Close Menu
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Štorije
    • ARHEO Dalmacija
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • SPLITSKI OSOBENJACI
    • SPLITSKI GRADONAČELNICI
    • Splitski portuni
    • Na današnji dan
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
Facebook Instagram YouTube WhatsApp
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter) RSS
  • Naslovnica
  • Dalmacija
    • Split
    • Obala
    • Zagora
    • Otoci
    • Marjan
    • Štorije
    • ARHEO Dalmacija
    • Cooltura
  • Vijesti
    • Hrvatska
    • Svijet
    • Tech & Biznis
    • Vrijeme
    • Crna kronika
    • Znanost
    • Kultura
  • Sport
    • Hajduk
    • Nogomet
    • Košarka
    • Ostali sportovi
  • Relax
    • Glazba
    • Showbizz
    • Foto đir
    • Gastro
    • Zabava
    • Zdravlje
    • Fashion & lifestyle
  • Specijali
    • Vaše vijesti
    • Dvi-tri riči
    • EX CATHEDRA
    • #TvojeMisto
    • Zdravlje - Priska Med
    • PEČAT OD VRIMENA
    • SPLITSKI OSOBENJACI
    • SPLITSKI GRADONAČELNICI
    • Splitski portuni
    • Na današnji dan
    • Stara splitska prezimena
    • Razredi s osmijehom
    • Najbolje iz Dalmacije
    • Kako su nastali splitski kvartovi
  • Kolumne
    • ANTONIO KULAŠ
    • DANIJEL KRAJINOVIĆ
    • HRVOJE ZNAOR
    • JURICA GALIĆ JUKA
    • KATA MIJIĆ
    • MARIJA PARO
    • MATE BOŽIĆ
    • MARIO TOMASOVIĆ
    • MENTALNO ZDRAVLJE
    • MIRELLA MEIĆ
    • MIŠO ŽIVALJIĆ
    • NIKOLA BARBARIĆ
    • RADE POPADIĆ
    • TRINAESTO PRASE
    • ŽANA PAVLOVIĆ
DALMACIJA DANASDALMACIJA DANAS

Što se događa u Dalmaciji? Više nas umire nego što se rađa, a broj stanovnika raste

U Splitsko-dalmatinsku županiju tijekom 2025. godine doselilo se gotovo 3.000 ljudi više nego što ih se odselilo. Ipak, najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku otkrivaju da je doseljavanje iz inozemstva znatno usporilo, dok se iz naše županije u druge dijelove Hrvatske i dalje seli više ljudi nego što ih dolazi
MARINA RADOŠ / Foto: Bepo Perišić9. listopada 2026. 09:45
riva-dir-turisti-bepo-perisic 7
Podijeli
Facebook Twitter Telegram WhatsApp Email

Splitsko-dalmatinska županija tijekom 2025. godine ostvarila je pozitivan migracijski saldo od 2.955 osoba, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). U županiju se iz drugih hrvatskih županija i inozemstva doselilo ukupno 8.049 osoba, dok se u istom razdoblju odselilo njih 5.094.

Iako takvi podaci na prvi pogled upućuju na povoljna demografska kretanja, pogled na statistiku samoga Splita otkriva drugi dio priče. Najveći dalmatinski grad suočava se s izraženim negativnim prirodnim prirastom, odnosno znatno većim brojem umrlih nego rođenih.

U Splitu umrlo 584 ljudi više nego što ih se rodilo

Prema podacima DZS-a o prirodnom kretanju stanovništva, na području Grada Splita tijekom 2025. godine zabilježeno je 1.265 živorođene djece i 1.849 umrlih osoba.

Razlika između broja rođenih i umrlih iznosi minus 584, što znači da je Split samo na temelju prirodnog kretanja izgubio gotovo 600 stanovnika u jednoj godini.

Na svakih 100 umrlih u Splitu dolazilo je približno 68 živorođenih. Takav omjer pokazuje da broj novorođene djece nije dovoljan za nadoknađivanje broja umrlih.

Važno je naglasiti da negativan prirodni prirast nije isto što i ukupno smanjenje broja stanovnika. Konačna demografska bilanca grada ovisi i o doseljavanju i odseljavanju, odnosno o migracijama koje mogu ublažiti ili dodatno produbiti prirodni gubitak stanovništva.

riva-dir-turisti-bepo-perisic 3

Ni ostatak županije nije pošteđen negativnih trendova

Negativan prirodni prirast zabilježen je i na razini Splitsko-dalmatinske županije.

Tijekom 2025. godine u županiji je zabilježeno 3.790 živorođenih i 4.793 umrlih. To znači da je broj umrlih bio za 1.003 veći od broja rođenih.

Posebno je zanimljivo da se čak 584 od ukupno 1.003 stanovnika prirodnog gubitka županije odnosi na Grad Split.

Drugim riječima, Split je odgovoran za više od polovice negativnog prirodnog prirasta cijele Splitsko-dalmatinske županije.

Međutim, takvu brojku potrebno je promatrati i u kontekstu veličine grada, koji ima znatno više stanovnika od ostalih gradova i općina u županiji.

Županija dobiva stanovnike zahvaljujući doseljavanju

Unatoč negativnom prirodnom prirastu, Splitsko-dalmatinska županija ostvaruje pozitivan migracijski saldo.

Tijekom 2025. godine iz inozemstva se u županiju doselilo 6.257 osoba, dok su se u druge države odselile 3.122 osobe. Razlika iznosi 3.135 osoba u korist doseljavanja.

No u migracijama između hrvatskih županija slika je drukčija. Iz drugih dijelova Hrvatske u Splitsko-dalmatinsku županiju doselile su se 1.792 osobe, dok se iz naše županije u druge hrvatske županije odselilo 1.972 ljudi.

To znači da je županija u unutarnjoj međužupanijskoj migraciji izgubila 180 stanovnika.

Pozitivan ukupni migracijski saldo tako proizlazi iz doseljavanja iz inozemstva, a ne iz preseljavanja stanovništva iz drugih hrvatskih županija.

Doseljavanje iz inozemstva znatno usporilo

Dodatnu pozornost privlači podatak da je broj doseljenih iz inozemstva tijekom 2025. godine osjetno smanjen u odnosu na prethodne godine.

Godine 2023. u Splitsko-dalmatinsku županiju iz inozemstva se doselilo 8.505 osoba. Tijekom 2024. godine taj se broj smanjio na 7.966, a u 2025. na 6.257 osoba.

Riječ je o smanjenju od približno 21,5 posto u odnosu na 2024. godinu.

Istodobno je broj odseljenih u inozemstvo smanjen s 3.254 u 2024. na 3.122 u 2025. godini.

Premda županija i dalje bilježi više dolazaka nego odlazaka preko državne granice, smanjenje broja doseljenih pokazuje da se intenzitet vanjskih migracija mijenja.

riva-dir-turisti-bepo-perisic 14

Tko zapravo dolazi živjeti u Dalmaciju?

Pritom je važno razlikovati doseljavanje hrvatskih državljana od dolaska stranih državljana.

Podaci o ukupnom doseljavanju iz inozemstva ne znače automatski da se u Splitsko-dalmatinsku županiju vraća velik broj ljudi koji su se ranije iselili.

Među doseljenima mogu biti hrvatski državljani povratnici, ali i strani državljani koji dolaze zbog zaposlenja, obitelji ili drugih razloga.

Zato se na temelju ukupnog broja doseljenih ne može zaključiti koliko se iseljenih Dalmatinaca vratilo u svoj zavičaj.

Split pred važnim demografskim pitanjem

Podaci DZS-a otvaraju pitanje dugoročne demografske održivosti Splita i ostatka županije.

S jedne strane, Splitsko-dalmatinska županija ostvaruje pozitivan migracijski saldo i bilježi doseljavanje stanovništva. S druge strane, u samome Splitu broj umrlih znatno premašuje broj rođenih, a negativan prirodni prirast prisutan je i na razini cijele županije.

Takva kretanja pokazuju koliko je važno promatrati demografsku statistiku iz više perspektiva. Rast broja stanovnika zahvaljujući doseljavanju ne znači nužno da se poboljšava prirodno kretanje stanovništva.

Za Split će zato u godinama koje dolaze biti važno ne samo koliko se ljudi doseljava, nego i koliko mladih obitelji ostaje živjeti u gradu te kako se mijenja dobna struktura stanovništva.

Pratite portal Dalmacija Danas na GoogleuDodajte nas među omiljene izvore↗
Moja reakcija na članak je...
Ljubav
1
Haha
1
Nice
1
What?
1
Laž
1
Sad
3
Mad
20
Facebook Twitter Whatsapp Telegram
NAJČITANIJE VIJESTI
NAJNOVIJE VIJESTI
Učitavanje…
DD Marketing 300x250
DALMACIJA DANAS
Facebook Instagram YouTube WhatsApp X (Twitter)
  • Uvjeti korištenja
  • Pravila o privatnosti
  • Prodaja i marketing
  • Impressum
  • Kontakt
  • Cjenik
Copyright © 2017-2026 Dalmacija danas. Sva prava pridržana.

Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.