U ljetnim mjesecima uz smanjenu količinu oborina prisutne su i visoke temperature tla i zraka, izraženija insolacija (dozračena sunčeva energija) te niska relativna vlažnost zraka. Sve ove vremenske prilike, ili za maslinare bolje rečeno neprilike, zadaju velike probleme u maslinarskoj proizvodnji. Dok u nekim slučajevima, primjerice smanjene količine oborina, možemo intervenirati konzervacijskim zahvatima u tlu, navodnjavanjem ili tretiranjem biljaka preparatima koji smanjuju utjecaj stresa na biljku, u drugim situacijama je prostor za provođenje učinkovitih agrotehničkih mjera dosta sužen, piše Maslinar.
Niska insolacija
Iako pojedini preparati koji se mogu naći na tržištu smanjuju negativan utjecaj stresa, to ne znači da njihova primjena može zamijeniti vodu koja je biljci potrebna za fiziološke procese. Ako nastupi period niske vlažnosti zraka i visoke insolacije, agrotehnički zahvati poput povećavanja vlažnosti zraka i zasjenjivanja se ne primjenjuju zbog njihovog upitnog pozitivnog djelovanja. Niska vlažnost zraka nepovoljno utječe na oplodnju jer u takvim uvjetima dolazi do sušenja njuške tučka i slabijeg klijanja peludnog zrnca kroz vrat tučka u plodnicu. S druge pak strane, visoka relativna vlažnost zraka povoljno utječe na rast i razvoj gljivičnih oboljenja npr. razvoj gljivice Spilocaeae oleagine koja je uzročnik bolesti paunovog oka.
Niska insolacija utječe na smanjenu fotosintezu i tvorbu šećera koji u kasnijim biokemijskim procesima daju ulje, a visoka utječe na pojavu ožegotina ili sušenja čitavih organa, npr. cvjetova. Na temelju dosadašnjih spoznaja i tehnoloških mogućnosti nije se pronašlo optimalno rješenje koje bi povećalo pozitivne i smanjilo negativne učinke vlažnosti zraka i insolacije. Posljednjih smo godina svjedoci značajnijih klimatskih promjena koje osjećamo u svakodnevnom životu, a stav klimatologa oko zbivanja u budućnosti nije jedinstven, no svi nam navještaju značajne promjene. Prevrtljive klimatske prilike zadaju velike probleme maslinarima jer svaki je ekstrem nepovoljan za poljoprivrednu proizvodnju.
Negativan utjecaj
Što maslinari mogu učiniti kako bi smanjili negativan utjecaj suše i što bezbolnije prebrodili nepovoljne vremenske prilike. Jedan od načina je konzerviranje (čuvanje) nakupljene vlage u tlu, a osim ovog načina pojedini proizvođači su u svoje maslinike već instalirali sustave za navodnjavanje te mogu provoditi i ovu agrotehničku mjeru. Uz ove mjere tretiranje preparatima koji umanjuju negativan utjecaj stresa na biljku svakako je poželjno provoditi ako želimo sačuvati urod i omogućiti stablu masline da lakše prebrodi stresne uvjete.
O konzervaciji vode u tlu i navodnjavanju je već bilo riječi, no ono o čemu se manje priča, ali ako se ovako sušne godine nastave, svakako treba uzeti u razmatranje, jest sadnja sorata koje su tolerantne na sušne uvjete, odnosno istraživanje mehanizama koje su pojedine sorte razvile kako bi prebrodile sušne prilike te gena odgovornih za sintezu enzima i biokemijske procese u biljci koji omogućavaju dobru rodnost i u sušnim uvjetima. Iako je maslina kserofitna kultura, odnosno tolerantna je na uvjete smanjene vlažnosti i bolje podnosi sušu, to ne znači da joj voda nije nužna za normalan rast i razvoj, a posebice za formiranje i rast plodova. Kako to da u pojedinim područjima uzgoja s još manjom količinom oborina u odnosu na primorski pojas naše domovine (npr. južna Španjolska te područje sjeverne Afrike i Bliskog istoka) uspijevaju stabla maslina i redovito donose rod? Jedan od razloga jest taj što je u tim područjima rentabilna poljoprivredna proizvodnja teško zamisliva bez primjene navodnjavanja, a drugi razlog leži u sortimentu.
Prilagodbe okolišu
Maslina je vrlo stara biljna vrsta i tijekom dugog vremenskog razdoblja, s obzirom na specifične pedoklimatske uvjete, nastale su različite sorte koje su se prilagodile okolišnim uvjetima. Ove prilagodbe sušnim uvjetima očituju se u morfološkim i fiziološkim promjenama. Morfološke prilagodbe očituju se smanjenom površinom listova, zadebljanom kutikulom (voštanom prevlakom) te pučima koje se nalaze u udubljenjima, jer je primarni zadatak rasta biljaka u sušnim uvjetima što više moguće očuvati vodu u samoj biljci. Voštana prevlaka te lenticele su prisutne i na plodovima, a prisutnost i debljina kutikule te veličina i brojnost lenticela različite su ovisno o sorti, uvjetima uzgoja, vodnom stresu i stupnju zrelosti ploda.
Pojedini autori spominju da na sušne uvjete bolje reagira sorta oblica u odnosu na sortu levantinku, no istraživanja je sigurno potrebno provesti na većem broju sorata i u kontroliranim uvjetima kako bi se različiti utjecaji okoline minimalizirali. U posljednje se vrijeme intenziviraju istraživanja gena odgovornih za otpornost pojedinih sorata na sušu. Rezultati ovih istraživanja i primjena tehnika genetske modifikacije će možda u budućnosti omogućiti da pojedine domaće sorte budu otpornije na negativan utjecaj vremenskih prilika, odnosno da i u relativno nepovoljnim vremenskim uvjetima donose redovit i obilan urod.