Miloš P. iz Beograda planirao je 2020. godine, poput mnogih svojih sugrađana, doći u Hrvatsku i zaposliti se kao sezonski radnik u turizmu. Zatražio je radnu dozvolu i dozvolu za privremeni boravak, ali je umjesto toga dobio izgon iz Hrvatske. Posla i boravka u Hrvatskoj koštala ga je objava na Instagramu u kojoj je promovirao velikosrpske stavove usmjerene protiv Hrvatske i njezina teritorijalnog integriteta.
Objavu zbog koje je postao nepoželjan u Hrvatskoj još je "začinio" fotografijom, piše Jutarnji.
Zahtjev za radnom dozvolom i privremenim boravkom podnio je u Policijskoj postaji Korčula. Naveo je da namjerava raditi kao pomoćni radnik u turizmu, kao pomoćni konobar i bio uvjeren kako je pred njim puka formalnost koju naprosto treba obaviti prije nego što potpiše ugovor s poslodavcem i počne raditi. Nije razmišljao o tome da se po Zakonu o strancima svaki zahtjev mora obraditi i da se o svakom pojedinačnom slučaju treba očitovati Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA).
Tako je bilo i u predmetu Miloša P. U njegovu je slučaju tajna služba vrlo brzo završila svoj posao jer je pregledom njegovih profila i objava na društvenim mrežama uočila nacionalističku objavu usmjerenu protiv Hrvatske. To je bilo dovoljno da se zaključi kako je Miloš P. sigurnosna prijetnja i preporuči da se njegov zahtjev za boravkom i radom kod nas odbije.
Miloš P. se, međutim, nije pomirio s takvom odlukom pa je podnio žalbu na rješenje PU dubrovačko-neretvanske, a nakon što je i ona odbijena, pokrenuo je upravni postupak. Na svim je instancama izgubio pa se na kraju obratio Ustavnom sudu, ali je i tu utvrđeno kako su sva tijela postupala po zakonu, da su svi postupci provedeni pravilno te da mu izgonom iz Hrvatske i uskratom dozvola za privremeni boravak i rad nisu povrijeđena ustavna prava.
– Kako je razvidno iz obrazloženja prvostupanjskog i drugostupanjskog rješenja, koja prileže spisu predmeta Upravnog suda u Splitu, u podnositeljevu je slučaju utvrđeno da javno (putem društvenih mreža – konkretno objavom fotografije i komentara na Instagramu) istupa i prijeti nasiljem s velikosrpskih polazišta protiv teritorijalnog integriteta i ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske, što može prouzročiti reakcije u smislu narušavanja međunacionalnih odnosa i rezultirati nasiljem ili narušavanjem javnog reda i mira – citira se u ustavnosudskoj odluci, pravorijek iz upravnog postupka u kojem se navodi i kako je Miloš P. 24. siječnja 2020. godine po pozivu pristupio u nadležnu policijsku postaju radi davanja izjave o svim relevantnim okolnostima, te je tu izjavu i dao, uključujući i u odnosu na spomenutu fotografiju i komentar.
Već je prvostupanjski upravni sud, na temelju izvršenog uvida u klasificirane podatke Sigurnosno-obavještajne agencije, ocijenio u svojoj presudi od 12. srpnja 2021. godine da su odbijenice za boravak i radnu dozvolu, kao i izgon iz Hrvatske, doneseni na temelju pravilno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu mjerodavnog postupovnog i materijalnog prava.
U ustavnoj tužbi Miloš P. naveo je kako je Visoki upravni sud izvršio uvid u klasificirane podatke SOA-e u kojima su izneseni razlozi za njegov izgon, ali takav uvid nije bio omogućen i Milošu P.
Rok sedam dana
Zbog toga, tvrdio je u ustavnoj tužbi, nijednu od odluka (kako upravnih tijela, tako ni sudova) nije bilo moguće ispitati, jer ne sadrže razloge zbog kojih mu se naložilo da je obvezan napustiti Hrvatsku u roku od sedam dana ili će se prisilno udaljiti.
Miloš P. se pozivao i na presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Leander protiv Švedske od 26. ožujka 1987. godine, kojom je zaključeno da onemogućavanje osobi nad kojom je provedena sigurnosna provjera da bude upoznata s rezultatima provjere predstavlja zadiranje u pravo na poštivanje privatnog života.
U svojoj odluci kojom odbija ustavnu tužbu Ustavni sud navodi da je Miloš P. tijekom prvostupanjskog upravnog postupka, u žalbi protiv prvostupanjskog rješenja, kao i pred upravnim sudovima prigovarao razlozima za izgon iz Hrvatske, negirao ih i ograđivao se od izravne povezanosti sa spornom objavom na Instagramu.
– Nedvojbeno je, dakle, da je s razlozima za ocjenu o postojanju sigurnosne zapreke podnositelj bio upoznat i da mu je omogućeno da se o njima izjasni – zaključio je Ustavni sud.