Za razliku od proteklog tjedna, kada su noći bile obilježene fenskom burom koja je donijela sušenje zraka, ali i temperature oko 30, aktualna noć je kudikamo ugodnija. Tako je gotovo cijela Zagora imala temperature zraka ispod 20°C, a uz obalu konačno ispod 25°C.
Noć je donijela i nagli porast relativne vlažnosti zraka, odnosno udjela vodene pare u zraku. U Splitu se sasvim približila visokih 90 posto što je rezultiralo pojavom magle i sumaglice u dijelovima grada.
Slično je bilo i drugdje uz obalu.
Radijacijska i advekcijska magla
Advekcijska magla najčešća je u kasnu zimu i proljeće. Nastaje kada topliji i vlažniji zrak dolazi na ohlađenu morsku površinu. Tada se zrak brzo hladi i u njemu se vodena para kondenzira u sitne kapljice i stvara maglu. Na još jedan način može nastati advekcijska magla.
Ona nastaje u kasno ljeto i jesen kada se u ohlađenom zraku nad toplim zagrijanim morem isparena voda po danu naglo kondenzira i tako također stvara maglu.
Radijacijska magla je radijacijsko ohlađivanje tla te prizemnog sloja zraka. Takva magla je česta u kontinentalnom djelu Hrvatske. Osim temperature i vlage za maglu bitan je i vjetar. Zapravo najbolji uvjeti za maglu su bezvjetrica i tiho anticiklonalno vrijeme. Već kod brzine vjetra većoj od 3 m/s magla se razbija. Ipak, to nije uvijek slučaj, osobito na gorama i planinama.
Uzmimo primjer kada puše jako i olujno jugo. Motritelj 1 iz Splita gleda Vidovu goru na Braču u oblacima. Za drugog motritelja koji se nalazi na Vidovoj gori to je magla. Bez obzira što puše jak i olujan vjetar zbog niskih južnih oblaka Vidova gora će biti u magli. U takvim situacijama magle neće biti na moru, ali je moguća sumaglica odnosno smanjena vidljivost.
Vidljivost manja od kilometra
Inače magla kao pojava može se nazvati kada je vidljivost smanjena na manje od 1 km. Ako je pak vidljivost veća od 1 km, ali je atmosfera zamućena, govorimo o sumaglici.
Pomorcima i ribarima magla zna biti veliki neprijatelj. Mnoge su pomorske nesreće upravo zbog magle. Na moru debljina magle gotovo nikada nije veća od 200-300 m. Često zna biti i samo nekoliko desetaka metara, pa je nebo vidljivo, a horizontalna vidljivost je smanjena na svega par metara.
Tako ribari vide jarbole susjednog broda a vlastitu svoju provu ne vide. Kako bilo kod nas je to izrazito rijetka pojava, gotovo kao snijeg na Jadranu.
U Dalmaciji najviše magle ima na zadarskom području i na otvorenom moru. Tako Zadar ima gotovo 6 dana prosječno godišnje s maglom, Palagruža oko 5 dana, Split manje od dva dana, Dubrovnik oko jedan dan.