Policija u Splitu prvi put izložila najvrijednije krivotvorene umjetnine: “Od Ede Murtića do Salvadora Dalija”

"Neke od umjetnina su jako dobre, primjerice u nekim slučajevima samo se radi o krivotvorenom popisu. Mogu biti krivotvorine tako da je samo dio djela krivotvoren"

Izložba “Ljepota lažnog sjaja” nije izložba o umjetnosti u slikarstvu i kiparstvu. To je izložba o prijevarama nad lakovjernim ljudima posredstvom umjetnosti, o beskrupuloznosti crnog tržišta koje u utrci za zaradom ne preže od prijevara dobronamjernih, ali neupućenih kupaca, odnosno to je izložba o jednom specifičnom obliku kriminala.


Izložba je postavljena u hotelu Le Meridien Lav u Podstrani, za vrijeme druge Međunarodne konferencije “Sigurnost povijesnih gradova – Izazovi turizma”.

Ovo je četvrto predstavljanje ove specifične izložbe.

O izložbenim eksponatima Muzeja policije razgovarali smo s Helenom Biočić, voditeljicom Muzeja.

– Muzej policije je osnovan prije 15-ak godine, međutim nemamo svoj prostor ni stalan postav. Izložbe su nam u našim prostorima MUP-a u hodniku ili po policijskim upravama, a ponekad i drugim institucijama kao danas kada smo radove izložili u Podstrani na Međunarodnoj konferenciji “Sigurnost povijesnih gradova”. Izloženi su 20 umjetničkih slika i dvije skulpture. Najviše je krivotvorenih radova Ede Murtića, Zlatka Price, Ljube Ivančića Mersada Berbera, a u manjem broju su radovi pripisani Dimitriju Popoviću, Đuri Pulitici, Vasku Lipovcu, Ivanu Lackoviću Croati, Miljenku Stančiću, Vladimiru Kirinu, Oskaru Hermanu, Borisu Bućanu, Ivani Rabuzinu, Ivanu Generaliću, Ferdi Kovačeviću i Dragici Cvek Jordan. Tu su i tri krivotvorene skulpture Dušana Džamonje i jedna Vojina Bakića, a od stranih autora posjedujemo krivotvorene radove Salvadora Dalija, Paula A. Renoira i Amedea Modiglianija – otkriva nam Biočić.

“Ponekad krivotvoren samo potpis”

Kazala je da se radi se o djelima koja su skupo prodana pojedincima, a u međuvremenu se došlo do zaključka da su krivotvorena raznim metodama poput vještačenja, izjava živućih autora ili njihovi članova obitelji ili onih koji polažu autorska prava da se radi o krivotvorinama.


– Nakon pravomoćnih sudskih presuda sud je odlučio da se takve krivotvorine ne uništavaju nego da se dodijele policiji kao izlošci Muzeju policije. Sustavno prikupljanje započelo je 2009. godine kad se posredstvom Službe organiziranog kriminaliteta iz Uprave kriminalističke policije kod sudova uspjelo ishoditi da se po pravomoćnosti sudskih postupaka, krivotvorine ne uništavaju već da se dodjeljuju kao izlošci Muzeju policije. Policija dobije takve krivotvorine od suda bez da zna tko je krivotvoritelj. Imamo 70-ak takvih krivotvorina u zbirci, a tu smo izložili samo neke od njih. Neke od umjetnina su jako dobre, primjerice u nekim slučajevima samo se radi o krivotvorenom popisu. Mogu biti krivotvorine tako da je samo dio djela krivotvoren.

Neke umjetničke slike ovdje imaju jako skupe umjetničke okvire, a radi se o printu” – kaže Biočić.



Krivotvoritelji sve sofisticiraniji

Ističe da je cilj postavljanja ove izložbe je edukacija ljudi jer policija želi upozoriti ljude da prilikom kupovine skupocjenih umjetnina pripaze i pokušaju sa stručnjacima, restauratorima umjetnina ili povjesničarima umjetnosti, doći do bitnih informacija o čemu se zapravo radi.

– U Muzeju policije postoji preko 3000 izložaka. Tamo postoje stare policijske odore, policijske odore stranih policija, policijske oznake, stari dokumenti, stare fotografije, stvari iz Domovinskog rada, tehnika koju je policija nekada koristila koja već danas teško zamisliva. Radi se o povijesti policije koju vrijedi pogledati.

Upitali smo je li danas lakše krivotvoriti umjetnička djela nego prije?

– Apsolutno da. Sve je lakše. Primjerice, vrste pigmenata koji se koriste su sve savršeniji. Ipak, stručnjaci znaju svoj posao i uvijek nađu ono nešto po čemu mogu zaključiti da se radi o krivotvorinama – zaključuje ravnateljica Muzeja policije.

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0