U Marmontovoj ulici u Splitu osvanula je izložba koja privlači pozornost brojnih prolaznika i turista. Informativne panoe posvećene jednoj od najvažnijih vojnih operacija u hrvatskoj povijesti zabilježila je i naša fotoreporterska ekipa. Riječ je o dvojezičnoj izložbi koju je Muzej Domovinskog rata u Splitu postavio povodom 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije "Oluja".
Petnaest panoa u samom centru Splita
Na ukupno 15 informativnih panoa predstavljene su reprezentativne fotografije nastale tijekom operacije, uz detaljna objašnjenja njezinih ključnih trenutaka, obilježja i postignuća. Izložba tako domaćim građanima, ali i brojnim stranim turistima koji svakodnevno prolaze Marmontovom ulicom, pruža priliku da se upoznaju sa značajem operacije kojom su oslobođeni veliki dijelovi okupiranog hrvatskog teritorija. Izložba je realizirana pod pokroviteljstvom Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita.
Napad krenuo iz 31 smjera
Vojno-redarstvena operacija "Oluja" pokrenuta je u zoru 4. kolovoza 1995. godine s ciljem oslobađanja okupiranih područja Republike Hrvatske u Dalmaciji, Lici, Kordunu i Banovini. Načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske, general Zvonimir Červenko, izdao je zapovijed za proboj, nakon čega je napad krenuo iz 31 smjera, duž bojišnice duge približno 670 kilometara. Hrvatske snage brzo su napredovale prema Kninu, a već 5. kolovoza na kninskoj tvrđavi zavijorila se hrvatska zastava. Do 6. kolovoza oslobođena su područja Korduna, Banovine, Plitvica i sjeverne Dalmacije. Dan poslije oslobođeno je karlovačko područje te preostali okupirani dijelovi Like i Sisačko-moslavačke županije.
Operacija je završila 8. kolovoza oslobađanjem područja od Ličke Kaldrme do željezničke postaje Una te bezuvjetnom predajom 21. korpusa Srpske vojske Krajine. "Oluja" je označila kraj paradržave Republike Srpske Krajine i povratak Knina te drugih privremeno okupiranih dijelova hrvatskog teritorija pod hrvatsku vlast. Time su stvoreni i preduvjeti za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, dovršenu 15. siječnja 1998. godine.
U operaciji sudjelovale tisuće hrvatskih branitelja
U vojno-redarstvenoj operaciji sudjelovalo je 116.900 pripadnika Hrvatske vojske, 14.500 pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova i 7.400 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane. Tijekom operacije poginulo je 196 hrvatskih branitelja, trojica su zarobljena, a 15 ih se vodi kao nestalo. Lakše ili teže ranjeno je 1.100 branitelja. Kod Srpske vojske Krajine zabilježeno je 560 poginulih pripadnika.
U spomen na pobjedu i žrtvu hrvatskih branitelja, 5. kolovoza obilježavaju se Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.