Knjiga govori o jednom mjestu, ali čitatelji su u njoj očito pronašli mnogo više od Žrnovnice. Zbirka priča „Šta će selo reć“ autora Marina Mihanovića u samo tri mjeseca stigla je do drugog, dopunjenog izdanja, a put knjige odavno je prešao granice mjesta u kojem su njezine priče nastale.
Drugo izdanje predstavljeno je na ispunjenom platou podružnice Gradske knjižnice Marka Marulića u Žrnovnici, u sklopu 72. Splitskog ljeta. Mjesto teško da je moglo biti simboličnije – upravo se u žrnovničkoj knjižnici nalazi Spomen-soba Miljenka Smoje, a na zidu je i mural posvećen legendarnim likovima iz serije „Naše malo misto“.
Ravnateljica knjižnice Grozdana Ribičić istaknula je kako je posebno ponosna što se već drugu godinu zaredom na ovom prostoru održavaju programi Splitskog ljeta te što je među njima svoje mjesto pronašla knjiga lokalnog autora, nastala na temeljima bogate usmene književne tradicije.
Dodala je i kako je Knjižnica Dalmatina, upravo zahvaljujući svojim spomen-sobama, u posljednjem izvješću Europske komisije prepoznata kao jedan od najboljih primjera europske knjižnične prakse.
„Ljudi su se jednostavno prepoznali“
Vaša knjiga u samo tri mjeseca doživjela je drugo izdanje. Jeste li očekivali takav interes?
– Vjerujem da su se ljudi u knjizi jednostavno prepoznali. Mnoge je privukao već sam naslov koji je obilježio brojne generacije ljudi, posebice u manjim sredinama, a mnogima se zasigurno svidjela i nostalgična naslovna fotografija. Starije generacije u pričama pronalaze detalje iz svog djetinjstva, dok mlađe, osobito srednje generacije, prepoznaju zgode o kojima su im pričali roditelji, bake i djedovi. Iako je radnja smještena u Žrnovnicu, gotovo bi se mogla preslikati na svako malo misto.
Upravo se u tome vjerojatno krije jedan od razloga zbog kojih je knjiga pronašla publiku daleko izvan Žrnovnice. Mjesto je konkretno, ljudi su stvarni, govor je lokalni, ali situacije, obiteljski odnosi, seoske zgode, humor i ono vječno pitanje „šta će selo reć“ poznati su generacijama diljem Dalmacije, pa i šire.
Knjiga kao zapis jezika koji polako nestaje
Koliko vam je bilo važno sačuvati autentični govor i stare žrnovničke izraze?
Jedna od posebnih vrijednosti knjige upravo je njezina etnografska dimenzija. Na stranicama nisu ostale sačuvane samo priče nego i riječi, izrazi, načini govora i životne situacije koje postupno nestaju iz svakodnevne uporabe.
Poseban dio te jezične baštine čine stare poslovice koje je autoru kazivao i autentično tumačio njegov 93-godišnji praujak Tomo Sinovčić – Kalaš. Tako knjiga nije samo zbirka anegdota i sjećanja nego i svojevrsni zapis jednog vremena.
Mihanović je pritom nastojao zadržati izvornost staroga dalmatinskog govora, ali ga istodobno učiniti dovoljno razumljivim i čitateljima koji nisu odrasli uz taj jezik. Upravo je ta ravnoteža između autentičnosti i čitljivosti postala jedna od prepoznatljivih karakteristika „Šta će selo reć“.
Novo izdanje donijelo i predgovor splitskog profesora
Po čemu se drugo izdanje razlikuje od prvoga?
Jedna od važnijih novosti je predgovor koji potpisuje doc. dr. sc. Nikola Sunara s Filozofskog fakulteta u Splitu. Autor ističe kako je Sunara u njemu uspio sažeti duh i samu bit knjige.
Novo priznanje knjizi stiglo je i od Ministarstva kulture i medija, koje je „Šta će selo reć“ uvrstilo na službeni Popis B za otkup narodnim knjižnicama. Time je knjiga preporučena za nabavu te može postati dostupna čitateljima u knjižnicama diljem Hrvatske.
Od Žrnovnice do Amerike
Posebno je zanimljiva priča o tome kako je knjiga stigla do čitatelja u Americi. Kako se to dogodilo?
Nakon prve promocije Mihanoviću se javila čitateljica koja je knjigu kupila putem interneta. Uskoro planira doći u Žrnovnicu s prijateljem čiji korijeni vode upravo iz toga mjesta. Njegovi preci nosili su prezime Amižić, a u Ameriku su odselili početkom 20. stoljeća.
Ta je komunikacija otvorila još jednu, potpuno neočekivanu priču.
Autor je došao do novih podataka o svom dalekom rođaku Marinu Sinovčiću, koji je 1904. godine odselio u Ameriku. Ondje je napisao poljičku pismaricu koja je nedavno ponovno pronađena.
Posebno je zanimljiva godina njezina nastanka – 1926.
Točno stotinu godina poslije pojavila se knjiga „Šta će selo reć“, u kojoj je i ta gotovo zaboravljena pismarica spomenuta i na neki način ponovno vraćena u život.
Tako se priča o jednoj maloj dalmatinskoj sredini, sasvim neočekivano, povezala s potomcima ljudi koji su iz nje prije više od stoljeća otišli preko Atlantika.
Umjesto klasične promocije – pitanja publike
Predstavljanje drugog izdanja nije zamišljeno kao klasična promocija na kojoj autor i predstavljači govore, a publika sluša. Mihanović je ovoga puta najveći dio večeri prepustio posjetiteljima.
Pitanja su otvorila razgovor o nastanku knjige, ljudima od kojih je prikupljao građu, starim običajima, jeziku, ali i o tome koliko jedan naizgled sasvim lokalni sadržaj može biti univerzalan.
Večer je imala i izrazito obiteljsku notu. Program je vodila autorova supruga Mia Božić Mihanović, ulomke iz knjige čitala je njegova kći Marcela Mihanović, dok je sedmogodišnji sin Jakša Mihanović publici objasnio kako su nastale ilustracije koje je upravo on nacrtao za knjigu.
Za glazbeni dio večeri pobrinula se žrnovnička klapa Sveti Florijan, dok je glumac Zoran Kelava, osim interpretacije ulomaka, u dva navrata zasvirao na guslama, prizivajući atmosferu nekadašnjih okupljanja uz komin.
Česti pljesak i novi red za potpisivanje knjiga na kraju večeri pokazali su da zanimanje za priče stare Žrnovnice još nije iscrpljeno.
Naprotiv, „Šta će selo reć“ nastavlja živjeti upravo onako kako su nekoć živjele priče koje su u njoj zapisane – prenoseći se od čovjeka do čovjeka.
Gdje se može nabaviti „Šta će selo reć“?
Knjiga je objavljena u izdanju Naklade Bošković, a dostupna je u knjižarama Hoću knjigu u City Centeru one i Jokeru, Verbumu u Mall of Split i Pothodniku na Splitu 3, VBZ-u u Mall of Split i Salona Mallu te u knjižarama Školske knjige u Makarskoj i na Voćnom trgu u Splitu.
U Zagrebu je dostupna u knjižarama Ljevak na Trgu bana Josipa Jelačića i Dominović u Hrvatskoj bratske zajednice 4, u zgradi NSK-a.
Knjiga se može naručiti i putem webshopova Hoću knjigu, Ljevaka i Dominovića te izravno porukom na autorovim službenim Facebook i Instagram stranicama.