Studija je završena i javno predstavljena, gradski vijećnici satima su raspravljali, Hajduk je zatražio novi stadion, arhitekti su podignuli glas, spominjalo se skidanje zaštite kulturnog dobra, a građanima je čak najavljen referendum. Država je obećala financijsku pomoć, statičari su održali nekoliko sastanaka, a odluka je, barem prema izjavama odgovornih, trebala biti donesena što prije.
Ipak, kraj je kolovoza, a Split još ne zna što će biti s Poljudom.
Hoće li stadion Borisa Magaša biti temeljito obnovljen, hoće li se rekonstruirati i prilagoditi suvremenom nogometu ili će biti srušen kako bi se na istome mjestu izgradio novi Hajdukov dom? Hoće li se ponovno aktivirati ideja stadiona na Brodarici ili će se tražiti neka potpuno nova lokacija? Nakon niza konferencija, studija, sjednica i velikih obećanja, tema koja je mjesecima izazivala snažne političke i stručne sukobe gotovo je nestala iz javnosti. Poljud i dalje prima desetke tisuća ljudi, Hajduk na njemu igra domaće i europske utakmice, ali završni odgovor o njegovoj budućnosti još nije stigao.
Sve je ozbiljnije počelo s Brodaricom
Priča o novom Hajdukovu stadionu nije počela studijom predstavljenom u ožujku ove godine. Jedan od važnijih trenutaka dogodio se još u prosincu 2023., kada je splitsko Gradsko vijeće raspravljalo o izmjenama prostornoplanske dokumentacije kojima bi se otvorila mogućnost izgradnje novog stadiona na Brodarici.
Tadašnji ovlašteni pročelnik Teo Vojković govorio je o objektu kapaciteta približno 30.000 gledatelja, za koji bi bilo potrebno oko 32.000 četvornih metara površine. Tadašnji gradonačelnik Ivica Puljak poručio je da Hajduk mora ostati u Splitu i da treba dobiti stadion koji će zadovoljiti njegove europske ambicije. Poljud, prema toj zamisli, ne bi bio napušten niti prepušten propadanju, nego bi bio saniran i uključen u širi društveni i sportski život grada.
Puljak je tada iznio i prilično konkretno očekivanje – rekonstrukcija armiranobetonske konstrukcije Poljuda mogla bi, rekao je, početi za otprilike godinu dana.
Taj je rok prošao, a radovi takvog opsega nisu započeli. Još tijekom te rasprave bilo je jasno da oko Brodarice neće biti potpunog političkog suglasja. Današnji gradonačelnik Tomislav Šuta, tada oporbeni vijećnik, poručio je da će podržati sve što je dobro za grad, ali i zatražio da se jasno kaže što će se dogoditi s Poljudom. Upozorio je da Split ne smije dopustiti propadanje postojećeg stadiona te da se, uz Brodaricu, mora razmotriti još mogućih rješenja.
Davor Matijević bio je još kritičniji. Upozorio je da se o stadionu govori prije izrade studije isplativosti i ozbiljnih analiza, a cijeli projekt usporedio je s političkom bajkom. Igor Stanišić otvorio je pitanje prometa i parkiranja, upozorivši da bi stadion od 30.000 mjesta zahtijevao tisuće parkirnih mjesta te dodatno opteretio već zagušeni dio grada.
Unatoč kritikama, prijedlog izmjena prostornoplanske dokumentacije tada je prihvaćen većinom glasova. Brodarica je tako postala ozbiljna moguća lokacija novog Hajdukova stadiona, ali od tada do danas na toj lokaciji nije započela realizacija stadionskog projekta.
Oluja je razotkrila koliko je Poljud ranjiv
Pitanje stadiona dodatno se otvorilo nakon snažnog nevremena koje je 8. srpnja 2025. pogodilo Split. Oluja je teško oštetila poljudski krov, stadion je na više mjesta poplavljen, zabilježena su oštećenja elektroinstalacija, a na jednom je mjestu izbio i manji požar. Predsjednik Uprave Hajduka Ivan Bilić upozorio je da je leksan na krovu probijen na brojnim mjestima te da je otvoren prostor kroz koji bi vjetar mogao nastaviti podizati njegove dijelove. Hajduk i Grad tada su hitno krenuli u osiguravanje konstrukcije kako bi se stadion pripremio za utakmice.
Bilić je naglasio da se prvo mora utvrditi opseg štete, spriječiti daljnja opasnost i pregledati instalacije. Oštećen je bio i pomoćni teren, dok su oko stadiona padala stabla. Nevrijeme je pokazalo koliko je Poljud, nakon desetljeća nedovoljnog i parcijalnog održavanja, osjetljiv na ekstremne vremenske uvjete. U tom trenutku rasprava o njegovoj budućnosti više nije bila samo pitanje komfora, izgleda ili komercijalnih sadržaja, nego i pitanje sigurnosti.
Poljud na udaru oluje: oštećen krov, poplava i požar na stadionu
Plenković obećao stručno tijelo, država osigurala dva milijuna eura
Samo dva tjedna nakon nevremena Poljud su obišli predsjednik Vlade Andrej Plenković, gradonačelnik Šuta i predsjednik Uprave Hajduka Ivan Bilić. Vlada je za hitnu sanaciju posljedica oluje osigurala dva milijuna eura, a Plenković je poručio da Poljud i Maksimir imaju status sportske infrastrukture od nacionalnog značaja.
"Poljud nam je prioritet. Vidjeli smo stadion – krov i neka druga oštećenja su ozbiljna", rekao je premijer, naglasivši da je riječ o arhitektonskom biseru i važnom dijelu identiteta Splita i Dalmacije. Tada je najavio da će već sljedećeg tjedna biti osnovano stručno tijelo između Vlade, Grada Splita i predstavnika struke. Njegova zadaća trebala je biti procijeniti sigurnost Poljuda, potrebna ulaganja, financijski okvir te moguće modele obnove ili izgradnje novoga stadiona. Šuta je nakon sastanka poručio da će se osnovati povjerenstvo po uzoru na Zagreb. Priznao je da je glavni grad u pripremi stadionskih projekata daleko ispred Splita, ali je najavio da će se odmah krenuti u izradu kriterija i protokola.
"Pokazana je jasna volja s obje strane i taj problem ćemo riješiti, pokazat ćemo iskorake", rekao je tada Šuta.
Plenković i Šuta na oštećenom Poljudu: "Oformit ćemo stručno tijelo"
Studija od 29.500 eura trebala je konačno usporediti sve mogućnosti
U jesen 2025. Grad Split naručio je Studiju izvodljivosti projekta "Nogometni stadion i kamp u Splitu". Posao vrijedan 29.500 eura dobila je tvrtka UHY Savjetovanje, a predviđeni rok izrade bio je pet mjeseci.
U početku su se razmatrala tri scenarija. Prvi je uključivao osnovnu sanaciju i energetsku obnovu Poljuda, izgradnju novog nogometnog stadiona na Brodarici te Hajdukov kamp i akademiju u Stobreču.
Drugi je predviđao značajnu rekonstrukciju Poljuda, uz nadogradnju VIP zona, poslovnih prostora, pristupačnosti, energetske infrastrukture i ostalih sadržaja potrebnih za ispunjavanje UEFA-inih standarda.
Treći scenarij podrazumijevao je uklanjanje postojećeg Poljuda i izgradnju potpuno novog stadiona na istoj lokaciji. Društvo arhitekata Split pozdravilo je izradu studije, ali je upozorilo da je izbor mogućnosti preuzak. Posebno su se usprotivili gradnji velikoga nogometnog stadiona na Brodarici.
Smatrali su da bi takav objekt dodatno opteretio kritičnu prometnu točku na sjecištu najvažnijih gradskih pravaca te izazvao teške posljedice za ionako zagušeni dio grada. Zatražili su da se u studiju uključi još jedna lokacija, poput TTTS-a ili neke druge površine u istočnom dijelu Splita. Arhitekti su tvrdili da bi se ondje mogao razviti cjelovit sportski kampus s boljom prometnom povezanošću, većim prostornim mogućnostima i manjim opterećenjem gradskog središta. Njihov je prijedlog prihvaćen barem na razini analize, pa se u konačnoj studiji pojavila i četvrta opcija – gradnja novog stadiona na nekoj drugoj lokaciji.
U ožujku je stigao veliki zaključak: Novi stadion na mjestu Poljuda
Studija je završena u veljači, a 12. ožujka 2026. predstavljena je javnosti u kino dvorani stadiona Poljud. Rezultate su predstavili Krešimir Budiša i Boris Pekić.
Od četiri analizirane mogućnosti, kao najbolje i jedino dugoročno održivo rješenje izdvojena je takozvana opcija 3 – izgradnja potpuno novog stadiona na sadašnjoj lokaciji Poljuda. Prema tom scenariju, Hajduk bi tijekom radova domaće utakmice privremeno igrao na Parku mladeži. Taj bi stadion prethodno bio rekonstruiran i nadograđen, a nakon povratka Hajduka na Poljud ostao bi središnje mjesto splitske atletike.
Kamp i akademija gradili bi se u Stobreču, dok bi novi stadion bio projektiran prema suvremenim nogometnim i UEFA-inim standardima. Prema predstavljenim podacima, izgradnja novog stadiona stajala bi oko 205 milijuna eura, odnosno nešto više od 5.000 eura po sjedalici. Predviđeno je 35.000 sjedećih mjesta, uz dodatna poslovna, VIP i VVIP sjedala.
Oko stadiona planirano je približno 5.000 četvornih metara za potrebe kluba te razvoj komercijalnih i javnih sadržaja. Spominjali su se hotel, poliklinika, trgovački, kongresni i poslovni prostori, kao i uređene vanjske površine.
Budiša je poručio da novi Poljud ne bi smio biti samo stadion koji se koristi na dan utakmice, nego prostor koji živi tijekom cijele godine i svakodnevno ostvaruje prihode. Procijenjeni godišnji trošak održavanja iznosio bi oko sedam milijuna eura. Hajduk bi se za korištenje stadiona morao javiti na javni natječaj, a Grad bi prihodovao od najma.
Prva opcija, koja je uključivala sanaciju Poljuda, gradnju novog stadiona na Brodarici i kamp u Stobreču, procijenjena je na 351 milijun eura. Grad, prema autorima studije, takav financijski teret ne bi mogao podnijeti bez ugrožavanja drugih važnih projekata. Četvrta opcija, izgradnja stadiona na potpuno novoj lokaciji, također je označena kao financijski iznimno zahtjevna.
Rekonstrukcija postojećeg Poljuda na prvi je pogled bila najjeftinija. Problem je, međutim, bio u njezinoj dugoročnoj održivosti, potrebi za stalnim ulaganjima i nepoznatom preostalom vijeku trajanja konstrukcije. U prezentaciji je upozoreno da je dio nosivih elemenata već otkazao ili se nalazi pred otkazivanjem, posebno zbog zamora čeličnih i armiranobetonskih dijelova nakon gotovo pola stoljeća izloženosti vjetru i drugim utjecajima.
Šuta: "Nakon 50 godina vrijeme je da Split dobije novi stadion"
Nakon predstavljanja studije Šuta je poručio da je Split prvi put dobio dokument koji cjelovito sagledava sve mogućnosti.
"Nakon 50 godina vrijeme je da Grad Split dobije novi stadion", izjavio je gradonačelnik. Naglasio je da opcija 3 ima najviše prednosti – novi stadion na Poljudu, rekonstrukciju Parka mladeži te izgradnju Hajdukova kampa u Stobreču.
"Grad Zagreb je u ovom pitanju ispred Grada Splita i trenutak je da se što prije donese odluka", rekao je Šuta.
To je važna rečenica u cijeloj kronologiji. Gradonačelnik je 12. ožujka javno rekao da se odluka mora donijeti što prije. Od tada je prošlo više od pet mjeseci, a konačna odluka nije predstavljena. Šuta je tada prvi put otvoreno spomenuo i mogućnost skidanja statusa kulturnog dobra s Poljuda, uz najavu da će sva dokumentacija biti dostavljena nadležnom ministarstvu.
Hajduk jasno poručio što želi
Ivan Bilić tada je kazao da je Hajduku prihvatljivo svako rješenje koje klubu donosi novi stadion.
"Kako je prezentirano danas, rekonstrukcija nije moguća zbog zamora materijala", rekao je Bilić. Naglasio je da odluku o statusu Poljuda kao kulturnog dobra mora donijeti Grad u suradnji s nadležnim institucijama, ali je upozorio i na težak prijelazni period.
Sve analizirane mogućnosti, rekao je, značajno bi smanjile raspoloživi kapacitet za gledatelje u godinama koje slijede. Klub bi se s tim morao pomiriti, bez obzira na to bi li privremeno ostao na dijelu Poljuda ili se preselio na Park mladeži. Za Hajduk nije važan samo stadion. Bilić je posebno istaknuo potrebu izgradnje kampa, bez kojega klub dugoročno ne može razvijati prvu momčad, akademiju i infrastrukturu potrebnu za ozbiljan europski iskorak.
Najavljen referendum, pa povučen
Nakon predstavljanja studije pojavila se ideja da konačnu riječ o sudbini Poljuda daju građani. Šuta je najavio mogućnost referenduma, a tema je trebala doći pred Gradsko vijeće.
No referendum je ubrzo povučen iz procedure.
Marijana Puljak ustvrdila je da bi referendum o rušenju Poljuda bio nezakonit jer jedinica lokalne samouprave može raspisati referendum samo o pitanjima iz vlastitog djelokruga. Poljud je od 2015. zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, pa Grad Split ne može samostalno odlučiti o skidanju zaštite niti o njegovu rušenju.
"Grad Split jednostavno nema nikakve ovlasti odlučivati o skidanju zaštite s kulturnog dobra koje je pod zaštitom države", poručila je Puljak. Povlačenje referenduma nazvala je dokazom neozbiljnosti aktualne vlasti te zatražila tematsku sjednicu na kojoj bi sudjelovali arhitekti, konzervatori i predstavnici ostalih struka.
"Mi ne odustajemo. I dalje zahtijevamo tematsku sjednicu o Poljudu i na njoj razgovor sa strukom, arhitektima i konzervatorima, a ne s bagerima", poručila je.
Odluka je prebačena u ruke stručnjaka
Nakon odustajanja od referenduma priča je krenula u novom smjeru. Umjesto građana i političara, presudnu riječ trebala je dobiti struka. Ključnu ulogu u procjeni trebali su imati stručnjaci za potresno inženjerstvo, statičari, arhitekti i konzervatori. U javnosti su se pojavila i imena stručnjaka koji bi trebali biti uključeni u proces, među kojima su bili Zvonko Bojčić, Roman Šilje, Sanja Štok, Zlatko Karač, Boris Mostarčić, Katarina Horvat Levaj, Miroslav Katić, Joško Belamarić i Berislav Medić.
Drugim riječima, studija izvodljivosti više nije bila dovoljna. Trebalo je dobiti dodatnu i neovisnu procjenu stvarnog stanja Poljuda, posebno njegove armiranobetonske i krovne konstrukcije. Upravo je tada konačna odluka ponovno odgođena – ovaj put do završetka stručnih analiza.
Naš Hajduk: "Ne podređujte klub građevini"
Uoči tematske sjednice oglasila se i udruga Naš Hajduk, koja je zatražila da se u cijeloj raspravi u prvi plan stave interesi Hajduka, njegovih članova, navijača, zaposlenika i budućnosti kluba. Iz udruge su upozorili da dio javne rasprave gotovo potpuno zanemaruje potrebe modernog profesionalnog nogometa. Postavili su pitanje što Hajduk u sportskom i financijskom smislu može postići na saniranom, ali i dalje zastarjelom atletskom stadionu.
Posebno su ukazali na razliku između Splita i Zagreba. Ako je novi Maksimir potreban kako bi Dinamo dobio suvremene sadržaje, bolje iskustvo gledatelja i veće komercijalne prihode, onda bi, smatraju, isti standardi trebali vrijediti i za Hajduk. Njihova poruka bila je jasna – kulturnu i arhitektonsku vrijednost Poljuda treba poštovati, ali ne tako da se budućnost Hajduka podredi isključivo građevini.
Tematska sjednica donijela je sukob, ali ne i konačan odgovor
Tematska sjednica Gradskog vijeća održana je 9. travnja. Na dnevnom redu nalazila se samo jedna točka – budućnost Poljuda i razvoj stadionske infrastrukture u Splitu. Još uoči početka sjednice bilo je jasno da konačna odluka neće biti donesena. Sjednica je trebala pokazati političke stavove i omogućiti javnu raspravu, dok je stvarni rasplet i dalje ovisio o stručnjacima i nadležnim državnim institucijama.
Šuta je prije sjednice priznao da mu nije jasno je li Poljud siguran. Pozvao se na dokument iz 2023. godine koji, prema njegovim tvrdnjama, otvara ozbiljna pitanja o sigurnosti krovne konstrukcije.
"Meni kao građaninu nije jasno je li stadion siguran ili nije siguran. Postoji dokument koji navodi da stadion nije siguran, nisam ni statičar ni građevinar niti mogu donijeti takvu odluku", rekao je.
Dodao je da će postupiti prema mišljenju stručnjaka. "Ako meni struka kaže da nešto nije u redu, ja ću potpisati", poručio je.
Istodobno je optužio bivšu gradsku vlast da je skrivala dokumentaciju i da u prethodne četiri godine nije napravila dovoljno. Spomenuo je i mogućnost da Grad, zbog nepravodobno provedene javne nabave, državi mora vratiti 600.000 eura.
Šuta prije tematske sjednice o Poljudu: "Nije mi jasno je li stadion siguran ili nije siguran"
Ivošević: "Strah nas je da se srlja"
Bojan Ivošević na sjednici je poručio da je za bivšu vlast Brodarica bila jedina lokacija predviđena za novi Hajdukov stadion.
"Strah nas je da se srlja, a ovakvi dugoročni projekti, bojim se da će Grad Split i Hajduk biti žrtva lutanja", rekao je Ivošević. Upozorio je da se planovi ne mogu mijenjati preko noći te ponovno zatražio da odgovore daju stručnjaci.
Šuta mu je uzvratio optužbama da je prethodna vlast skrivala dokument iz 2023. godine, prema kojemu krovna konstrukcija nema potrebnu sigurnost. Poručio je da političari nisu mjerodavni za donošenje konačne stručne odluke. "Struka mora donijeti odluku", zaključio je gradonačelnik.
Šuta Marijani Puljak: "Skrivali ste dokument o Poljudu, isto kao i kad pobjegnete s mjesta nesreće"
Otvorilo se i pitanje tko uopće radi analizu Poljuda
Nakon sjednice Marijana Puljak upozorila je na nove nejasnoće oko stručne analize stadiona.
Prema njezinim tvrdnjama, profesor Ante Mihanović rekao je da analiza još nije dovršena te da bi za desetak dana mogao dati konačniju procjenu mogućnosti sanacije Poljuda. Međutim, vijećnicima navodno nije bilo jasno tko ga je angažirao, za koga radi, postoji li formalni ugovor i prema kojem projektnom zadatku izrađuje analizu.
Puljak je tvrdila da se o sudbini zaštićenog kulturnog dobra ne može odlučivati na temelju istraživanja za koje nisu jasno poznati naručitelj, metodologija i službeni okvir. Tih desetak dana prošlo je još u travnju. Konačna analiza, barem u obliku u kojem bi bila predstavljena cjelokupnoj javnosti zajedno s jasnim prijedlogom daljnjih poteza, nije dovela do završne političke odluke.
Fabijanićeva studija pokazala da se Poljud može razvijati
U raspravi se nije govorilo samo o rušenju. U travnju je predstavljena idejna studija rekonstrukcije Poljuda i njegova okoliša koju je Grad Split još za vrijeme mandata Centra naručio od profesora emeritusa Nenada Fabijanića i njegova tima. Na prezentaciji u Zagrebu nije bilo predstavnika Grada Splita, Hajduka, HDZ-a ni Centra, iako je riječ o studiji koja nudi potpuno drugačiji pogled na mogućnosti postojećeg stadiona.
Fabijanićeva studija pokazala je da se u podtribinskim prostorima, uz uklanjanje improviziranih pregrada i pravilnije korištenje prostora, može dobiti više od 8.000 četvornih metara sportskih i komercijalnih sadržaja. Prikazane su mogućnosti poboljšanja evakuacijskih putova, odvodnje krova, organizacije različitih događanja te povezivanja stadiona s okolnim sportskim terenima i Špinutom.
Prema tom pristupu, Poljud ne bi bio tek saniran i vraćen u postojeće stanje. Bio bi obnovljen, funkcionalno proširen i uključen u širi gradski prostor, uz očuvanje svoje arhitektonske vrijednosti. Time je otvoreno važno pitanje: jesu li prije proglašavanja rušenja najboljom opcijom do kraja istražene sve realne mogućnosti obnove i razvoja postojećeg stadiona?
U srpnju ponovno obećano da će smjer biti određen
Posljednja konkretnija javna poruka o budućnosti Poljuda stigla je 24. srpnja.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina izjavio je da je stadion Hajduka u najvećem fokusu države. "Donesene su sve potrebne političke i financijske odluke te će se odlučiti u kojem će se smjeru ići s Poljudom", rekao je Glavina.
Ta izjava otvorila je novo pitanje. Ako su političke i financijske odluke već donesene, što se još čeka i tko mora povući sljedeći potez? Šuta je tada poručio da su statičari održali nekoliko sastanaka i da se očekuje njihovo mišljenje. Ponovio je da Split bez izravne pomoći Vlade ne može sam financirati tako velik projekt.
"Poljud je jedna od tema, statičari su već održali nekoliko sastanaka i očekujemo njihovo mišljenje", zaključio je gradonačelnik. Od tada je prošlo gotovo mjesec dana. Nije javno predstavljeno završno mišljenje statičara, nije objavljen datum donošenja odluke niti je poznato kada bi projekt mogao prijeći iz faze analiza i sastanaka u fazu projektiranja i realizacije.
Rokovi su prolazili, a odgovornost se selila s jedne adrese na drugu
Kada se sve izjave poslože kronološki, vidi se koliko se odluka puta približila – i ponovno udaljila. Krajem 2023. govorilo se da bi rekonstrukcija Poljuda mogla početi za otprilike godinu dana. U srpnju 2025. najavljeno je osnivanje stručnog tijela već idućeg tjedna. U jesen je naručena studija s rokom izrade od pet mjeseci.
Studija je u ožujku predstavljena i kao najbolje rješenje izdvojila novi stadion na mjestu Poljuda. Šuta je tada rekao da odluku treba donijeti što prije. Potom je najavljen referendum, ali je povučen. Održana je tematska sjednica, ali je odgovornost prebačena na struku. Spominjala se dodatna analiza koja bi mogla biti završena za desetak dana.
U srpnju je objavljeno da su statičari održali više sastanaka i da se njihovo mišljenje očekuje. Kraj je kolovoza, a konačni odgovor još nije poznat.
Ključna pitanja i dalje su bez odgovora
Unatoč svim studijama, sastancima i izjavama, javnost još nema odgovore na najvažnija pitanja. Je li postojeći Poljud dugoročno siguran? Može li ga se temeljito obnoviti i prilagoditi zahtjevima modernog nogometa? Je li rušenje doista jedina racionalna mogućnost ili samo financijski najpovoljnija među ponuđenim scenarijima? Može li i treba li Poljud izgubiti status kulturnog dobra? Tko će financirati stadion vrijedan oko 205 milijuna eura? Koliko bi projekt financirao Grad, koliko država, a kakva bi bila uloga Hajduka? Gdje bi Hajduk igrao tijekom radova i koliki bi kapacitet imao obnovljeni Park mladeži? Kada bi radovi mogli početi i koliko bi trajali?
Bez odgovora na ta pitanja ne postoji stvarna odluka. Postoji samo preporuka studije, politička volja načelno iskazana kroz izjave i obećanje da će završnu riječ dati stručnjaci.
Nakon velikih riječi – velika tišina
Poljud nije samo stadion. On je Hajdukov dom, arhitektonski simbol Splita, zaštićeno kulturno dobro i mjesto na kojemu su generacije Splićana doživjele neke od svojih najsnažnijih sportskih trenutaka. Zato odluku o njegovoj budućnosti ne treba donositi brzopleto. Ali ona se ne može ni beskonačno odgađati.
Hajduku treba moderan stadion. Gradu treba održiva sportska infrastruktura. Atletici treba primjeren objekt. Navijačima treba sigurnost, a građanima potpuna transparentnost o projektu koji bi mogao stajati stotine milijuna eura i trajno promijeniti izgled Splita. U posljednje tri godine čuli smo gotovo sve: novi stadion na Brodarici, obnovu Poljuda, rušenje i izgradnju novoga stadiona na istome mjestu, selidbu Hajduka na Park mladeži, kamp u Stobreču, četvrtu lokaciju na istoku grada, referendum, skidanje zaštite kulturnog dobra i presudnu riječ statičara.
Jedino što još nismo čuli jest ono najvažnije – konačnu odluku. Nakon mjeseci u kojima su svi govorili, Poljud je ponovno ostao čekati. A što se dulje čeka, to je sve teže izbjeći pitanje je li riječ o opreznoj pripremi najvećeg sportskog projekta u povijesti grada ili o još jednom velikom splitskom obećanju koje je zapelo između politike, struke i odgovornosti.