Povjesničar dr. sc. Marijan Čipčić, autor brojnih izložbenih i publicističkih projekata, nekadašnji kustos Muzeja grada Splita i predsjednik Društva prijatelja kulturne baštine Splita, autor je izložbe i kataloga Splitski gradonačelnici (1882.–1918.): život i uspomene. Hrvatsko muzejsko društvo dodijelilo je 2020. godine ovom katalogu nagradu za najbolji izdavački projekt. Muzej grada Splita time je prvi put osvojio ovu prestižnu strukovnu nagradu, svojevrsni „muzejski Oscar“. U ovom serijalu donosimo biografije splitskih gradonačelnika koji su svojim djelovanjem trajno zadužili grad, popraćene ilustracijama predmeta predstavljenih na izložbi i stručno obrađenih u katalogu.
Od Supetra do vrha splitske politike
Gajo Filomen Bulat Splitom je upravljao od 1885. do 1893. godine. Rodio se 4. siječnja 1836. u Supetru na Braču. Nakon završene gimnazije u Zadru studirao je pravo u Grazu i Padovi, gdje je stekao doktorat. Susret s istaknutim narodnjakom Mihom Klaićem potaknuo je njegovo političko djelovanje i priključivanje Narodnoj stranci.
U Splitu se Bulat pridružio narodnjačkom krugu Koste Vojnovića, Vida Morpurga i suradnika, koji je radio na buđenju nacionalne svijesti. Splitski narodnjaci osnovali su 1871. godine Prvu pučku dalmatinsku banku kako bi građanima i seljacima omogućili povoljnije kredite. Gajo Bulat bio je prvi predsjednik banke, a tu je dužnost obnašao sve do smrti. Banka je odigrala važnu ulogu u pridobivanju splitskog stanovništva za Narodnu stranku.
Borba za uporabu hrvatskog jezika
Godine 1874. Bulat je preuzeo vodstvo Narodne stranke, a kao zastupnik u Dalmatinskom saboru i Carevinskom vijeću u Beču zalagao se za uporabu hrvatskog jezika. Na njegovu je inicijativu zakonski omogućena uporaba jezika zemlje u građanskim sudskim postupcima.
Godine 1884. pokrenuo je list Narod, koji je izlazio do 1894. godine, kada je promijenio naziv u Jedinstvo. Nakon ostavke načelnika Duje Rendića-Miočevića, Bulat je 10. srpnja 1885. godine izabran za novog splitskog načelnika. Njegova općinska uprava zaslužna je, među ostalim, za obnovu Općinskog doma. Na općinskim izborima u listopadu 1892. godine ponovno je izabran za načelnika.
Split dobio novo Općinsko kazalište
Za vrijeme njegova mandata Split je dobio novo Općinsko kazalište, nakon što je Bajamontijev teatar izgorio 1881. godine. Na inicijativu Gaje Bulata i njegove općinske uprave odlučeno je da se nova kazališna zgrada podigne na predjelu Dobri, prema projektu arhitekata Emila Vecchiettija i Ante Bezića. Gradnja je najvećim dijelom financirana prodajom kazališnih loža, čime je smanjen financijski teret za Općinu. Bulat je i osobno sudjelovao u projektu kao jedan od vlasnika kazališnih loža. U znak priznanja za njegove zasluge u HNK-u Split izložena je njegova bista, rad kipara Ivana Rendića. Od 2021. godine na trgu ispred kazališta nalazi se i njegov spomenik autora Đanija Martinića.
Od Dalmatinskog sabora do posljednjih godina
Uz načelničku dužnost Bulat je bio zastupnik u Dalmatinskom saboru, kojemu je od 1896. godine do smrti bio predsjednik, te zastupnik u Carevinskom vijeću. Vodio je odvjetničku pisarnicu i djelovao u upravama brojnih tvrtki i društava. Brojne obveze ostavile su posljedice na njegovo zdravlje pa se 1893. godine odrekao načelničke dužnosti.
Gajo Filomen Bulat umro je 9. lipnja 1900. godine od upale pluća. Pokopan je uz velike počasti na splitskom groblju Sustipan. Od svih narodnjačkih načelnika najdulje je bio na čelu Splita. Kao jedan od najutjecajnijih prvaka Narodne stranke i dugogodišnji splitski načelnik sudjelovao je u realizaciji brojnih komunalnih i kulturnih projekata koji su obilježili razvoj grada potkraj 19. stoljeća. Ostao je upamćen kao jedan od najznačajnijih splitskih gradonačelnika tog razdoblja.
Od Bulata do Trumbića: Gradonačelnici bez kojih bi povijest Splita izgledala potpuno drukčije