Iako srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova svojim građanima preporučuje putovanje u Hrvatsku samo uz dodatne mjere opreza, broj državljana Srbije koji dolaze na rad i odmor u Hrvatsku neprestano raste. Službena preporuka ublažena je nakon što je proljetos Hrvatska, kao jedina članica EU, bila svrstana u "narančastu" skupinu zemalja visokog rizika, u koje se putuje samo u krajnjoj nuždi, piše Miroslav Filipović za N1.
Nakon promjene klasifikacije, Hrvatska je sada u "žutoj" skupini, ali i dalje je jedina država članica Europske unije koju Srbija ne smatra potpuno sigurnom za svoje građane. U najrizičnijoj, crvenoj skupini, nalaze se zemlje poput Irana, Libanona i Ukrajine, dok su sigurne zemlje u zelenoj skupini.
Brojke demantiraju službene preporuke
Bez obzira na službena upozorenja, podaci pokazuju drugačiju sliku. Prema evidenciji Hrvatske turističke zajednice, od siječnja do lipnja Hrvatsku je posjetilo 123.328 turista iz Srbije, koji su ostvarili 578 tisuća noćenja i time bili jedanaesti po brojnosti.
Istovremeno, prema podacima MUP-a, krajem srpnja u Hrvatskoj je radilo 17.876 državljana Srbije. Ukupno je u prvoj polovici godine na odmor i privremeni rad u Hrvatsku došlo gotovo 140 tisuća građana Srbije.
Po broju izdanih dozvola za boravak i rad, državljani Srbije su drugi najbrojniji, odmah iza radnika iz Bosne i Hercegovine. U Hrvatskoj trenutno radi oko dvije tisuće manje radnika iz BiH nego iz Srbije, dok je Filipinaca, koji su na trećem mjestu, također oko dvije tisuće manje od radnika iz Srbije.
Višestruki porast u zadnjem desetljeću
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju izniman rast broja radnika iz Srbije u posljednjih deset godina. U Hrvatskoj je 2016. godine s radnom dozvolom bilo 379 državljana Srbije. Već sljedeće godine njihov se broj udvostručio na 767.
Podaci za razdoblje od 2018. do 2020. nisu javno dostupni, ali 2021. godine u Hrvatskoj je radilo 13.579 građana Srbije, što je čak 35 puta više nego 2016. godine. Rast se nastavio i u idućim godinama. U 2022. godini izdano je 19.127 dozvola, a 2023. godine 24.028. Vrhunac je dosegnut 2024. godine s 27.988 radnika iz Srbije.
Prošle godine zabilježen je blagi pad na 24.278, čime su se brojke vratile na razinu iz 2023. godine. Unatoč tome, u posljednjih pet godina broj državljana Srbije na radu u Hrvatskoj porastao je za 78 posto. Priljev je najviše vezan uz turističku sezonu, što pokazuje i podatak da se broj izdanih dozvola ove godine od ožujka do srpnja utrostručio.
Promjena u strukturi stranih radnika
Do 2023. godine najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj bili su državljani Bosne i Hercegovine, kada ih je bilo 38.236. Od tada im se po broju približavaju radnici iz Nepala. Prošle godine u Hrvatskoj je radilo 32.355 državljana BiH, a Nepalaca samo 517 manje.
Usporedbe radi, 2016. godine u Hrvatskoj je radilo samo sedam Nepalaca i deset Filipinaca. Deset godina kasnije, broj Nepalaca s radnom dozvolom porastao je na 31.708, a Filipinaca na 17.629.