Koncerti nisu samo glazbeni događaji. Dok publika pjeva, pleše i iščekuje omiljene refrene, u ljudskom se tijelu odvija niz zanimljivih procesa – od fizičkog djelovanja zvučnih valova do reakcija mozga povezanih s ritmom, emocijama i osjećajem zajedništva.
Upravo je o tome u novom videu govorio splitski fizičar Ivica Puljak, koji je na primjeru koncerta Bruna Marsa objasnio znanost skrivenu iza osjećaja koji dobro poznaje svatko tko je barem jednom stajao pred velikom pozornicom.
Bruno Mars ovog se ljeta nalazi na velikoj stadionskoj turneji, tijekom koje pred desecima tisuća obožavatelja nastupa u europskim i svjetskim metropolama.
Zašto bas osjećamo u prsima?
– Znate onaj osjećaj kada vam bas udari u prsa? To je fizika – objasnio je Puljak.
Zvuk se prostorom širi u obliku valova, a duboki tonovi imaju nisku frekvenciju i veliku valnu duljinu. Pri velikoj glasnoći ne registriramo ih samo sluhom, nego njihove vibracije možemo osjetiti prsima i drugim dijelovima tijela.
Zbog toga snažan ritam bubnjeva i basova na velikom koncertu može stvoriti osjećaj da glazba doslovno prolazi kroz tijelo. Publika tako pjesmu ne doživljava samo ušima, nego i fizički.
Tisućama ljudi srca kucaju sve sličnije
Ritam glazbe utječe i na način na koji dišemo, krećemo se te na brzinu otkucaja srca. Kada tisuće ljudi istodobno slušaju istu pjesmu, plešu i pjevaju, njihove se tjelesne reakcije mogu početi međusobno približavati.
– Večeras će tisućama ljudi srca kucati u istom ritmu, a naši će se mozgovi međusobno usklađivati. Zato ćemo se osjećati bliže jedni drugima – sažeo je Puljak.
To ne znači da će svi posjetitelji imati potpuno jednak puls, nego da zajednički ritam, pokreti i emocije stvaraju određeni stupanj sinkronizacije. Sličan fenomen dobro je poznat i tijekom ritmičnog pljeskanja, kada se pojedinačni ritmovi velike publike postupno pretvaraju u zajednički ritam.
Mozak nagrađuje iščekivanje omiljenog dijela pjesme
Posebnu ulogu u koncertnom iskustvu ima i dopamin, neurotransmiter povezan s osjećajem nagrade i zadovoljstva.
Mozak reagira ne samo kada čujemo omiljeni refren ili glazbeni vrhunac, nego i dok ga očekujemo. Upravo iščekivanje poznatog dijela pjesme, trenutka kada će se uključiti cijeli bend ili kada će tisuće ljudi zapjevati isti stih može dodatno pojačati uzbuđenje.
Kombinacija glazbe, svjetla, pokreta i reakcije publike zato uživo može izazvati mnogo snažnije emocije nego slušanje iste pjesme kod kuće.
„Zato će nam srca večeras kucati bliže“
Puljak je koncert iskoristio kako bi na jednostavan način pokazao da se iza euforije kriju fizika, biologija i neuroznanost.
Glazba može privremeno uskladiti pokrete, pažnju i emocionalne reakcije velikog broja ljudi. Upravo zbog toga na koncertima nastaje snažan osjećaj pripadnosti – iako se većina okupljenih međusobno uopće ne poznaje.
Ipak, upozorio je i na drugu stranu velikih koncerata. Dugotrajna izloženost vrlo glasnoj glazbi može oštetiti sluh, zbog čega je posebno blizu zvučnika korisno nositi zaštitne čepiće.
– Uživajte, plešite, pjevajte, ali čuvajte sluh. I budite dobri jedni prema drugima – to vam kaže znanost – poručio je Puljak.