Pročelnik upravnog odjela za financijsko upravljanje i kontroling, Dragan Brtan, obrazložio je Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Splita za 2018. godinu s projekcijama za 2019. i 2020.

Prva se za riječ javila Aida Batarelo (SDP).

Aida Baterelo

Ukupno smanjenje prihoda je skoro 83 milijuna kuna. Prema ovom rebalansu, novi plan je 931.789.369 kuna. S obzirom da je do kraja godine ostao samo mjesec dana, jasno je da se planirani iznos neće moći realizirati, te da je planiranje u ovoj administraciji potpuno zakazalo.

Ako se osvrnemo samo na pojedine stavke u računu prihoda i rashoda, zanimljiv je podatak o smanjenju pomoći od subjekata unutar općeg proračuna -65.513.187 kuna. Ovaj podatak ukazuje na to da nema ni planova ni ugovora.

Hit je svakako povećanje rashoda za zaposlene i povećanje od 10.015.376 kuna. Ako se podsjetimo realizacije iz 2017, onda je jasno da u godinu dana troškovi za zaposlene dostižu 27 mil kuna. Ako tome dodamo troškove ugovora o djelu, intelektualnih usluga od nekih 17 milijuna kuna što upućuje na to da se i tu nalazi nečiji dohodak, s ovim izmjenama proračuna mogu biti zadovoljni samo oni koji su dobili dohodak.

Troškovi za Žnjan se sada vide u svom punom sjaju i vidi se da je grad nenamjenski trošio sredstva za Žnjan i to nauštrb komunalnog održavanja i zelenih površina. Gruba procjena
je da je u plato Žnjan završilo na ovaj ili onaj način cca 17 mil kn i to sve za privremeno rješenje. Dakle, opća slika je PR-ovski proračun u kojem dominira oznaka “-“.

Ako je sve tako savršeno kako je rekao Brtan, zašto nisu vratili umirovljenicima 100 kn? – upitala je Batarelo.

Ante Bradarić Šljujo (MOST):

– Planirali ste malo , a ostvarili još manje. Žalosno nisko postavljena letvica koju niste uspjeli realizirati. Gradsko vijeće kroz lex šerif je u neku ruku oslabljeno, tako da je gradonačelnik i njegov tim odgovoran za izvršenje proračuna. Uredno su kako vidimo iz proračuna isplaćene plaće zaposlenih koji nisu ostvarili zacrtani plan a imamo i povećavanje sredstava. Ostvarenje plana nije u nikakvoj korelaciji s naknadom za rad – plaćom.

JU za upravljanje park šumom Marjan povećava se za 770 tisuća kuna, a za samu šumu 0 kuna.

Ja se stvarno pitam da li Grad s ovom vlasti ali i mi vijećnici shvaćamo da je Marjan u problemu. Mislim kad je Karepovac smrdio svi smo se digli na noge i gledali kako to riješiti a Marjan jadan prolazi u tišini. Evo išlo se na Karepovac pa ja sad predlažem da idemo na Marjan i predlažem da nam domaćini budu ravnatelj i predstavnik Društva Marjan kako bi mogli čuti obje strane i uvjeriti se kako je zapravo stanje na Marjanu pa možda se probudimo.

Projekt grafita planirano 250 tisuća, a ostvareno 250 tisuća. Kad se digla hajka u vezi ovog projekta pokazan je troškovnik oko 200 tisuća kuna pa me sad zanima kako onda ostvarenje je 250 tisuća. Kako se sad potrošilo 50 tisuća kuna više odjednom?

EU projekti planirano 39.692.450 kuna a ostvareno je 6.500. 260 kuna, a sama Služba za međunarodne i EU projekte stari plan je bio 50.142.450 a novi je plan 13.522.835 odnosno smanjenje od 36.619.615 kuna. Evo EU fondovi su najavljivani kao najveća snaga ove nove vlasti pa me zanima gdje su novci, gdje je zapelo. Može li nam objasniti gdje je nastao zastoj.

Možemo primijetiti kako sam rekao da su ostvareni planovi manje od plana ali zato LOOK@Fotostupovi veliki projekt je dobio 236.250 kuna iako nije bio predviđen u proračunu. Reklo bi se na jednoj seriji stranka te prati.

Vidimo projekt podrške mladim poduzetnicima smanjen za 300 tisuća kuna. Pa mi moramo znati da su upravo poduzetnici ti koji su jedina nada za zapošljavanja sutra naših građana. Pa Grad njima mora biti podrška, uostalom poduzetnici sve to vrate kroz prireze i druga davanja.

Natalija Bazina Tafra (Pametno):

– Rebalansom Proračuna Grada Splita za 2018. godinu ukupni prihodi i primici smanjeni su za 78 mil kn (radi se o grešci u proračunu od preko 10 mil. Eura!?), i nakon što smo prošlogodiśnjim plusom u iznosu od 31 mil kn pokrili dio rashoda i izdataka opet imamo pad prihoda od 47 mil kn.

Natalija Bazina Tafra

Za apsurdnost rebalansa i situacije u kojoj se nalazi grad dovoljna je činjenica da su prihodi od poslovanja smanjeni za 59 mil kn, jer dosta projekata nije realizirano, pa onda očekujete da su smanjeni i rashodi, jer ako ne radite/ne stvarate, onda nemate razloga ni da trošite. Međutim, to ovdje nije slučaj. Naime, rashodi poslovanja su povećani za 22 milijuna kuna.

Smanjenje prihoda od poslovanja događa se u biti po dvije osnove: a) loše su planirani, određeni prihodi (npr. od komunalnih naknada) – što pokazuje kako gradske službe loše poznaju ono što rade, ili b) nisu uspjele realizirati određene poslove i aktivnosti koje su trebale donijeti prihode (kao npr. prihode od europskih fondova).

Na rashodovnoj strani povećavaju se rashodi poslovanja, i to prvenstveno rashodi za funkcioniranje same gradske administracije Naime, rashodi za zaposlene se povećavaju za 10 mil. Kn u odnosu na plan, a 20-ak mil kn u odnosu na prošlu godinu. Osim ispunjenja obveza prema djelatnicima temeljem Kolektivnog ugovora (članaka 45., 46. i 49. Kolektivnog ugovora), razlog povećanja rashoda su zapošljavanja djelatnika u Službi za međunarodne i EU projekte a istovremeno imamo podbačaj na realizaciji EU projekata od 37 milijuna, kao i zbog zapošljavanja 15 novih komunalnih redara!? (nadamo se da će tih 15 novih doprinijeti tome da grad zablista u sljedećem periodu).

S druge strane, smanjuju se rashodi ‘za nabavu nefinancijske imovine’ – što nije nikakav pokazatelj štedljivosti. Ovi su rashodi smanjeni za 25%, što znači da gradske službe nisu uspjele realizirati 25% projekata ulaganja (investicija) na unaprjeđenje uvjeta života u Gradu.

Udio investicija u gradskom proračunu je i u prvotnom planu bio premali u odnosu na ‘rashode poslovanja’, odnosno troškove funkcioniranja gradske administracije i tekućeg održavanja. Sada se taj odnos dodatno mijenja nagore, jer se investicije značajno smanjuju, a rashodi (tekućeg) poslovanja povećavaju. Sve u svemu, gradska administracija jasno pokazuje da je NESPOSOBNA REALIZIRATI INVESTICIJE. Za to ima niz konkretnih dokaza po pojedinim stavkama (npr. nisu realizirani troškovi na stavkama dogradnje škola na Pujankama i Kamenu).

Katastrofalna je situacija na stavci ‘Prihodi od međunarodnih organizacija’ (u prijevodu -EU fondovi i sl.). Tu je smanjenje za 76%, pa onda smiješnim djeluje sljedeća kolona, u kojoj se planira da će na toj stavci u 2019. godini biti ostvaren 141 milijun kuna, tj. 17 puta više nego u ovoj godini. Živi bili pa vidjeli!

U rebalansu Odsjeka za međunarodne i EU projekte možemo vidjeti listu projekata koji su realizirani na razini 0 kn. Ponavljam 0! Kod 36 razvojnih projekata imamo ukupno nerealizirano cca 104 mil kn…..

Velika farsa je kada se subvencije Prometu prikazuju kao (najveća) stavka poticanja demografije, ali se s druge strane planirana kapitalna ulaganja u škole i dječje vrtiće, stambeno zbrinjavanje branitelja ili uređenje i revitalizacija stare gradske jezgre ne ostvaruju ni približno u planiranom iznosu.

Pojedini (rijetki) primjeri povećanja prihoda su rezultat slučaja, a ne učinkovitosti gradske uprave i dobrog planiranja (npr povećani prihodi od poreza na promet nekretnina zbog povećane aktivnosti na tržištu nekretnina).

Samo ovih nekoliko pozicija ukazuje na bitne podbačaje i neučinkovitost. Vrlo je značajan podatak da troškovi zaposlenika bitno utječu na ukupnu (ne)ekonomičnost gradske javne uprave u Splitu, oni iznose trećinu proračuna.

U konačnici, dublja analiza rebalansa pokazuje “bogatstvo” odstupanja od plana, što pokazuje na loše, nerealno sastavljen Proračun, ali i na loše upravljanje gradskom upravom, naravno na štetu poreznih obveznika.

I zanima nas, pošto je lani podizanje prireza s 10 na 15% branjeno jednim dijelom kao resurs za besplatne udžbenike građanima Splita, a sada će izgleda svi roditelji školske djece u Hr dobiti tu povlasticu odlukom Sabora, hoće li se prirez vratiti na staro ili će se prihodi od povećanog prireza opet koristiti za pokrivanje lošeg planiranja i poslovanja?

Tonći Blažević (HSLS) kazao je da stanje s investicijama nije bajno.

Tonći Blažević

– Nadam se da će stanje po pitanju investicija u 2019. biti bolje jer nama je ta godina u HSLS-u bila ključna. O prirezu ćemo raspravljati sljedeće godine.

Ivana Ninčević Lesandrić (MOST) je komentirala projekcije za EU fondove.

Ivana Ninčević Lesandrić

– Od planiranih 39 milijuna kuna ostvareno je samo 6. Ne razumijem kako je moguća tako loša procjena projekcije. Možete li nam to objasniti?

Goran Kotur (SDP):

– Ovaj rebalans proračuna je dobar PR uradak. Vidimo sada koliko stvari štekaju. Možemo spomenuti javne radove, ali najviše me smeta što u projektu Marjan 2020. potrošena sredstva drastično štekaju. Ono što bih pitao, zašto na stranici Grada nema plana nabave za 2018?

Goran Kotur

Ante Čikotić (MOST):

– Upravo plan nabave je suspektan. Mislim da bi se radi transparentnosti plan nabave trebao definirati. U proračunu smo podbacili što se tiče gospodarenja otpadom. Ništa se ne događa po pitanju lokacije, sortirnice i kompostane, tu je odgovornost Grada primarna. Očekujemo promjene po pom pitanju, inače ćemo plaćati penale.

Ante Čikotić

Koliki je prihod od poreza na piće u kafićima? Mi se kunemo u turizam, zanima me zašto je tu definiran maksimalni mogući iznos. S obzirom na komunalni nered, smatram da bi se veći prihod dobio naplatom kazni. U državnom proračunu nema posebnog mjesta za Grad Split unutar 145 milijardi kuna. Redom se odbijaju amandmani za Split! Sramotno je da se tako odnosi prema Splitu, građani Splita ne koriste posebne benefite “vertikale” jer za Split nisu predviđena posebna sredstva.

Kotur je replicirao Čikotiću da on očito nije “glavni”, a Čikotić mu je odgovorio da nije “glavni” još od ’45.

Prijedlog rebalansa podržan je s 18 glasova za, 12 protiv i jednim suzdržanim.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime