Prvi ovogodišnji toplinski val zahvatio je Hrvatsku i do kraja vikenda donio temperature više od 30 stupnjeva, a brojni građani spas od vrućina potražili su na plažama i kupalištima. Slično je i diljem zapadne Europe, gdje meteorolozi već upozoravaju na moguće rekordno toplo ljeto.
RTL-ova reporterka Marina Brcković razgovarala je s Ivanom Güttlerom, glavnim ravnateljem DHMZ-a o toplinskom valu koji je poharao Europom i što to znači za Hrvatsku.
Ljetne vrućine već su stigle ovih 30 stupnjeva, koliko je to iznadprosječno za svibanj?
Kad govorimo o kraju klimatološkog proljeća zaista završavamo s, recimo, 4 do 5 stupnjeva višim temperaturama nego što je to uobičajeno. U Hrvatskoj još nemamo pojavu toplinskih valova. Govorimo o danima kada bilježimo vrućinu. Ono što je u zapadu Europe ovih dana zaista se događa je pravi toplinski val gdje će, recimo, dijelovi Engleske vidjeti preko 35 stupnjeva.
Do kada će to trajati?
A kad govorimo o Hrvatskoj, blagi porast temperature očekujemo do srijede - do sredine tjedna i nakon toga. Ipak, nekoliko stupnjeva niže temperature, zasada ne očekujemo značajne oborine nedostatka svibnja. Relativno topao i suh tjedan.
Što se tiče ljeta, što to možemo očekivati?
Sezonske prognoze za ljeto su pod utjecajem El Nina, koji se ove godine javlja na području Pacifika ponovno nakon dvije godine. Na području Europe očekujemo također topliji prosjek ljeta. To ne znači da nećemo imati kraća razdoblja nižih temperatura, ali generalno kad govorimo o ljetu, očekujemo za sada toplo ljeto. Nadamo se bez previše oluja i slični događaja.
O kojim temperaturama tu govorimo?
Ne možemo trenutno reći. Konkretno valja pratiti od tjedna do tjedan. Evo ovaj tjedan imamo temperature blago iznad 30. Vidjet ćemo sada šesti, sedmi mjesec kako će se situacija razvijati.
Posljednjih dana često se govori i o formiranju takozvanog Super El Nina, kada bi on mogao stići u Hrvatsku?
Bitno je da naši građani ne budu posebno uplašeni. El Nino je prirodna pojava koja se javlja između svakih 2 do 7 godina na području Tihog oceana. Ponekad kada su te male temperature puno veće od dva stupnja u istočnom njegovom dijelu zovemo taj El Nino - Super Nino i obično imaju ograničen utjecaj na Europu na područje Hrvatske i on se može očitovati kao nešto kišnije razdoblje u drugom dijelu godine. Prvenstveno će dijelovi svijeta, koji su u neposrednoj blizini, znači Sjeverna Amerika i Južna Amerika. Australija biti kontinent s kojeg ćemo vidjeti slike - da li suše ili nekih drugih fenomena.
Znače li ove više temperature i snažnija nevremena, jer proteklih godina pamtimo zaista neka snažna?
Pa tako je neke od najvećih oluja - ćelija i super ćelija - nastupaju u situacijama kada imamo dugo razdoblje visokih temperatura, nekoliko dana ili nekoliko tjedana i na tako užarenu površinu dolaskom hladnog zraka zaista mogu nastati nastati izraženije oluje. Za sada je u Hrvatskoj, narednih tjedan-dva, ne vidimo takve takve mogućnosti takvih događaja. Pozivam naše građane da prate prognozu vremena svaki dan.
Koliko se te oluje mogu unaprijed precizno i pouzdano prognozirati?
Za razliku od toplinskih valova koji se, neki od njih, mogu prognozirati sedam dana, deset dana unaprijed, barem njihova lokacija, a onda kasnije intenzitet. Oluje su puno teže - oni su puno manjih dimenzija, ponekad samo jedna općina ili jedna županija u Hrvatskoj bude izložena takvim događajima. Danas ih možemo, recimo, prognozirati uvjete za nastanak oluje, jedan do dva dana unaprijed onda kad se one stvarno formiraju - najbolje je pratiti putem radarske mreže kojom je u Hrvatskoj sve okolne zemlje pokrivena. One zaista pomažu našim građanima da prate konkretnu putanju i preko njihovog dijela Hrvatske, piše RTL.
