Mnogi roditelji žele djecu naučiti pristojnosti i suosjećanju, ali jednako je važno naučiti ih kako postaviti zdrave granice. Upravo sposobnost da u određenim situacijama kažu "ne" može pomoći u izgradnji samopoštovanja, boljih odnosa i emocionalne otpornosti. Psiholozi ističu da se takve navike često razvijaju još u djetinjstvu. Ovo su stvari koje ljudi lakše odbijaju ako su ih roditelji odgojili da poštuju sebe i vlastite granice.
1. Iscrpljujuća prijateljstva
Ljudi koji ne ostaju u jednostranim prijateljstvima često su naučili prepoznati vlastitu vrijednost. Psihologinja dr. Marisa Franco ističe da su nezdrava prijateljstva obilježena time što jedna osoba svoje potrebe stavlja ispred potreba druge, dok se kvalitetni odnosi temelje na uzajamnosti, piše YourTango.
2. Pasivno-agresivna komunikacija
Psihologinja dr. Linda Sapadin objašnjava da djeca mogu razviti pasivno-agresivne obrasce ako su naučena potiskivati osjećaje i govoriti "da" kada zapravo žele reći "ne". Dodaje da postavljanje granica pomaže ljudima jasnije izraziti svoje potrebe i prioritete.
3. Očekivanje savršenstva od sebe
Ljudi koji ne robuju perfekcionizmu češće prihvaćaju da je napredak važniji od savršenstva. Savjetnica Ellen Nyland navodi da perfekcionizam proizlazi iz nerealno visokih očekivanja i usmjerenosti na pogreške umjesto na postignuća.
4. Pristajanje na manje nego što zaslužuju
Zdravo samopoštovanje pomaže ljudima da ne pristaju na odnose ili situacije koje ne odgovaraju njihovim potrebama. Psiholozi samopoštovanje opisuju kao poštovanje vlastitih potreba, razumijevanje vlastite vrijednosti i donošenje odluka koje čuvaju dostojanstvo.
5. Trenutačno zadovoljstvo ispred dugoročnih ciljeva
Psihoterapeutkinja Erin Leonard smatra da je sposobnost odgađanja zadovoljstva obilježje visoke emocionalne inteligencije. Ističe da emocionalno inteligentni ljudi nastoje uživati u samom procesu, a ne samo u rezultatu.
6. Glumljenje samopouzdanja
Pravo samopouzdanje ne znači da osoba nema nesigurnosti, nego da joj one ne upravljaju životom. Samopouzdanje proizlazi iz prihvaćanja sebe, a ne iz potrebe za dokazivanjem pred drugima.
7. Osjećaj krivnje zbog vlastitih emocija
Psiholog Nick Wignall upozorava da osuđivanje vlastitih emocija često dodatno pojačava neugodne osjećaje. Prihvaćanje emocija, umjesto borbe protiv njih, važan je dio emocionalne otpornosti.
8. Dopuštanje da sram određuje sliku o sebi
Prema organizaciji Workplace Strategies for Mental Health, sram stvara osjećaj da je osoba nedovoljno vrijedna. Za razliku od krivnje, koja se odnosi na postupke, sram pogađa sliku koju osoba ima o sebi.
9. Ignoriranje intuicije
Neuroznanstvenica dr. Sydney Ceruto intuiciju opisuje kao unutarnji osjećaj da je nešto ispravno ili pogrešno, čak i bez svjesnog razmišljanja. Takav osjećaj često se temelji na nesvjesnom prepoznavanju obrazaca i ranijih iskustava.
10. Opsjednutost prošlim pogreškama
Wignall ističe da je korisno učiti iz prošlih pogrešaka, ali da je to potpuno drugačije od stalnog vraćanja na njih i samokritike. Važnije je izvući pouku i nastaviti dalje.
11. Neprestana briga o budućnosti
Stalna zabrinutost može "istrenirati" mozak da neprestano očekuje opasnost i sumnja u vlastitu sposobnost suočavanja s njom, upozorava Wignall. Ljudi koji imaju zdrave emocionalne obrasce lakše prepoznaju takve misli i biraju smireniji način razmišljanja.