Od brodskog konopa do bojlera i termoakumulacijske peći
Na lokaciji se nalazilo gotovo sve – od brodskog konopa i velikih pitara s ukrasnim biljkama do elektroničkog otpada, među kojim su bili bojler i termoakumulacijska peć.
Lukša Regjo, voditelj Ureda direktora Čistoće Split, upozorio je da se radi o klasičnom primjeru nepropisnog odlaganja glomaznog otpada.
– Vidimo, primjerice, brodski konop. To nije kućni otpad. Imamo velike pitare s cvijećem koji su vjerojatno nekome služili u nekom objektu. Ljudi se otpada rješavaju na neprimjeren i za stanovnike grada štetan način – kazao je Regjo.
Posebno je upozorio na nepropisno odloženi elektronički otpad.
– Imamo bojler i termoakumulacijsku peć. To je otpad koji se jednostavno rješava pozivom ovlaštenom koncesionaru, tvrtki Tehnomobile, koja dolazi na kućnu adresu i odvozi elektronički otpad. Usudio bih se reći da je ovo suludi čin ekološkog terorizma. Potpuno je nepotreban – istaknuo je.
„Zbog nelegalnih odlagališta kasnimo s redovnim poslovima“
Djelatnici Čistoće uklonili su otpad s Kopilice u desetak minuta, no već približno sat vremena poslije stigao je poziv o novom ilegalnom odlagalištu.
Regjo je objasnio da takve situacije ozbiljno narušavaju unaprijed utvrđeni plan rada.
– Imamo plan rada i prijavljena odlaganja glomaznog otpada koja savjesni korisnici usluge prijavljuju. Kada se dogode ovakve situacije, dolazi do nepredviđenih odvoza jer moramo sanirati javnu površinu. Tada kasnimo s drugim poslovima, a potom stižu prigovori zbog toga kako se nešto obavlja – rekao je.
Naglasio je da građani informacije o legalnom zbrinjavanju otpada mogu dobiti vrlo jednostavno.
– Prijavom Čistoći preko dostupnih kontakata otpad se može odložiti na jednostavan i legalan način – poručio je.
Parčina: Svaki dan imamo ilegalna odlagališta
Ivan Parčina, glavni poslovođa Čistoće Split, kazao je da su nelegalna odlaganja svakodnevna pojava.
– Građani svakog dana u dva gradska kotara putem internetske stranice mogu prijaviti odvoz, a Čistoća to uredno odveze. Lokacija na kojoj smo se nalazili nije bila prijavljena i radilo se o ilegalnom odlaganju – rekao je.
Kao pozitivan primjer naveo je Brda i Ravne Njive.
– Ondje su građani na tridesetak lokacija sve legalno prijavili i mi smo otpad odvezli. Međutim, tijekom dana imamo mnogo neprijavljenih lokacija i to nam stvara velike probleme. Mogli bismo se redovito držati plana i programa kada ne bi bilo ilegalnih odlagališta – upozorio je Parčina.
Smatra da bi prekršitelje trebalo strože kažnjavati.
– Za to je zaduženo splitsko komunalno redarstvo, koje treba raditi svoj posao i kažnjavati prekršitelje propisanim kaznama. Svi građani Splita plaćaju Čistoću, a cijena će zasigurno biti veća ako se ovakva neodrživa situacija nastavi – poručio je.
Na Orišcu se otpad važe, razvrstava i legalno odlaže
Nakon Kopilice posjetili smo reciklažno dvorište Orišac, jedno od triju splitskih reciklažnih dvorišta. Uz zid su bili uredno složeni dječji bicikli koje su građani ondje ostavili, dok su u zasebnim spremnicima bili obuća, odjeća, drvo, papir, plastika i građevinski materijal.
Tijekom snimanja stigao je automobil s otpadom. Vozilo je najprije izvagano, nakon čega je otpad razvrstan i odložen na odgovarajuće mjesto.
Nikša, djelatnik reciklažnog dvorišta Orišac, kaže da građani najčešće donose madrace, fotelje, namještaj, drvo, plastiku, papir i elektroničke uređaje.
– Kada je riječ o drvenariji i glomaznom otpadu, pojedinac može odložiti 600 kilograma u pola godine. Mislim da je to dovoljna količina za svako kućanstvo. Građevinskog materijala može se odložiti 200 kilograma u pola godine – objasnio je.
Naglasio je da je važno da materijal bude čist i razvrstan jer to traže i kooperanti koji ga poslije preuzimaju.
– U splitska reciklažna dvorišta mogu dolaziti svi Splićani, bez obzira na to je li riječ o Pujankama, Karepovcu ili Orišcu. Reciklažna dvorišta postoje i u Podstrani i Solinu – dodao je.
Radno vrijeme Orišca je ponedjeljkom od 14 do 19 sati, od utorka do petka od 7 do 14 sati te subotom od 7 do 12 sati.
Karepovac se približava granici svojih kapaciteta
Na kraju smo posjetili Karepovac i njegov najviši dio, odakle se dobro vidi posljednja ploha na koju se trenutačno odlaže otpad.
Prema najoptimističnijoj procjeni, ta bi ploha mogla primati otpad još tijekom sljedeće godine. Za vrijeme našeg posjeta nije bilo neugodnih mirisa, čemu su pogodovale atmosferske prilike.
Koliko je splitsko odlagalište veliko, najbolje pokazuje usporedba njegova vrha s visinom najviše hrvatske zgrade – Dalmatia Towera. Posjetili smo i postrojenje za usitnjavanje drva iz glomaznog otpada, gdje završava dio materijala koji građani legalno predaju.
Poruka nadležnih ostaje jasna: glomazni i elektronički otpad moguće je zbrinuti legalno, jednostavno i bez ostavljanja posljedica po javne površine, rad Čistoće i džepove svih građana.