Puno toga se dogodilo vezano uz koncesije na pomorskom dobru posljednje dvije godine. Pravi “potres” u javnosti izazvao je slučaj koncesije nad Zlatnim ratom u Bolu na Braču, a nakon toga nastale su velike promjene u smjeru bolje definiranosti i transparentnosti dodjela i nadzora nad koncesijama.

Prvo je krajem lipnja prošle godine izglasan novi Zakon o koncesijama, a svega mjesec dana nakon Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije izglasala je Pravilnik o koncesijama koji je čak i civilni sektor ocijenio naprednim i transparentnim.

Bez obzira na vidne pomake na bolje, na terenu se i dalje javljaju problemi i nedoumice kada su u pitanju koncesije i koncesijska odobrenja i osobito kada se događaju preklapanja nadležnosti ili zakonska nedefiniranost. Upravo je zato, na inicijativu Splitsko-dalmatinske županije, u Splitu je održan radni sastanak pročelnika UO za turizam i pomorstvo Stipe Čogelje, pomoćnika ministra Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Siniše Orlića, s 32 gradonačelnika gradova i načelnika općina SDŽ koji gospodare pomorskim dobrom.

Ivana Marković, gradonačelnica Supetra, požalila se da se ponekad uopće ne zna tko je nadležan za što.

– Ne zna se je li nadležna Lučka kapetanija, Ministarstvo pomorstva, svatko prebacuje odgovornost na nekog drugoga, a nama na lokalnoj samoupravi ostaje realan problem. Naravno da građani nisu svjesni tih odgovornosti, uvijek je lokalna samouprava ta koja je odgovorna. Ono što me u novom pravilniku najviše veseli su povećane nadležnosti komunalnog redara. Na taj način osoba iz lokalne samouprave direktno može raditi inspekcijski nadzor i tako surađivati sa Županijom – kazala je gradonačelnica.

Ivo Tomasović, gradonačelnik Omiša, pozdravio je današnji sastanak.

– Sva mjesta imaju problema s koncesijskim odobrenjima. Pokazalo se dobrom praksom imati sastanka župana sa svim načelnicima i gradonačelnicima. Danas smo imali koordinaciju upravo na temu koncesija da vidimo kako postojeće probleme rješavati. Kao što ste već rekli, jedna koncesija je u postupku oduzimanja, to će biti na dnevnom redu na sljedećoj Županijskoj skupštini. Reda mora biti, reda se moramo svi držati.

Čogelja: Cilje je poduprijeti poduzetništvo i zaštiti interes javnosti

Županijski pročelnik Stipe Čogelja naglasio je da je strateški cilj Splitsko-dalmatinske županije je veća kontrola i transparentnost po pitanju koncesija.

– Župan je jednom prigodom rekao da ćemo istjerati na čistac sve što se tiče pomorskog dobra. Ovim putem molim za razumijevanja jer se radi o procesu koji zna potrajati kako bi sve sveli u zakonske rokove i okvire. Činjenica je da idemo u smjeru ispunjenja županove najave i u tom smjeru ćemo nastaviti do kraja. Da ne bi ispalo da je Županija ta koja nešto lomi preko koljena, i kroz ovakve koordinacije želimo postići da cijeli sustav zajednički radi u istim cilju, na zadovoljstvo svih građana.

Kod koncesije nažalost postoji više ingerencija i više nadzora koji vrše inspekcije na pomorskom dobru. Danas su oni svi tu, tako da će svoje ovlasti objasniti jedincima lokalnih samouprava. Komunalni redari također imaju ovlasti koje, nažalost, ne primjenjuju, odnosno zbog sudske prakse koja nije bila dovoljno jasna smatrali su da ne mogu primjenjivati svoje ovlasti, ali to mogu napraviti na temelju Zakona o građevinskoj inspekciji. Dosta toga će se danas pojasniti, nastavit ćemo s ovim radionicama. Daljnji je cilj u 2019. napraviti edukaciju za građane kako bi prijave za devastacije na pomorskom dobru išle u pravom smjeru. Najviše se vremena gubi zbog nerazumijevanja sustava i kolanja na krive e-mail adrese. Za iduću godinu nastojat ćemo da i Jedinice lokalne samouprave donesu pravilnike kao što je donijela Županijska skupština. Mora se znati red na pomorskom dobru, koja su prava i obveze nositelja koncesijskih odobrenja i da građani o tome budu upoznati. Mislim da samo na takav način možemo poduprijeti poduzetništvo i zaštiti interes javnosti.

Vela: Tko god da je nadležan, mora djelovati brzo

Nino Vela, dogradonačelnik Splita, izrazio je želju da Grad Split na cijelom svom obalnom području upravlja na jasniji način nego što je to bio slučaj dosad.

– U tom smjeru smo uputili pitanja prema državi kao bi se interesi i planovi Grada Splita, posebno obalnog područja, što bolje realizirali u skladu s našim traženjima. Grad Split je na poluotoku i velikim dijelom je priobalni grad, a s jako malo toga mi izravno upravljamo nego posredno, preko koncesija. Samo po sebi to ne bi trebao biti problem ako postoji usklađenost zakona i djelovanja gradova, županije i države što nastojimo postići vlastitim djelovanjem, ali i zakonskim rješenjima.

Vela je naglasio da nije problem što za dijelove splitske obale nije ista nadležnost, nego što zakoni nisu jasno definirani i kada postoje različita tumačenja.

– Onda to postaje ničije, a kada je ničije onda se ne radi ništa! Na tako vrijednim resursima kao što je obalna crta ostalo je nedefinirano područje. Primjerice, Žnjan je godinama bio nedefinirano područje baš zbog nedjelovanja. Split je odlučan djelovati na svom području, a to ćemo postići kroz djelovanje grada ili zakonska rješenja sa Županijom ili državom. Apsurdno je da je od cijelog obalnog pojasa svega 400 metara Zapadne obale u nadležnosti Grada Splita. To želimo uskladiti.

Tko god da je nadležan, mora djelovati brzo, a ne sa zadrškom da se stvara nered u prostoru na vrijednim resursima – zaključio je dogradonačelnik.

Župan: Zbog sređivanja stanja, značajno rastu prihodi od koncesija

Župan splitsko-dalmatinski, Blaženko Boban, kazao je da Županije upravlja s gotovo trećinom obale na Jadranu i zbog toga najveći dio odgovornosti pada upravo na nju.

– Danas smo okupili 32 lokalna čelnika koja imaju svoje područje dogovornosti. Želimo da oni uređuju pravila na svom području, u suradnji sa Županijom. Pravilnik smo donijeli još prošle godine i on predstavlja dobru smjernicu. Naravno, ne možemo ekskulpirati ni komunalne redare s područja lokalnih zajednica na kojima postoji koncesijsko odobrenje. Današnjim sastankom i prezentacijom želimo postići da koncesije i koncesijska odobrenja budu usklađeni i da jednaka pravila važe za područje cijele naše županije. Kada to napravimo, možemo očekivati pozitivne učinke. Primjerice, 2016. naknada od koncesija na našim područjima je bila oko 2 milijuna kuna. Sada smo skoro na 14 milijuna kuna u tekućoj godini. To je dokaz uređenja prostora pomorskog dobra koje se mora događati u sinergiji, po istim pravilima i kriterijima.

Župan je komentirao i stanje na području koje koncesije ne obuhvaćaju.

– Postoje inspekcije s nacionalne razine. Obveza svakog savjesnog građanina je takvo nešto prijaviti nadređenoj inspekciji. Tu se radi o građevinskoj inspekciji ili onoj zaštite okoliša. Komunalni redari mogu napraviti prijave, ali zabrane mogu naložiti isključivo inspekcije. Nekada se događa sporost reagiranja institucija. Mi ćemo uskoro održati sastanak s resornim ministarstvom, osobito s osobama nadležnim za inspekcije. Uvodeći reda u koncesije, i sami smo uočili upravo te probleme. Lako je stvari urediti tamo gdje je sve zakonom regulirano, no za ostalo ne postoji zadovoljavajući stupanj reagiranja od strane inspekcija.

Župan je na kraju komentirao namjeru Splita da upravlja svojim pomorskim dobrom.

– Ako država tako odluči, mi nemamo ništa protiv, poštivat ćemo zakone. Ali i tada će se svi morati ponašati po pravilniku o pomorskom dobru koji smo donijeli lani.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime