Radničko vijeće nezadovoljno je situacijom u Hrvatskom narodnom kazalištu Split, odnosnom nadležnih prema kazalištu i kulturi te organizacijskom nadolazećeg Splitkog ljeta.

“Nedostaje li Splitskom ljetu i HNK Split vitamina ili smo predozirani političkim ćorcima” – pita se Vjeko Santrić, predsjednik Radničkog vijeća HNK Split, tvrdeći da su HNK i Splitsko ljeto taoci opasne političke samovolje.

Radničko je vijeće 5. srpnja održalo sjednicu, a predsjednik Vjeko Santrić obratio se javnosti podužim priopćenjeg kojega u nastavku možete pročitati u cijelosti:

“Kao što je cjelokupnoj javnosti poznato, program 64. Splitskog ljeta medijski je predstavljen tek tjedan dana prije njegova početka, a samo dva tjedna prije otvaranja Festivala mogli smo čitati novinska upozorenja kako će teatar pun dugova, odraditi još jedno Splitsko ljeto u zadnji čas, slabo pri tome vodeći računa da drugu polovicu teatra čini publika! (Sl. Dalmacija, 30. 06. 2018.)

Zato ovdje progovaramo u ime prečesto prešućivane “treće polovice“ teatra, a to su oni bez kojih ne bi bilo ni kazalištâ ni festivalâ. Pune dvije godine Radničko vijeće HNK Split suzdržava se od bilo kakvih javnih istupa, dajući vlastitom kazalištu šansu da prebrodi kronične i akutne, kako financijske tako i upravljačko-kadrovske dubioze, no kako je sve očiglednije da naše drago kazalište od “mamuzanja odozgo“ sve teže posrće, nužno je spriječiti da od tog mamuzanja i posve ne poklekne.

Naime, političko-upravljačka samovolja i nebriga za HNK Split uzrokuju i kazalištu i njegovoj publici kao i cijelom gradu Splitu i Republici Hrvatskoj preozbiljne i teško otklonjive štete, i to kako u pogledu narednih kazališnih sezona tako i u pogledu festivala Splitsko ljeto. Budući da će, kao i uvijek, za to naknadno biti okrivljavani i ceh plaćati njegovi zaposlenici, ovdje smo prisiljeni pokazati kako i zbog čijeg lošeg rada dolazi do takvih šteta. Vrijeme uoči početka Splitskog ljeta vidimo nažalost najprimjerenijim trenutkom da se o tim štetama progovori, jer je očigledno da smo jedino tada političko-upravljačkim, pa i dijelu s njima povezanih medijskih struktura, “važni“ barem toliko da ovdje iznesene teme uopće privire u javnost. Jer, upravo onda kada se spomenute “elite“ vole pokazivati i značajnina i zaslužnima, vrijedi podsjetiti o kakvim je zapravo zaslugama riječ.

Ne bude li narednih dana na točke koje slijede argumentiranih odgovora, naša je poruka:

Ako ne želite ili ne znate zakonito i odgovorno upravljati – odstupite!

Grad Split: s onu stranu zakonitog i odgovornog postupanja

1. Gradonačelnik i Gradsko vijeće Splita zaslužni su što HNK Split od kraja rujna 2017. kada je raspisan natječaj za imenovanje Intendanta HNK Split pa do početka srpnja 2018. kada ovo pišemo, još uvijek nije dobio ni Intendanta ni ravnatelja Splitskog ljeta, jer je jedini kandidat bezrazložno odbijen na Gradskom vijeću, novi natječaj nije nikad raspisan, a također nikad nije imenovan ni vršitelj dužnosti Intendanta, čime se nezaustavljivo približavamo ulasku u kazališnu sezonu bez rukovodstva i bez kazališnih programa.

2. Gradonačelnik i Gradsko vijeće Splita zaslužni su što se o “strategiji sanacije postojećeg duga HNK Split“, a riječ je o iznosu od oko 4,5 milijuna na kraju 2017. godine, “raspravljalo“ samo onda kad se ishitreno odbilo kandidata za Intendanta HNK Split koji je jedini i iznio strategiju sanacije. Nakon toga, Gradsko vijeće Grada Splita sanaciju postojećeg duga HNK Split više nikad nije imalo na dnevnom redu svojih sjednica, a nije ni planirana.

3. Grad Split zaslužan je što od kraja kolovoza 2017. – kada su mediji izvijestili da se urušio dio stropa u Foyeru HNK Split – nikakvi radovi na sanaciji još nisu započeti, i to unatoč činjenici što ih je na to upozorilo Kazališno vijeće još 26. siječnja 2018., a posljednja aktivnost koju na tu temu možemo zabilježiti jest gradski “poziv za dostavu ponuda“ od 15. lipnja 2018. za Pripremne i tesarske radove na postavljanju skele za sanaciju foyer-a HNK Split s predviđenim iznosom od 200 tisuća kuna!

Uz takav tempo sanacije kazalištu je zagarantirana barem još poneka sezona neupotrebljivosti Foyera, što blokira kompletnu komornu koncertnu produkciju kao i marketinške prihode od tog prostora.

4. Zasluge Grada Splita u nebrizi za unutrašnje i vanjsko stanje zgrade HNK Split nisu samo višegodišnje, one su višedesetljetne. To u unutrašnjosti kazališta vrijedi kako za samo scenu i scensku tehniku koja zbog dotrajalosti postaje opasna za rad, tako i za stanje u kojemu se nalazi gledalište, a u boljem stanju nisu ni fasada, ni pročelje, ni “izlozi“ HNK Split.

Ipak, sve to višestruko je nadmašeno stanjem kazališnih radionica, tj. bloketara koje se, među posljednjima u gradu, nalaze pod zabranjenim azbestnim krovovima. I kao da ni to nije dovoljno Grad Split posljednjih je godina učinio sve što je u njegovoj moći da stalno novom ugostiteljskom kramarijom između radionica i pozornice ne samo oteža pristup kazališne scenografije, nego i gotovo potpuno onemogući pristup većim vozilima kod gostovanja zahtjevnijih predstava drugih kazališta ili kod izlaska takvih vozila na brojne vanjske pozornice Splitskog ljeta.

Rukovodstvo HNK Split i Splitskog ljeta: upravljačka bezličnost i bezvoljnost

5. Za izneseno pod 2, 3. i 4. vidimo i suodgovornost Uprave kazališta, jer svojim mlakim i popustljivim odnosom prema Gradu Splitu i njegovim nadležnim službama doprinosi daljnjem neraščišćavanju i nerješavanju kako naslijeđenih financijskih problema, kako problema trenutne sanacije Foyera, tako i kroničnim problemima odgađanja obnove i održavanja sve starije i sve dotrajalije kazališne infrastrukture.

6. I dok odnos Uprave kazališta prema gradu Splitu sve više poprima obilježja nezamjeranja pa i kalkulantstva, istodobno se odnos prema vlastitim zaposlenicima pogoršava do razine ozbiljne indiferencije i indolencije. Štoviše, zbog učestalih sigurnosnih, tehničkih i organizacijskih problema u pripremi i izvedbi pojedinih predstava, Radničko vijeće nedavno je od Uprave HNK Split tražilo “očitovanje o mjerama koje kani poduzeti da se uspostavi način rada koji zaposlenike neće dovoditi u pogibelj ili izlagati bilo kakvoj vrsti profesionalne i životne ugroze“, ali je uprava HNK Split i taj zahtjev za sada posve ignorirala!

Kazališno vijeće HNK Split: licemjerno kupovanje vremena za poznatog naručitelja

7. Novooformljeno Kazališno vijeće HNK Split koje je djelovati počelo na samom kraju 2017. zaslužno je što je 26. 01. 2018. na svojoj drugoj sjednici Gradsko vijeće Grada Splita podsjetilo “kako je potrebno što prije donijeti odluku vezano uz postupak imenovanja intendanta Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu“, no kad je Gradsko vijeće krajem siječnja donijelo negativnu odluku i istog časa počela teći obaveza Kazališnog vijeća da prema Zakonu o kazalištima i Statutu HNK Split ponovi natječaj, Kazališno vijeće novi natječaj ne raspisuje već punih pet mjeseci i tako postaje jednim od najzaslužnijih aktera što HNK Split niti tri mjeseca pred završetak mandata sadašnjeg Intendanta još uvijek nema niti započet natječaj za izbor novoga!

8. Istina, Kazališno vijeće HNK Split na svojoj trećoj sjednici od 28. veljače 2018. najavilo je kako “Vijeće mora organizirati sastanak sa osnivačem po pitanju sanacije duga HNK Split te po pitanju izbora novog intendanta tj. raspisivanja natječaja“, no kako zapisnik četvrte sjednice Vijeća održane početkom travnja još uvijek nije dostupan (!), a Vijeće se u međuvremenu protivno vlastitom pravilniku o radu nije sastalo dulje od tri mjeseca, to možemo samo nagađati što su se to Osnivač i Vijeće dogovorili “po gornjim pitanjima“?!.

Festivalsko vijeće Splitskog ljeta: višesmjerna nepoznanica sa 7 do 9 članova

9. Što je to Festivalsko vijeće Splitskog ljeta te kad i kako ono radi možemo samo nagađati, pa je zato teško procijeniti za što je ono uopće zaslužno. Naime, o radu tog Vijeća ne postoje nikakvi službeni dokumenti ili zapisnici, a posljednji medijski trag njihova postojanja potječe od 21. ožujka 2017. kad je, kako stoji na internet stranici HNK Split, prihvaćen program 63. Splitskog ljeta.

Godinu ranije, to smo saznali još kasnije, jer je program 62. Splitskog ljeta od strane festivalskog vijeća bio prihvaćen tek 18. svibnja 2016., a kako ove godine nije bilo nikakvih medijskih tragova o prihvaćanju programa 64. Splitskog ljeta, nije samo pitanje je li program uopće prihvaćen, nego također postoji li uopće Festivalsko vijeće Splitskog ljeta?! A ako postoji, tko su mu članovi i koliko ih je, te imaju li ikakav pravilnik o svom radu ili je to njima posve nepotrebno?

Ministarstvo kulture RH: slatkaste izjave umjesto ozbiljnog rada i odgovornosti

10. Tko čini Festivalsko vijeće Splitskog ljeta još je teže pitanje, premda je ministrica kulture najzaslužnija osoba što se još od ožujka 2017. govori kako je “Splitsko ljeto festival od nacionalne važnosti kojemu će izmjenom pravilnika biti potvrđen njegov status“.  Problem je, naravno, u tome što Ministarstvo kulture ni nakon više od godinu dana od te izjave Pravilnik Splitskog ljeta još uvijek nije promijenilo; zatim u tome što su ga na to obećanje ili obavezu u ožujku ove godine morali podsjećati Kazališno vijeće i Grad Split; zatim u tome što su se kroz cijeli travanj i svibanj ministarske, gradske i kazališne službe s pravilnikom zaigrale do te mjere da istina jesu predvidjele da Intendant HNK Split bude i ravnatelj Splitskog ljeta, ali im uopće nije palo na pamet da je HNK Split organizator tog istog Splitskog ljeta, premda to stoji i u posljednjem gradskom i u prethodnom državnom Pravilniku Splitskog ljeta, a i u Statutu samog HNK Split.

11. Osobito “revnim i zaslužnim“ Ministarstvo kulture pokazalo se i u lamentiranju nad Zakonom o kazalištima, a još “agilnijim“ kada su u pitanju najave kako će se pristupiti reviziji Zakona o kazalištima zbog njegove nedovoljne preciznosti.

Sve su to izjave ministrice za kulturu iz 2017. godine, ali ništa od njenih obećanja u 2018. nije se niti započelo realizirati. No, kako u međuvremenu ministrica kulture i dalje neumorno najavljuje reviziju kazališnog zakona, a politička samovolja kod izbora kazališnih intendanata i ravnatelja nezaustavljiva je kao i do sada, zanimljivo je primijetiti kako ministrica distribuira odgovornost za takvo stanje. Citiramo:

U nekim kazalištima nikako da se izaberu ravnatelji, uvjerenje kako bez političke podrške nema izbora dovelo je do negativne kadrovske selekcije.

– Slažem se, bojim se da imamo krizu upravljanja – ne na razini nacionalnih institucija, ali uočavamo velike probleme na lokalnoj razini. Nije dobro kad se u tijela upravljanja imenuju ljudi mimo kriterija zakona ili kad su ravnateljska mjesta uvjetovana političkom bliskošću. Mi ćemo u reviziji zakona još preciznije definirati kriterije, ali ni najbolji zakon ne može postići cilj, ako nedostaje političke kulture. Tamo gdje mi imenujemo ljude trudimo se izabrati najstručnije. Građani i javnost moraju na kršenje tih kriterija stalno upozoravati, kao što i nas na svašta upozoravaju.

Premda je i od ove ministričine izjave prošlo već nekoliko mjeseci, ona toliko dobro sažimlje teme koje smo ovdje hrpimice otvorili da zahvaljujemo ministrici na pružanju prigode da komentarom te izjave zaokružimo ovo pismo:

– Poštovana Ministrice, mi iz splitskog radničkog vijeća uopće se ne bojimo nego smo posve sigurni da imamo krizu upravljanja, a još smo sigurniji da se ne zna na kojoj je razini ta kriza veća i gora: lokalnoj ili nacionalnoj!

– Ministrice, ne da “nije dobro“ kad se u tijela upravljanja imenuju ljudi mimo kriterija zakona, nego je to, Ministrice, protuzakonito!

– Ministrice, kad ćete to vi “u reviziji zakona još preciznije definirati kriterije“? Najavljujete tu reviziju već 15 mjeseci, kao i Pravilnik Splitskog ljeta, a na stranici Ministarstva kulture možemo samo čitati kako se savjetovanje o Zakonu planira za IV tromjesečje 2018…

– Ministrice, slažemo se da “ni najbolji zakon ne može postići cilj, ako nedostaje političke kulture“, ali zakoni se ni ne smiju oslanjati na političku kulturu, nego na sankcije ako se postupa protuzakonito. A k tome, što je s političkom kulturom koja 15 mjeseci najavljuje reviziju zakona kojega nema ni na vidiku?

– Konačno, poštovana Ministrice, zahvaljujemo se što pozivate građane i javnost da upozoravaju na kršenje zakonskih kriterija, pa se nadamo da je to dopušteno i radničkim vijećima, no svejedno bi nas za kraj zanimalo, kako to da Ministarstvo kulture u farsi s posljednjim splitskim natječajem za imenovanje Inetndanata HNK Split nije našlo nikakvog kršenja zakonskih kriterija? Ili ih možda nikad nije ni tražilo? Ili bi možda, da ih je i tražilo i našlo, zaključilo da tu ništa ne može učiniti? Na primjer zato jer nije nadležno? Ili, još bolje, zato jer zakon nije dovoljno precizan?” – stoji u prioćenju Radničkog vijeća splitskog HNK.

 



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime