Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić predstavio je u Bruxellesu hrvatski pristup demografskoj obnovi, sudjelujući na predstavljanju Trećeg izvješća Europske komisije o demografiji, jednom od najvažnijih europskih događanja posvećenih demografskim promjenama i budućnosti europskih društava.
Ministar Šipić u Bruxellesu boravi sa državnim tajnicima Željkom Josić i Mladenom Baraćem, a na poziv Europske komisije i povjerenice Dubravke Šuice uvodno se obratio predstavnicima država članica i europskih institucija.
Europa se suočava sa starenjem stanovništva i manjkom radne snage
U svom obraćanju Šipić je govorio o izazovima smanjenja i starenja stanovništva, niskim stopama nataliteta, depopulaciji pojedinih područja, manjku radne snage te dugoročnoj održivosti mirovinskih, zdravstvenih i socijalnih sustava.
Predstavljanje izvješća bilo je prilika za razmjenu iskustava i oblikovanje zajedničkih europskih odgovora na demografske izazove, s posebnim naglaskom na potporu obiteljima i roditeljstvu, stvaranje uvjeta za ostanak i povratak mladih, ravnomjeran regionalni razvoj te očuvanje gospodarske konkurentnosti i društvene otpornosti Europske unije.
Šipić je zahvalio Zajedničkom istraživačkom centru na izradi izvješća te Dubravki Šuici na kontinuiranom zalaganju da demografska pitanja ostanu visoko na europskom političkom dnevnom redu.
Istaknuo je kako izvješće potvrđuje ono što Hrvatska snažno zagovara – da je demografija pitanje opstanka, sigurnosti i budućnosti svake države jer izravno utječe na gospodarski razvoj, održivost javnih sustava, vitalnost lokalnih zajednica i kvalitetu života obitelji.
U Europskoj uniji rođeno svega 3,55 milijuna djece
Govoreći o podacima iz izvješća, ministar je upozorio da je u Europskoj uniji tijekom 2024. godine rođeno svega 3,55 milijuna djece, uz stopu fertiliteta od 1,34 djeteta po ženi.
Između 2025. i 2050. godine očekuje se prosječni godišnji gubitak od 1,2 milijuna radno sposobnih stanovnika.
Posebno je naglasio važnost ulaganja u ruralna i demografski oslabljena područja, poručivši da Europa ne može biti snažna ako se njezini krajevi prazne i ostaju bez jednakih razvojnih prilika.
Šipić predstavio pozitivne pokazatelje iz Hrvatske
Ministar je predstavio i prve pozitivne demografske pokazatelje u Hrvatskoj. Prema podacima koje je iznio, tijekom 2025. godine rođeno je više od 500 djece više nego godinu ranije, dok je u prvih pet mjeseci 2026. godine zabilježeno 653 novorođene djece više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Naglasio je kako ti rezultati pokazuju da su promjene moguće, ali i potvrđuju da nijedna pojedinačna mjera nije dovoljna.
"Potreban nam je cjelovit i dugoročan pristup koji povezuje potporu obiteljima, dostupno stanovanje, vrtiće i škole, kvalitetna radna mjesta, zdravstvenu i dugotrajnu skrb, uspješnu integraciju, povratak iseljenika i ravnomjeran razvoj svih naših krajeva", poručio je Šipić.
Demografija mora imati svoje mjesto u europskom proračunu
Ministar je pozdravio mjere Europske komisije, među kojima su Paket instrumenata za demografiju, Dugoročna vizija za ruralna područja, Europski plan za priuštivo stanovanje, Strategija međugeneracijske pravednosti te Strategija Europske unije za borbu protiv siromaštva i jačanje Europskog jamstva za djecu.
Istaknuo je kako demografija u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru mora imati jasno mjesto i odgovarajuću financijsku potporu.
"Demografska politika ne mjeri se brojem donesenih dokumenata, nego dostupnošću stana, vrtića, škole, radnog mjesta i javnih usluga u zajednici u kojoj ljudi žele ostati živjeti", rekao je ministar.
Proračun Ministarstva povećan na 822 milijuna eura
Govoreći o hrvatskim mjerama, Šipić je podsjetio da je osnovano Ministarstvo demografije i useljeništva, da je uspostavljena koordinacija na razini Vlade te da je u pripremi Zakon o demografskoj obnovi.
Prema riječima ministra, proračun Ministarstva u 2026. godini povećan je na 822 milijuna eura, dok su roditeljske potpore dosegnule gotovo 967 milijuna eura.
Za doplatak za djecu osigurano je 269 milijuna eura, a maksimalna naknada za roditeljski dopust povećana je s 995 na gotovo 3000 eura. Time je, prema predstavljenim podacima, puna plaća osigurana za približno 97 posto rodilja.
Udvostručena je i jednokratna potpora za novorođeno dijete, produžen je plaćeni očinski dopust, a više od 40 milijuna eura uloženo je u dječje vrtiće i igrališta. Dodatnih 30 milijuna eura namijenjeno je razvoju poduzetništva i zadržavanju stanovništva u manje razvijenim područjima.
"Svako dijete mora imati jednake prilike"
Šipić je zaključio kako je cilj hrvatske demografske politike omogućiti svakom djetetu jednake prilike, neovisno o tome odrasta li u velikom gradu, na otoku ili u ruralnoj sredini.
Cilj je, dodao je, stvarati zajednice u kojima će mladi graditi svoju budućnost, obitelji imati sigurnost potrebnu za podizanje djece, a hrvatski iseljenici razlog za povratak.
Tijekom boravka u Bruxellesu ministar je održao i bilateralni sastanak s povjerenicom Europske komisije Dubravkom Šuicom. Razgovarali su o budućim zajedničkim inicijativama u području demografskih politika i jačanju europske suradnje u suočavanju s demografskim promjenama.
Šuica: "Nijedna država ne može sama odgovoriti na izazove"
Dubravka Šuica poručila je da demografske promjene ostaju jedan od ključnih strateških izazova Europske unije te da će demografija i dalje biti među prioritetima europskih politika.
Naglasila je kako nijedna država članica ne može sama odgovoriti na te izazove te da su zajedničko djelovanje i provođenje dugoročnih politika preduvjet uspjeha. "Demografija nije pitanje jednog mandata ni jedne politike – ona je temelj opstanka europskih naroda i najvažnije ulaganje koje danas činimo za generacije koje dolaze", zaključila je Šuica.