Mnogi se pitaju kako more može biti ocijenjeno izvrsnim ako se na pojedinim lokacijama vide tragovi nafte ili druga onečišćenja. Odgovor je u tome što se tijekom redovitog monitoringa zapravo ispituje.
Svakog ljeta, kada se objave rezultati ispitivanja kakvoće mora, ponovno se otvara isto pitanje – kako more može biti ocijenjeno kao "izvrsne kakvoće" ako građani na pojedinim lokacijama primjećuju naftne mrlje, promjenu boje mora ili druga vidljiva onečišćenja?
Odgovor je jednostavan – ocjena "izvrsne kakvoće" ne odnosi se na kemijska onečišćenja, već isključivo na mikrobiološku ispravnost mora za kupanje.
Kako je za Radio Rijeku pojasnila Darija Vukić Lušić iz Odsjeka za sanitarnu mikrobiologiju i biologiju okoliša Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, nacionalni monitoring prati prisutnost bakterija koje ukazuju na fekalno onečišćenje mora, piše HRT.
Mjere se dvije bakterije
Tijekom kupališne sezone more se u Primorsko-goranskoj županiji ispituje svaka dva tjedna na ukupno 275 lokacija, a ove su godine u monitoring uključene i dvije nove mjerne postaje u Opatiji.
Analiziraju se dvije bakterije – Escherichia coli i crijevni enterokoki – koje služe kao pokazatelji fekalnog onečišćenja. Takvo onečišćenje najčešće dolazi iz kanalizacijskog sustava, septičkih jama ili oborinskih voda koje u more ispiru nečistoće.
Povišene vrijednosti tih bakterija mogu predstavljati zdravstveni rizik za kupače jer mogu uzrokovati probavne smetnje, infekcije kože te upale očiju, uha i grla. Najosjetljivije skupine su djeca, starije osobe i kronični bolesnici.
U tijeku je četvrti ciklus ispitivanja čiji bi rezultati trebali biti poznati do kraja tjedna, a prema trećem ciklusu ispitivanja, 263 od 275 uzoraka, odnosno 95,64 posto, ocijenjeno je izvrsnom kakvoćom mora.
Na 11 lokacija more je bilo dobre kakvoće, uglavnom na području Kantride, Bivija i Preluka, dok je samo jedna lokacija – Preluk istok – ocijenjena zadovoljavajućom. Nezadovoljavajuće kakvoće nije bilo ni na jednoj mjernoj postaji.
Kemijska onečišćenja prate se odvojeno
Upravo tu nastaje najčešća zabuna.
Na području Kostrene već se nekoliko godina provodi poseban monitoring kemijske kakvoće mora, koji financira Općina Kostrena zbog ranije zabilježenih onečišćenja ugljikovodicima.
Taj monitoring nije dio nacionalnog sustava kojim se određuje službena ocjena kakvoće mora za kupanje.
Prema riječima Vukić Lušić, većina lokacija na tom području zadovoljava propisane vrijednosti, no dvije lokacije – Podkvarovo i Klančić, u neposrednoj blizini pogona INA-e Urinj – i dalje imaju povišene koncentracije ugljikovodika. Za ta područja i dalje vrijedi preporuka da se građani ne kupaju.
Na referentnoj plaži Svežanj također su povremeno zabilježene vrlo male količine ugljikovodika, no one nisu ocijenjene zabrinjavajućima.
Stručnjaci naglašavaju da mikrobiološko i kemijsko onečišćenje ne predstavljaju isti zdravstveni rizik.
Mikrobiološko onečišćenje može izazvati zdravstvene tegobe već nakon jednokratnog kontakta s morem, zbog čega se upravo ono koristi kao pokazatelj sigurnosti za kupanje.
Kemijska onečišćenja, poput ugljikovodika, uglavnom predstavljaju rizik pri dugotrajnom i ponovljenom izlaganju te se zato prate posebnim analizama.
Ako primijete promjenu boje mora, neugodan miris ili drugo sumnjivo onečišćenje, građani to mogu prijaviti putem nacionalne aplikacije za praćenje kakvoće mora Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije ili izravno Nastavnom zavodu za javno zdravstvo.