Dana 7. lipnja 2018. nacrt prijedloga Zakona o otocima objavljen je na javnom savjetovanju s rokom za komentiranje do 23. lipnja. Mjesec dana nakon, objavit će se izvještaj o obavljenom javnom savjetovanju i usvojenim komentarima.
Kao članovi radne skupine doprinijeli smo brojnim poboljšanjima Zakona te smo izuzetno zadovoljni ostvarenom suradnjom s Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova te doprinosima ostalih članova radne skupine.
Postojeći Zakon o otocima datira iz 1999. godine i star je gotovo 20 godina što nas dovodi do zaključka da su veći dijelovi njegovih odredbi zastarjeli i neprimjenjivi na današnju otočnu stvarnost. U međuvremenu smo kao država postali i članica Europske Unije čiji je jedan od temelja kohezijska politika. Posljednjih nekoliko godina znatno se intezivirala razvojna europska politika prema otocima što je 2015. godine rezultiralo donošenjem Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka.
Posljedično nužno je da i mi, kao država s preko 1200 otoka, uhvatimo korak s vremenom i prilagodimo zakonske regulative novim razvojnim potrebama.
Zakon koji je bio na snazi posljednjih 20 godina u većem dijelu se nije ni provodio. Naime, važno je naglasiti da je Zakon o otocima općenito kompleksan jer pokriva specifičan geografski dio i multisektorski zadire u gotovo sve pravce otočnog života i razvoja. Zakon svojim djelokrugom pokriva rad gotovo svih Ministarstava što mu otežava konkretnu provedbu. Mišljenja smo da će biti potrebno uložiti dodatne napore u koordinaciju svih nadležnih tijela, kako horizontalno tako i vertikalno, da bi se uzele u obzir stvarne potrebe lokalne otočne zajednice.
Na novom Zakonu o otocima se radi od ljeta 2016. godine te su u njega uvrštene odredbe Deklaracije pametnih otoka kako bi se osigurao održivi razvoj i energetska tranzicija otočnih zajednica.
Novosti u Zakonu koje želimo istaknuti, a koje smo predložili kao članovi radne skupine su:
- uvođenje otočnih koordinatora te posljedično mogućnost novih radnih mjesta za otočane koji će raditi na organiziranju, pokretanju i koordiniranju planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka te koji bi trebali osigurati horizontalnu (bottom up) komunikaciju sa svim dionicima;
- uvođenje otočnih prioritetnih područja kako bi se osiguralo učinkovito planiranje i provedba s ciljem fizičkog i gospodarskog razvoja te društveno socijalne regeneracije nerazvijenih i manje razvijenih otoka. Krajnji cilj je osigurati Europska sredstva u novoj financijskoj perspektivi;
- u otočno vijeće ući će članovi razvojnih dionika uključujući predstavnike civilnog društva i druge stručnjake za otočnu tematiku.
Ostale novine u Zakonu koje želimo istaknuti su:
- odredbom se ustrojavaju otočna urbana područja koja se odnose na JLS-ove koje imaju status grada s ciljem učinkovitijeg planiranja i provedbe otočnih politika. Govorimo o gradovima na otocima koji prema posljednjem popisu imaju više od 3000 stanovnika, ali u svoj plan razvoja mogu uključiti i ostale JLS-ove na otoku kako bi se razvoj otoka sagledavao u cjelini;
- uvođenjem otočnih razvojnih pokazatelja se želi korigirati opći indeks razvijenosti koji ne prepoznaje otoke sa specifičnim upravnim položajem odnosno one otoke koji su mjesni odbori u sastavu gradova i općina na kopnu ili u sastavu drugih otočnih JLS-ova;
- svi gospodarstvenici na otocima bez pitke vode će novim Zakonom dobiti pravo na isporuku subvencionire pitke vode...
Zakonom se definira i nova programsko planska dokumentacija odnosno novi nacionalni plan razvoja otoka te pojedinačni planovi razvoja otoka s ciljem sagledavanja njihovog razvoja u cjelini.
Dodatnih komentara na Zakon imamo osobito po pitanju odredbi koje se tiču prijevoza otpada s otoka te ćemo u narednih nekoliko dana pripremiti konkretne prijedloge izmjene nacrta Zakona i uputiti ih u javno savjetovanje. Pozivamo svih da nas prate te da se aktivno uključe svojim komentarima i primjedbama do navedenog roka - 23 lipnja putem LINKA na stranici E-savjetovanja.
Važno je napomenuti da je donošenje Zakona o otocima sada u završnoj je fazi no to je samo jedan mali dio odrađenog posla. Predstoji nam puno veći i zahtjevniji posao, a to je njegova učinkovita provedba. Za kraj važno je istaknuti da je Hrvatska uz Finsku, jedina zemlja u Europi koja ima Zakon o otocima.
