Suvremeni život nudi gotovo neograničen broj mogućnosti – od kupnje i ulaganja do ljubavnih odnosa i svakodnevnih odluka. Iako se velik izbor često smatra prednošću, psiholozi upozoravaju da upravo on može biti izvor stresa, neodlučnosti i manjeg zadovoljstva.
Barry Schwartz, profesor emeritus psihologije na Sveučilištu Swarthmore i autor knjige Paradox of Choice, ističe da brojna istraživanja pokazuju kako i dobre stvari mogu postati problem kada ih ima previše.
Prema njegovim riječima, smanjenje broja svakodnevnih odluka može rasteretiti um i olakšati svakodnevno funkcioniranje.
Kao primjer navodi američki program Medicare Part D, koji korisnicima omogućuje odabir plana za lijekove na recept, te ulaganja u investicijske fondove. Istraživanja su pokazala da su ljudi rjeđe donosili bilo kakvu odluku kada su imali veći broj opcija na raspolaganju, prenosi Klix.ba.
Sličan obrazac uočen je i u svakodnevnim situacijama. Kupci su češće kupovali džem kada su mogli birati između šest okusa nego kada ih je bilo 24. Isto tako, studenti su lakše završavali dodatni zadatak kada su birali između šest tema, umjesto njih 30.
Schwartz objašnjava: "Umjesto da vas velik broj mogućnosti oslobodi, on vas paralizira", rekao je.
Dodaje da ljudi, čak i kada donesu dobru odluku, često ostaju manje zadovoljni jer se pitaju bi li neka druga opcija možda bila još bolja.
Slično smatra i Daniel Willingham, profesor psihologije i istraživač neuroznanosti na Sveučilištu Virginia. Kaže da je ljudski mozak prilagođen štednji energije te izbjegavanju nepotrebnog razmišljanja.
"Drugim riječima, ako morate puno razmišljati, stvari ne idu baš najbolje", rekao je.
Zbog toga velik dio dana donosimo odluke gotovo automatski, oslanjajući se na rutinu i već poznata rješenja.
Stručnjaci zato savjetuju da si postavite pravilo „dovoljno dobro“, dio odluka prepustite stručnjacima ili se oslonite na provjerene preporuke ljudi kojima vjerujete. Prema Schwartzu, takav pristup s vremenom olakšava donošenje odluka i povećava zadovoljstvo vlastitim izborima.