrološke modele koji omogućuju praćenje velikih vodotokova čak i na područjima na kojima nema klasičnih mjernih postaja.

Suša pogodila velik dio Europe

Izrazito niski vodostaji dolaze nakon neuobičajeno toplog početka ljeta. Zapadna Europa suočila se s rekordnim temperaturama, ponavljajućim toplinskim valovima, manjkom kiše i brojnim šumskim požarima.

Dodatni podaci Europskog opservatorija za sušu (EDO) potvrđuju da se ne radi samo o kratkotrajnom padu razine vode. Taj sustav aktualne protoke uspoređuje s dugoročnim povijesnim vrijednostima te određuje intenzitet hidrološke suše.

Analiza je pokazala da su pojedini dijelovi europskih rijeka tijekom lipnja i srpnja dulje vrijeme ostali u kategorijama najtežeg nedostatka vode.

Problemi i za nuklearnu elektranu

Posebno zabrinjava stanje Rajne. Veliki dijelovi njezina toka, od područja švicarskih planina prema zapadnoj Njemačkoj, gotovo su neprekidno od početka lipnja bili zahvaćeni najvišim stupnjem hidrološke suše.

Ozbiljna situacija zabilježena je i na Dunavu. U Mađarskoj je nedostatak vode utjecao i na rad jedine nuklearne elektrane u toj zemlji, kojoj je dunavska voda potrebna za hlađenje.

Problemi su vidljivi i u Francuskoj. Nekoliko stotina kilometara Loire, između Orléansa i Atlantskog oceana, od druge polovice lipnja pa sve do kraja srpnja bilježilo je iznimno niske protoke.

Ekstremna hidrološka suša zahvatila je i velik dio Rone, od Švicarske sve do njezina ušća u Sredozemno more.

Podaci tako pokazuju da problem niskih vodostaja nije ograničen na jednu državu ili riječnu regiju, nego je zahvatio neke od najvažnijih europskih vodotokova.

Moja reakcija na članak je...
Ljubav
0
Haha
1
Nice
0
What?
0
Laž
0
Sad
0
Mad
0
Facebook Twitter Whatsapp Telegram
NAJNOVIJE VIJESTI
Učitavanje…
NAJČITANIJE VIJESTI
DD Marketing 300x250
DALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter)
  • Uvjeti korištenja
  • Pravila o privatnosti
  • Prodaja i marketing
  • Impressum
  • Kontakt stranica
  • Cjenik
Copyright © 2017-2026 Dalmacija danas. Sva prava pridržana.

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.