Dr. Jeremy London, ugledni kardiokirurg, redovito se koristi TikTokom kako bi sa svojih gotovo 790.000 pratitelja podijelio zdravstvene savjete i smjernice. Njegove objave obuhvaćaju širok spektar tema, od preporuka o prehrani i ciklusima spavanja do upozorenja o toksinima najopasnijim za ljudsko tijelo. Ovaj kardiovaskularni specijalist s vremenom je postao i medijska ličnost, poznat prvenstveno po dijeljenju savjeta za preventivno očuvanje zdravlja srca, a njegovi isječci redovito prikupljaju desetke tisuća pregleda, piše Večernji list.
Ipak, u jednom od nedavnih videa podijelio je ono što smatra jednom od najopasnijih stvari za ljudsko zdravlje, a njegovo objašnjenje ima savršenog smisla. Upozorio je da je bezbrižnost, odnosno uljuljkanost u postojeće stanje, zapravo 'tihi ubojica' te je opisao takvo stanje kao 'zastrašujuće' mjesto za biti. Ono navodi ljude da propuste važne zdravstvene probleme i simptome jer ih ne provjeravaju na vrijeme ili ne odlaze na dogovorene liječničke preglede. "Jedna od najopasnijih stvari za vaše zdravlje je bezbrižnost. To uistinu može biti tihi ubojica, a zastrašujuće je koliko to stanje može biti ugodno", objasnio je u videu.
Liječnik pojašnjava kako se takav stav najčešće očituje kao problem koji je tiho postao normalan. "To je lijek koji uzimate već dugo vremena, a niste se zapitali je li još uvijek pravi za vas. To je laboratorijski nalaz koji je bio abnormalan, a trebali ste ga ponovno provjeriti, no nikada niste. To je simptom koji ste tiho prihvatili i koji sada postaje norma u vašem životu", ističe dr. London. Upozorava da dosljedna rutina koja vas gura naprijed i kolotečina koja vas koči iznutra mogu izgledati gotovo identično, zbog čega je teško prepoznati opasnost.
Prema dr. Londonu, bezbrižnost utječe na zdravlje ljudi i na druge načine, uključujući negativan utjecaj na izglede za karijeru i osobne odnose. Ohrabrio je ljude da se ne boje promjena, tvrdeći da je ostanak na istome nešto čega bismo se zapravo trebali više bojati. Definirano kao stanje samozadovoljstva praćeno nesvjesnošću o opasnostima i nedostatkom želje za djelovanjem, takvo stanje sprječava ljude da preuzmu kontrolu. "Morate se iskreno zapitati: što se treba promijeniti? To vrijedi za vaše zdravlje, posao, odnose, za život općenito. Shvatite da te promjene ne moraju biti neki masivni preokreti. Mogu biti male, postupne promjene. Jer temeljna sila ovdje, mnogo puta, jest da se svi bojimo promjene. Ali ono čega bismo se uistinu trebali bojati jest ostati isti", zaključio je.