Nezavisna vijećnica Općinskog vijeća Općine Lećevica Renata Kelam oglasila se priopćenjem u kojem ponovno otvara pitanje mogućeg utjecaja Centra za gospodarenje otpadom Lećevica na podzemne vode i sliv izvora Jadro.
Kelam se pritom poziva na dokumentaciju Hrvatskog geološkog instituta (HGI) iz 2006. i 2016. godine, tvrdeći kako ona pokazuje prirodnu ranjivost prostora na kojem je planiran Centar, kao i podzemnu povezanost tog područja s izvorom Jadra.
„Prema Vodovodu i kanalizaciji Split, Jadro opskrbljuje više od 250.000 stanovnika šireg splitskog područja. Zato je zaštita njegova sliva pitanje svih tih ljudi, a ne samo stanovnika Lećevice“, poručila je Kelam.
Izdvojila tri nalaza HGI-ja
U priopćenju posebno izdvaja tri nalaza iz dokumentacije Hrvatskog geološkog instituta.
Prema njezinim navodima, HGI je 2006. godine lokaciju u prirodnim uvjetima ocijenio nepovoljnom s obzirom na mogućnost prodora onečišćenja do podzemnih voda.
Kelam navodi i rezultate trasiranja podzemnih voda. Traser koji je, prema dokumentaciji, upušten 16. svibnja 2006. godine registriran je na izvoru Jadra 22. srpnja, odnosno nakon približno 67 dana. Ističe kako je HGI tu podzemnu vezu ocijenio pouzdano potvrđenom.
Treći nalaz na koji upozorava odnosi se na prirodnu ranjivost područja. Pozivajući se na dokument iz 2016. godine, navodi da je utvrđen visok i vrlo visok stupanj ranjivosti te mogućnost trajnog opterećenja vodonosnika u slučaju stalnog izvora onečišćenja.
„Treba pokazati kako će se zaštititi voda“
Kelam pritom naglašava kako prikupljena dokumentacija, prema njezinu tumačenju, ne dokazuje da će otvaranje Centra dovesti do problema s vodoopskrbom.
„Dokazuje prirodnu ranjivost prostora i podzemnu povezanost zbog kojih posljedice mogućeg zatajenja zaštite zahtijevaju ozbiljnu procjenu“, navodi.
Podsjeća i da je HGI 2016. godine predviđena tehnička rješenja ocijenio prihvatljivima uz odgovarajuću izvedbu i provođenje zaštitnih mjera.
Upravo zbog toga od nadležnih traži da javnosti predstave dokaze o tome kako su predviđene mjere provedene te na koji će se način njihova učinkovitost kontrolirati tijekom rada Centra.
Od nadležnih traži objavu dokumentacije
Kelam traži javnu objavu razloga zbog kojih je odabrana upravo lokacija u Lećevici, kao i usporedbu s drugim razmatranim lokacijama.
Od nadležnih traži i objavu dokaza o nepropusnosti izvedenih sustava i podataka o početnom stanju voda, kao i detaljan program nadzora, kriterije prema kojima bi se u slučaju problema obustavio rad Centra te planove postupanja u slučaju incidenta.
U priopćenju se osvrnula i na slučaj nezakonito odloženog otpada u Gospiću, ali naglašava da ta dva slučaja nisu jednaka. Navodi kako je, prema službenoj objavi od 7. rujna, voda iz javne vodoopskrbe u Gospiću bila zdravstveno ispravna.
„Otpad ne prestaje biti zajednički problem kada ga odvezemo 'iza brda'. Podzemne vode povezuju Zagoru i obalu“, poručila je Kelam.
Zaključno ističe kako joj je cilj informirati javnost te zaštititi krš, vode i prirodu.
„Pozivanje na dozvole mora pratiti provjerljiv odgovor: kako je zaštićena voda i tko odgovara ako zaštita zakaže?“, zaključila je Renata Kelam.
Kao dokumentacijsku osnovu svojih tvrdnji Kelam navodi dokumente Hrvatskog geološkog instituta iz lipnja 2006. godine i hidrogeološku dopunu iz lipnja 2016., kao i službene objave Vodovoda i kanalizacije Split, Regionalnog centra čistog okoliša te Vlade Republike Hrvatske.